Hrvatska vlada je donela niz strateških odluka za Hrvate u Srbiji, što se odnosi i na Hrvate u Crnoj Gori, Mađarskoj i Sloveniji, svuda gde su manjina, posebno u BiH, gde su jedan od tri konstituivna naroda, kao i onih koji žive u dijaspori širom sveta, rekao je juče u Subotici hrvatski premijer Andrej Plenković. Premijer je na otvaranju Hrvatskog doma – Matice u Subotici rekao da se ta sistemska podrška ustalila i jedan je od ključnih zadataka vlade da brine o Hrvatima izvan Hrvatske, posebno Hrvatima u Srbiji kako bi negovali svoj identitet, da bi bili podržane njihove kulturne, prosvetne, umetničke i sportske aktivnosti i sve ono što rade sa ogromnim entuzijazmom i trudom.
Srpska premijerka Ana Brnabić izjavila je da jučerašnja poseta hrvatskog premijera Andreja Plenkovića Subotici i njena nedavna poseta Zagrebu daju pozitivan impuls za uspostavljanje boljih odnosa dve zemlje u budućnosti.”Izuzetno je važno da smo započeli sa intenziviranjem dijaloga i poseta, i samo u ovoj godini imali smo šest poseta, odnosno sastanaka na visokom i najvišem nivou. Verujem da će ovo biti izuzetno važno za dalje stvaranje klime za razgovore i približavanje rešavanju otvorenih pitanja naše dve zemlje, a koja su otvorena više decenija”, istakla je Brnabić na svečanosti u Subotici povodom otvaranja Hrvatskog doma – Matice i proslave praznika hrvatske zajednice u Srbiji – Dana rođenja biskupa Ivana Antunovića koja je počela intoniranjem srpske i hrvatske himne.
Sindikat policije Hrvatske (SPH) pozvao je juče da se prestane s parcijalnim zahtevima za povećanjem plata u državnim i javnim službama, poručujući kako je sada jedinstvena prilika da se plate u državnoj službi reše sistematski i pravedno. Ministarstvo uprave i pravosuđa ranije je najavilo da će Zakon o platama u državnoj i javnim službama, koji je deo reforme plata u tom sektoru, biti usvojen sledeće nedelje na Vladi. Poručili su i da ne mogu da prihvate zahteve štrajkaša u pravosuđu, koji traže trenutno povećanje plata jer bi tako izazvali nove nepravde u sistemu. SPH je najbrojniji reprezentativni sindikat koji predstavlja sve službenike i nameštenike u državnoj upravi.
Ministarstvo pravosuđa i upravo najavilo je da će Zakon o platama u državnoj i javnim službama, kojim se reformiše sistem plata u tom sektoru, biti prihvaćen na Vladi sledeće nedelje te istaklo da je u javnom savetovanju o predlogu tog zakona, stiglo 578 komentara. Dodali su da je javno savetovanje o predlogu zakona trajalo do četvrtka, a tokom istog postavljeno je više od hiljadu pitanja o novom sistemu plata. Novim zakonom se uvodi sistem od 16 platnih razreda, koji će da zameniti postojeći sistem koeficijenata i dodataka na platu, napomenuli su iz Ministarstva i dodali kako im je cilj da smanje broj kategorija radnih mesta za približno 600 te dodatke vrednovati kroz koeficijente složenosti poslova.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje, isplaćuje penzije za gotovo 177 hiljade korisnika koji žive u drugim državama, a tokom radnog veka radili su u Hrvatskoj. Reč je državljanima iz 51 države. Očekivano, najviše hrvatskih penzija odlazi u u Bosnu i Hercegovinu, za 64 996 korisnika, te Srbiju, za 60 957 korisnika. Sledi Nemačka sa nešto više od 15,5 hiljada korisnika, a po brojnosti se još ističe Slovenija s 9 967 korisnika. U okvirima međunarodne saradnje, a s ciljem poboljšanja kvaliteta usluga koje HZMO pruža svojim korisnicima i osiguranima, u dogovoru s nadležnim nositeocima penzionih osiguranja iz drugih država organizuju se međunarodni savetodavni dani. Njihov je cilj da se osiguranima i korisnicima prava, koji su staž osiguranja navršili u dve ili više država pruži pravna pomoć i sve potrebne informacije vezane uz ostvarivanje i korištenje penzije, i to u neposrednom kontaktu s predstavnicima penzionih osiguranja iz država u kojima je staž osiguranja navršen.
U Javnoj ustanovi za upravljanje zaštićenim prirodnim vrednostima Vukovarsko-sremske županije ocenili su da je u proteklih desetak godina populacija roda stabilna. Najvažnije je nepromenjivo stanište te dovoljna količina hrane. Broj roda zavisi i od klimatskih prilika – što je više padavina, više ugibaju mlade rode. Najnepovoljnija je bila 2010. godina, kada je zabelježeno 68 mladih roda, a najveća je brojnost bila 2012., kada ih je bilo čak 250. Sve veći broj gnezda nalazi se na stubovima električne rasvete i veštačkim platformama, dok se vrlo malo njih nalazi na stablima. Na osnovu redovnog terenskog rada utvrđeno je stalno povećavanje broja gnezda u relativno malom godišnjem obimu u odnosu prema ukupnom broju gnezda belih roda u našoj županiji, što govori i o povećanju nivoa svesti o potrebi održavanja stabilnosti populacije i zaštite vrste, navedeno je u istraživanju, koje je proveo stručni saradnik Javne ustanove Mario Raguž i dodao da je 2010. godine, kada je uspostavljena baza podataka o brojnosti i stanju populacije bele rode, najistočnija županija imala 131 gnezdo. Već 2014. taj se broj popeo na 156. Najviše je gnezda te najgušća populacija bele rode u Opštini Borovo, a slede gradovi Vukovar i Ilok.
U organizaciji bobotskog pododbora SKD Prosvjeta i KUD Đoko Patković, sinoć je u tom mestu svečano otvoren trodnevni 42. Međunarodni Vidovdanski sabor. Manifestacija je počela obraćanjem predsednika organizacionog odbora, Svetislava Mikerević, koji je i otvorio Vidovdanski sabor. U programu su učestvovali pevačka grupa KUD-a Đoko Patković, sa scenskim prikazom na temu Vidovdana, a u nastavku pesnici su čitali svoje radove. U ovogodišnjem programu pored pesnika sa područja OBŽ I VSŽ učestovali i pesnici iz Republike Srpske. Svečanosti je prisustvovala i zamenica predsednika opštine Šamac Jadranka Đukić. Vidovdanski sabor u Boboti je tradicionalna manifestacija, koja tokom tri dana održavanja predstavlja dostignuća u sferi kulturnog amaterizma i niza društvenih aktivnosti srpske zajednice na ovom području. Svake godine počinje pesničkom večeri, nastavlja se radom likovne kolonije, različitim sportskim, vatrogasni i lovačkim takmičenjima, a završava nastupom folklornim društava.