Vlada premijera Andreja Plenkovića i njen program dobili su sinoć poverenje sabora, premijer je pritom poručio kako će nastojati da opravda dobijeno poverenje koje doživljava “kao obavezu i šansu” i za vladu, i za sve hrvatske građane. Nakon celodnevne, maratonske rasprave za drugu Plenkovićevu vladu glasalo je 76 zastupnika od ukupno 151, protiv je bilo 59, dok suzdržanih nije bilo. Premijer je na kraju rasprave zahvalio zastupnicima koji su dali podršku programu i ljudima koje je predstavio, ali i onima koji su izrazili kritike i neslaganje. Oformili smo parlamentarnu većinu s partnerima s kojima ćemo, siguran sam, provesti program oko kojeg smo se saglasili, rekao je i dodao kako je dovoljno 76 ”ruku”, koliko ima saborska većina, ukoliko postoji konstruktivnost i želja za radom za Hrvatsku.
Član SDSS-a i novi potpredsednik Vlade Boris Milošević izjavio je danas da će među prvim potezima u Vladi rešavati tehničke stvari, poput formiranja svog kabineta i određivanja ljudi koji će u njemu raditi kako bi se što pre počelo s radom. “Videću šta je na dnevnom redu na užem kabinetu, šta će biti na prvoj sednici Vlade, šta je za mene određeno, i trebam formirati svoj kabinet i ljude, imaću tih tehničkih stvari za rešavati, to mi je prva stvar, da ekipiram kancelariju i ljude u njoj, i da se krene s poslom što pre”, rekao je novinarima Milošević uoči sednice užeg kabineta Vlade.
Novu Vladu Hrvoje Zekanović iz Hrvatskih suverenista juče je u Saboru nazvao “hrvatsko-srpskom, odnosno srpsko-hrvatskom”. Premijeru Plenkoviću je poručio da mu “ne prodaje evropske floskule o manjinama”. “Manjine su svugde bogatstvo, ali Hrvatska ima malo drugačiju situaciju, jednu nacionalnu manjinu, onu Milorada Pupovca, navodeći kako se ista nije nikad izvinula za dešavanja od pre 25 godina. Marijana Pavličeka (HKS) zanimalo je da li će Vlada doneti odluku o postavjanju dvojezičnih tabli i u Vukovaru, s obzirom da je budući potpredsednik Vlade Boris Milošević (SDSS) rekao da će insistirati na dvojezičnosti, gde god se steknu zakonski uslovi? Poštovaćemo zakon i gledati specifične okolnosti koje postoje u gradu, u silju suživota Hrvata i Srba, odgovorio mu je Plenković.
U protekla 24 sata zabeležena su 104 nova slučaja zaraze koronavirusom, tako da je broj obolelih u Hrvatskoj trenutno 1112 osoba, a tri su osobe preminule, saopštio je juče Nacionalni štab civilne zaštite. Štab je izvestio da su 132 osobe na bolničkom lečenju, dok je sedam pacijenata na respiratoru. U protekla 24 časa testirano je 1417 osoba. Od 25. februara, kada je zabeležen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, ukupno su evidentirane 4634 osobe zaražene koronavirusom. Oporavilo se 3394 osoba, a do sada je preminulo stotinu dvadeset i osam ljudi. Do sada su testirane 108.222 osobe, od toga 1417 u protekla 24 sata. U samoizolaciji je trenutno 3609 lica.
Od početka korona krize do danas, u vukovarskom Udruženju žena šiju pamučne zaštitne maske za starije građane, ali i sve one, koji imaju takvu potrebu. Volonterke koje su angažovane na poslovima šivanja, obezbeđena je potrebna opremu za provođenje ove inicijative. Do sada je za ovu namenu iskorišteno više od 30 metara pamučnog materijala, a “od vrata do vrata” je podeljeno više od 600 maski.
Predsednik Republike Zoran Milanović primio je juče mitropolita zagrebačko-ljubljanskog Porfirija Perića. Kako je saopšteno iz Kancelarije predsednika, Milanović i mitropolit Perić razgovarali su o položaju Srpske pravoslavne crkve u Hrvatskoj, kao i o odnosima između vlasti Republike Hrvatske i Srpske pravoslavne crkve.
Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) proglasio je neosnovanim zahtev (tužbu) Srpske pravoslavne crkve da joj je povređeno pravo vlasništva zbog navodno premalog iznosa dobijenog za povrat zemljišta, koje joj je oduzeto u vreme SFRJ, a na kojem se danas nalazi hidroelektrana Peruča. Sud je takođe je nedopuštenim proglasio i zahtev SPC-a da joj je povređeno pravo na pošteno suđenje zbog retroaktivne primene domaćih propisa. Kako je juče saopšteno iz Kancelarije zastupnika Republike Hrvatske pred Evropskim sudom za ljudska prava, Srpska pravoslavna crkva smatrala se finansijski oštećenom zbog iznosa nadoknade za to poljoprivredno zemljište.Iznos se temeljio na odredbama Pravilnika o merilima za utvrđivanje vrednosti oduzetog poljoprivrednog zemljišta, šuma i šumskog zemljišta, koji je bio više puta menjan tokom postupka isplate nadoknade za to zemljište.Evropski sud je naveo da država ima široku slobodu procene u pitanjima povrata imovine te da je propis na osnovu kojeg je SPC obračunata nadoknada bio u skladu s opštim interesom.