Dom za starije i nemoćne u Iloku u oktobru 2020. je počeo je s provođenjem projekta „Srce zajednice“, ukupne vrednosti nešto više od milion evra, u potpunosti finansiranim sredstvima Evropske unije iz Evropskog fonda za regionalni razvoj, a glavni cilj je podizanje kvalitete života starih i nemoćnih osoba, njihova veća socijalna uključenost u život zajednice i što duži boravak u vlastitom domu. Na jučerašnjoj završnoj konferenciji predstavljeni su i više nego dobri rezultati – izgrađeno je i opremljeno pet novih paviljona – dva za celodnevni i privremeni boravak te po jedan za osobe obolele od Alzheimerove demencije, beskućnike i poludnevni boravak za osobe starije životne dobi i one s invaliditetom, ukupnog kapaciteta za 36 korisnika. „U ovim objektima korisnicima će se osigurati i psihosocijalna rehabilitacija, socijalni rad, briga o zdravlju, nega i prevoz iz vlastitog doma na aktivnosti u našim objektima“, pojasnila je direktorka Doma Darija Nikolić. Vukovarsko – sremski župan Damir Dekanić, koji je juče obišao Dom za starije i nemoćne u Iloku, je rekao da je ovaj projekat od najveće koristi za same korisnike i njihov svakodnevni život, ali i za županiju, jer pokazuje kako sve treba i može da funkcioniše da bi naši najstariji i oni u potrebi imali što bolje uslove za život. Partneri na projektu, Vukovarsko – sremska županija i Zavod za socijalni rad Područna kancelarija Vukovar, su učestvovali u pripremanju i provođenju projektnih aktivnosti, administrativnom praćenju projekta, pružanju potrebnih podataka te organizaciji i provođenju promotivnih aktivnosti.
Predsednik Vlade Andrej Plenković juče je, tokom saborske rasprave za njegovim opozivom istakao da je ponosan na rezultate Vlade te ocenio da iz opozicije, zato što je dva puta izgubila na izborima, sledi erupcija nezadovoljstva i na momente mržnje prema Vladi, HDZ-u i delomično prema njemu. “Da li se osećamo odgovornima? Da. Da li smo izdajnici kao što vi tvrdite? Ne”, poručio je Plenković opozicionim zastupnicima koji su zatražili njegov opoziv. Plenković je poručio da se osećaju ponosni i odgovorni za rezultate koji su iza njih. Podsetio je i da je u skoro sedam godina koliko je na čelu Vlade prošlo s napretkom u svim područjima. Istakao je da je Hrvatska pod njihovim vođstvom ostvarila osnovne nacionalne strateške ciljeve, a ostavština rada dve vlade će biti dugoročna, velika, dobra i korisna za građane i privredu.
Rasprava o opozivu premijera Andreja Plenkovića završila je noćas nakon gotovo 11 sati žustre polemike između vladajućih koji su ga branili i opozicije koja je do samog kraja ukazivala na brojne razloge zbog kojih premijer mora da ode s dužnosti, poručujući uz ostalo da je Plenković pokrovitelj svih korupcijskih afera. Opozicioni zastupnici upozorili su na lošu obnovu zemljotresom pogođenih područja, da je zdravstvo i školstvo u raspadu, ali i ocenili da Plenković nije uspeo da promeni HDZ u modernu evropsku narodnu stranku nego je ‘stari HDZ’ promenio njega. Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava je u ime predlagača izneo razloge za smenjivanje premijera rekavši da su se na istoj strani našli koleginice i kolege iz 12 različitih stranaka i svetonazora koji su bili u stanju sve svoje razlike nadići da bi upozorili na činjenicu da Hrvatska ne stoji dobro i ne ide u dobrom smeru. U odbranu premijera su u burnoj raspravi stali zastupnici HDZ-a. Tako je Stipan Šašlin direktno kritikovao Penavu poručivši mu da se ovim političkim pamfletom upleo u visoku politiku kojoj nije dorastao te da je njegova sposobnost upitna i kao gradonačelnika Vukovara. HDZ-ova Majda Burić rekla je da je Penavina nervoza vidljiva jer mu se “ruke tresu” i “guta knedle”. “Ovo je toliko nakaradna ideja. Želite da skrenete pažnju s vaše nesposobnosti. Zanima me hoćete li vi zbog zamračenih 3,6 miliona podneti ostavku i preći u treću stranku. Vama stranka služi kao bankomat”, rekla je Burić Penavi.
Promocija Hiljadarka, koja je 25. marta nameravala da organizuje koncert u pulskom Domu sportova na kojem su trebali da nastupe muzičari narodne, folk i turbo folk muzike, podneće tužbu protiv gradonačelnika Pule Filipa Zoričića jer nije odobrio korištenje gradskog prostora za taj koncert. Zoričić je u izjavi za novinare rekao da to nije muzika za javni prostor grada Pule i da on ne ulazi u privatne prostore. Na pitanje da li je istina to što su organizatori koncerta izjavili da je u komunikaciji s njima bio prilično nekulturan i prost na nacionalnoj osnovi, Zoričić je odgovorio da on nikad tako ne komunicira niti je tako vaspitavan. I Veće srpske nacionalne manjine Istarske županije oštro je osudilo postupak pulskog gradonačelnika, ocenviši tu zabranu licemernom i neukusnom. Predsednik Veća Miloš Bajić je u ime Veća i u ime “građana i građanki Pule koji vole srpsku narodnu muziku, a i u ime svih koji smatraju da se zabranjivati može samo po zakonu, a ne po ličnim preferencijama i ukusu”, osudio postupak gradonačelnika Pule, saopštilo je Veće srpske nacionalne manjine Istarske županije. „Njegovu zabranu smatram neukusnom i licemernom. U političkom smislu, zabrana je školski primer zloćudne politike nesnošljivosti, sasvim suprotstavljene onom što gradonačelnik naziva ‘građanskom, evropskom i mediteranskom Pulom”, naveo je Bajić. Nakon najava organizatora da će koncert, na kojem su trebali da nastupe Dragan Kojić Keba, Ana Bekuta, Duško Kuliš i Zorana Mićanović, biti održan u Osijeku, osječka Gradska uprava izvestila je da neće odobriti korištenje gradskog prostora za organizaciju koncerta koji je za 25. mart bio najavljen u sportskoj dvorani Zrinjevac. Smatraju da treba biti selektivan u izboru sadržaja koji se nudi u javnom i gradskom prostoru.
Povodom Međunarodnog dana maternjeg jezika, Savez Rusina Republike Hrvatske organizovao je u Vukovaru predstavljanje rusinskog jezika u okviru evropskih mikro jezika. Prema rečima predsednice Saveza Dubravke Rašljanin, ove godine obeležavaju tri značajna jubileja, 55. godišnjicu Saveza Rusina Republike Hrvatske, 50 godina “Petrovačkog zvona”, centralne kulturne manifestacije Rusina u Hrvatskoj i 45. godišnjicu Etnografske zbirke Rusina u Petrovcima. „To su za nas značajni jubileji. Prema popisu stanovništva iz 2021. u Hrvatskoj živi oko 1400 Rusina. Nadam se da ćemo bez obzira koliko nas ima svojim radom i zalaganjem sačuvati našu kulturu, tradiciju i identitet”, rekla je Rašljanin.