U Srbiju od ponoći mogu da uđu svi građani Hrvatske koji imaju potvrdu o potpunom vakcinisanju ili preboljenju bolesti kovid 19. Odluka je doneta sednici Vlade Srbije u četvrtak, a Hrvatska je među 16 zemalja koje su obuhvaćene liberalizacijom mera, za čije se državljane dopušta ulaz uz potvrdu o vakcinisanju, prebolenju ili uz brzi antigenski test. Do sada su u Srbiju mogli ući samo oni koji imaju srpsko državljanstvo, potvrdu da su se vakcinisali, ali u Srbiji ili negativan PCR test.
EU digitalne Covid potvrde o vakcinisanju od juče vrede do 270 dana te se njihov status može proveriti i u mobilnoj aplikaciji CovidGO, saopštila je Agencija za komercijalnu delatnost. Trajanje ranije izdanih potvrdi automatski će se produžiti te nije potrebno ponovo podnositi zahtev. U mobilnoj aplikaciji CovidGO može se proveriti i status potvrde koji je u skladu s hrvatskim pravilima verifikacije. “EU digitalnu Covid potvrdu o vakcinisanju mogu dobiti osobe koje su vakcinisane s obe doze vakcina protiv bolesti Covid-19, proizvođača Pfizer, Moderna ili AstraZeneca te osobe koje su vakcinisane s dve doze različitih vakcina koja se primaju u dve doze. Potvrda će u oba slučaja, u skladu s novim pravilima, vrediti 270 dana od dana vakcinisanja drugom dozom”, navodi se u saopštenju Agencije. Osobe koje su vakcinisane vakcinom Janssen, koje se prima u jednoj dozi, od sada potvrdu mogu zatražiti 15. dan od primanja doze vakcine, a potvrda će im takođe vrediti 270 dana od dana vakcinisanja. „Potvrdu mogu zatražiti i osobe koje su vakcinisane jednom dozom Pfizera, Moderne ili AstraZenece koje unazad 180 dana od dana primanja vakcine imaju pozitivan test. Potvrdu mogu zatražiti od dana vakcinisanja te će im ona vrediti 270 dana”, navodi se u saopštenju.
Za deo Hrvatske od ponedeljka na snagu stupaju strože epidemiološke mere. Radi se o svih šest županija na Jadranu te gradove Novalju, Senj i Karlobag. Broj okupljenih bez covid potvrda na navedenom se području ograničava na 50 osoba, a na događajima na kojima osobe imaju covid potvrde može biti hiljadu lica, rekao je na jučerašnjoj konferenciji za medije šef Nacionalnog štaba civilne zaštite Davor Božinović.
U konačnom predlogu Zakona o elektronskim medijima uvažene su kritike pa će kazne za govor mržnje snositi autori komentara, a ne mediji, piše današnji Jutarnji list. Ministarstvo kulture i medija prihvatilo je kritike novinara, urednika i vlasnika medijskih kuća pa za govor mržnje kazne neće dolaziti na adrese medija već u poštanske sandučiće stvarnih autora komentara čiji sadržaj krši odredbe hrvatskih zakona. U prvoj verziji ZEM-a, koji je doživeo niz kritika, pisalo je da je “pružaoc elektronskih publikacija odgovoran za celokupni sadržaj, uključujući i onaj koji je generirao korisnik”. To je značilo da bi mediji u potpunosti odgovarali, pa u konačnici mogli biti i kažnjeni, između ostalih i zbog rasističkih komentara ili komentara koji potiču na nasilje, a koji se objavljuju na portalima ispod novinskih tekstova, a pišu ih mahom anonimne osobe. Za takav sadržaj u prvoj verziji zakona bila je predviđena kazna u rasponu od 100 hiljada do čak milion kuna.
Ministarstvo je u potpunosti izmenilo sporni članak i ubuduće će za komentare odgovarati njihovi stvarni autori. Za uzvrat vlasnici medija, ako ne žele biti kažnjeni, moraće u potpunosti promeniti pravila za svoje čitaoce komentatore, odnosno moraće registrovati korisnika i “na jasan i lako uočljiv način upozoriti ga na pravila komentarisanja i na kršenje propisanih odredbi”, piše Jutarnji list i napominje da bi konačan predlog zakona mogao biti usvojen na prvoj idućoj sednici Vlade.
Ministar unutrašnjih poslova Republike Srbije Aleksandar Vulin oštro je sinoć kritikovao hrvatske vlasti zbog odluke postave lik Nikole Tesle na nacionalnu stranu kovanice evra. „Da ima živih potomaka Nikole Tesle u Smiljanu i Hrvatska i Srbija bi mogli da ih pitaju kome je slavni Tesla više pripadao, austrijskoj carevini u kojoj se rodio, Austro-ugarskoj u kojoj je rastao ili Srbiji, postojbini srpskog naroda kome je pripadao. To pitanje nema kome da se postavi, jer kada su Hrvati od nacista dobili NDH kao državu hrvatskog naroda, sve Tesle u Smiljanu, njih 91, sve su poklane”, izjavio je Vulin. Kako je dodao „ono Tesli što nisu poklale ustaše u Drugom svetskom ratu, završile su ustaše u ‘Bljesku’ i ‘Oluji’, pa u Smiljanu nema ni Tesli, ali gotovo ni Srba”. „Jedva da je po neki grob ostao sa imenom Tesla, a da nije srušen. Tesla, Srbin u Hrvatskoj do sada nije zaslužio velika priznanja, i poštenije bi bilo da Hrvatska stavi na evro one kojima poklanja ulice i trgove – Alojzija Stepinca, vikara ustaške vojske, Mila Budaka, jednog od osnivača NDH i krilatice ‘Srbe na vrbe’, može i osuđenog teroristu ubicu ambasadora Rolovića, Mira Barešića. Kome Hrvatska daje ulice, neka mu da i evro”, izjavio je Vulin.
Potpredsednik Vlade Boris Milošević poručio je juče na svom facebooku da je ponosan što su građani izabrali da na hrvatskim evro kovanicama bude Nikola Tesla, dodavši da su mu time na neki način vratili dug za vremena kada je bio nepravedno prećutkivan i izopšten. “Ponosan sam i srećan upravo zbog činjenice da su građani Teslu predložili i pogurali u izbor čoveka kojem materijalno bogatstvo za života nije predstavljalo vrednost za koju se treba boriti, a sada će biti na kovanici valute koja ima vrednost i praktičnu upotrebu u celom svetu”, napisao je Milošević dodavši da apsolutno podržava tu odluku.
Ovog jula, u sklopu svog Letnjeg programa, Hrvatski dom Vukovar organizuje manifestaciju Kino pod zvezdama, a ulaz je kao i do sada besplatan. Manifestacija se održava svakog petka i subote od 21 čas, na platou iza Hrvatskog doma ili u slučaju nevremena u dvorani Ružičkine kuće. „Do sada je na četiri projekcije posećenost bila odlična. Očito je da program ima svoju već vernu publiku, rekla je direktorka Hrvatskog doma Ivanka Miličić te istakla da je broj posetioca i dalje ograničen na 100 radi pridržavanja propisanih epidemioloških mera.
Srpski reprezentativac u streljaštvu Damir Mikec osvojio je srebrnu medalju na Olimpijskim igrama u disciplini vazdušni pištolj, što predstavlja prvu medalju za Srbiju na Olimpijskim igrama u Tokiju.