Hrvatski sabor danas će tokom rasprave o izmenama Zakona o strancima, da uvrsti niz novosti, koje imaju za cilj da se uredi tržište rada. Jedna od najznačajnijih izmena su tzv. zaduženja, kojima će poslodavci morati novčano da garantuju državi za svakog radnika iz trećih zemalja, koji dolazi iz viznih zemalja,u slučaju da od njega odustanu i to u iznosu jedne prosečne mesečne bruto plate. Navedeni iznos će morati da uplate u državni budžet u roku od osam dana ukoliko strani radnik ne počne s radom u roku, koji je određen ugovorom ili ako mu je otkazao ugovor bez njegove krivice pre isteka tri meseca rada u RH. Ta sredstva će biti korištena za troškove povratka stranog radnika u matičnu zemlju, što je do sada išlo na trošak države.Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje trenutno je prijavljeno više od 132 000 radnika iz trećih zemalja i gotovo 11 000 iz država članica EU-a. Jedna od novina je i da će se dozvole za boravak i rad izdavati do tri godine, a za sezonski rad do devet meseci. Strani će radnici morati da dokažu kompetencije i za deficitarna zanimanja, što do sada nije bila obaveza, a to će morati da urade odgovarajućim radnim iskustvom ili dokazom o završenom obrazovanju.
Ukoliko se potvrde projekcije da će BDP da raste tri odsto, to bi značilo da će biti otvoreno između 20 i 30 hiljada novih radnih mesta, poručio je juče državni sekretar Ministarstva rada i penzionog sistema, Ivan Vidiš predstavljajući Hrvatskom saboru zakon kojim se povećava novčana nadoknada za nezaposlenost nakon 90. dana. Osvrući se na pitanje o 40 odsto dugotrajno nezaposlenih u Hrvatskoj i onih koji rade na crno, a evidentirani su kao nezaposleni, Vidiš je rekao da je u prvih sedam meseci ove godine, prema izveštaju Državnog inspektorata, naloženo plaćanje više od milion evra kazne. Podsetivši na rekordno nisku nezaposlenost u Hrvatskoj, rekao je da je u septembru nezaposleno bilo 82 000 osoba, što je smanjenje od 129 hiljada u odnosu na septembar 2016. godine, od kada je otvoreno 260 hiljada novih radnih mesta. Vidiš je naveo i da je u obrazovanje putem vaučera, za sticanje novih znanja i veština, do sada uključeno 25 hiljada lica.
Potpuno plaćeno obrazovanje za negovateljke mogu dobiti i žene uključene u program Zaželi, rekao je državni sekretar i najavio nova radna mesta u 18 centara za starije, koji će biti otvoreni do juna 2026.
Svi međunarodni prekogranični evropski programi ključni su za razvoj tog područja poručeno je na završnoj konferenciji Interreg IPA programa evropske saradnje Hrvatska – Srbija održanoj juče u Osijeku. Predstavljeni su svi uspešni projekti u sklopu programa finansijske perspektivne 2014.- 2020. Realizovano je ukupno 48 projekata sa 179 partnera s hrvatske i srpske strane, a utrošeno je preko 40 miliona evra u projekte za podizanje kvaliteta života ljudi u pograničnom području Hrvatske i Srbije, istakao je državni sekretar u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova EU Domagoj Mikulić. Dotakli smo se i novog finansijskog perioda od 2021. – 2027., gde smo već završili s prvim pozivom pa smo i uoči ove konferencije uručili 2 ugovora, vrednosti 2,6 miliona evra Domu za starije i nemoćne i Iloku te Zavodu za hitnu medicinsku pomoć Osječko-baranjske županije. Uz to smo prezentovali i novi poziv koji ćemo objaviti tokom iduće nedelje, vrednosti 11, 5 miliona evra, a koji će biti otvoren do februara, što automatski daje perspektivu za brojne nove projekte, rekao je Mikulić.
Hrvatskom premijerom dokumentarnog filma „Efterklang: The Makedonium Band“ danskog reditelja Andreasa Johnsena o kroskulturnom projektu, u kojem učestvuju danski bend Efterklang i raznovrsni makedonski muzičari te epizodom o splitskom tekstopiscu i reperu iz serijala „Zauvek autor: Saša Antić“ Tonija Volarića, u Vinkovcima je otvoren 18. Festival dokumentarnog rock filma – DORF. U ovogodišnjem regionalnom programu DORF-a biće prikazano osam filmova autora iz Hrvatske, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije, od kojih dve hrvatske premijerne projekcije, dok su u popratnom, OFF DORF programu, pripremljene promocije knjiga, među kojima i Monografija Festivala dokumentarnog rock filma DORF 2007. – 2024., koja će premijerno biti predstavljena u subotu. Festival je svečano otvorio zamenik pročelnice Upravnog odeljenja za kulturu i turizam Vukovarsko-sremske županije, Viktor Lukačević.
U saobraćajnoj nesreći, na autoputu A3 kod odmorališta Bošnjaci, došlo je do prevrtanja teretnog vozila na kojem je izbio i požar, ali na sreću niko nije stradao, saopštila je PU vukovarsko-sremska.Na mestu nesreće prvi se zatekao policijski službenik Graničnog orelaza Bajakovo, koji je izvukao vozača, 57-godišnjeg državljanina Srbije iz teretnog automobila, preduzeo mere na sprečavanju opasnosti za druge osobe koje su se zatekle na mestu događaja te protivpožarnim aparatom počeo gašenje požara na teretnom automobilu do dolaska vatrogasne jedinice. Nakon lokalizovanja požara, policijski službenici obavili su uviđaj, kojim je utvrđeno da je vozač prilikom upravljanja teretnim skupom vozila,naglo skrenuo ulevo i udesno, čime je došlo zanošenja vozila, probijanja ograde i prevrtanja kamiona, nakon čega je izbio i požar na vozilu. Zbog počinjenog prekršaja kojim je izazvao nesreću, 57-godišnjem vozaču je na mestu događaja naplaćena novčana kazna.
Zbog upravljanja vozilom pod uticajem alkohola od 1,7 promila,policija je juče u ranim jutarnjim časovima u posebne prostorije smestila 40-godišnjeg vozača automobila, vukovarske registracije. Vozač kod sebe nije imao vozačku dozvolu, ni drugi identifikacijski dokument. Doveden je u prostorije policije, gde je utvrđen njegov identitet, a potom je smešten u posebne prostorije do prestanka delovanja opojnog sredstva. Za počinjene saobraćajne prekršaje, vozaču je izrečena novčana kazna u iznosu 1310 evra, zaštitna mera zabrane upravljanja motornim vozilima B kategorije, u trajanju od 3 meseca i 6 negativnih prekršajnih bodova.