Vlada je juče donela odluke o finansiranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola te o finansiranju obaveznih udžbenika za učenike srednjih škola u RH za predstojeću školsku godinu sredstvima iz državnog budžeta. Ministar nauke, obrazovanja i mladih, Radovan Fuchs pojasnio je da će se odlukom o finansiranju drugih obrazovnih materijala za učenike osnovnih škola isti osigurati za učenike koji su članovi domaćinstava, kojima je utvrđeno pravo na zagarantovanu minimalnu nadoknadu i koji su članovi domaćinstva korisnika nadoknade za nezaposlene hrvatske branitelje i članove njihovih porodica te za osnovce, članove domaćinstva, koje je korisnik novčane nadoknade za civilne žrtve rata. Fuchs je naveo da je u prošloj školskoj godini njegovo ministarstvo finansiralo i druge obrazovne materijale za 1 457 učenika osnovnih škola, a Ministarstvo hrvatskih branitelja za 62 učenika.Procenjuje se da će Ministarstvo nauke, obrazovanja i mladih u idućoj školskoj godini finansirati obrazovne materijale za gotovo 1. 500 učenika, za šta je iz državnog budžeta osigurano 53 hiljade evra, dok će Ministarstvo hrvatskih branitelja da finansira obrazovne materijale za 51 učenika, za šta je obezbeđeno 2 094 evra. Ministarstvo će finansirati i nabavku udžbenika za učenike srednjih škola za školsku godinu 2024./2025. za šta će izdvojiti 19 miliona evra.
Ministar rada i penzionog sistema Marin Piletić rekao je juče da će penzije biti povećane 7,46 odsto te naglasio da je Hrvatski zavod za penziono osiguranje registrovao 1 749 226 osiguranih, što je najveći broj ikad te ima 64 000 osiguranih više nego lani. Taj broj više zaposlenih i osiguranih u Hrvatskoj odgovara broju stanovnika Velike Gorice, rekao je ministar Piletić u izjavi nakon Vladine sednice te podsetio da je stopa registrovane nezaposlenosti 4,8 odsto, a prema Eurostatu 5,5 procenata. Piletić je najavio da će danas biti održana sednica Upravnog veća Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje, na kojoj se očekuje donošenje odluke o novoj aktuelnoj vrednosti penzija, pa će iste biti povećane za više od 1,2 miliona penzionera, po svim dosadašnjim pokazateljima, za 7,46 odsto. To znači da će penzije za avgust s isplatom u septembru biti povećane za taj procenat, a ujedno će biti isplaćeni i zaostaci za jul i avgust. Pojasnio je da se do tog procenta došlo i naveo da je prema podacima Državnog zavoda za statistiku, inflacija u proteklih šest meseci u odnosu na prethodnih pola godine iznosila 0,6 odsto dok su indeksi prosečnog porasta bruto plate prvih šest meseci ove godine u odnosu na poslednjih šest meseci prošle, porasli za 10,4 odsto.To je drugi rekordni procenat povećanja penzija, naglasio je Piletić.
Prosečna neto plata u junu u Hrvatskoj je iznosila 1 315 evra, objavio je Državni zavod za statistiku. Takav iznos nominalno je i realno niži za 0,7 odsto u odnosu na maj. Prosečna mesečna bruto plata u junu iznosila je 1 819 evra. Najviša prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima za jun isplaćena je zdravstvu u iznosu od 1 981 evro, a najniža u delatnosti proizvodnje odeće, u iznosu od 845 evra. Najviša prosečna mesečna bruto plata u junu je bila u proizvodnji koksa i rafinisanih naftnih proizvoda, u iznosu od 2 942 evra, a najniža u proizvodnji odeće i iznosila je 1 091 evro. Prosečna mesečna isplaćena neto plata za jun 2024. u odnosu na isti mesec prethodne, nominalno je viša za 14,3%, a realno za 11,6%. Za period od januara do juna 2024. prosečna mesečna isplaćena neto plata po zaposlenom u pravnim licima iznosila je 1 297 evra, što je u odnosu na isti period prošle godine, nominalno više za 15,5%, a realno za 11,5%. U prvoj polovini ove godine, prosečna mesečna bruto plata po zaposlenom u pravnim licima iznosila je 1 788 evra, što je u odnosu na isti period 2023. nominalno više za 15,6%. Medijalna neto plata za jun 2024. iznosila je 1 106 evra, a medijalna bruto 1 498 evra.Voditelj Službe statistike tržišta rada Dean Maslovara rekao je da je u martu prosečna plaća u Vukovarsko-sremskoj županiji bila 1.193 evra, a kolika je bila u junu, biće poznato 29. avgusta, nakon objavljivanja novih podataka.
U Hrvatskoj je u prethodne dve godine zabeleženo 18 obolelih osoba od virusne groznice Zapadnog Nila, a najviše slučajeva bilo je 2018., saopšteno je danas iz Hrvatskog zavod za javno zdravstvo (HZJZ).”Prve prijave obolelih od groznice Zapadnog Nila u Hrvatskoj zabeležene su 2012. godine, kada je prijavljeno šest obolelih. U Hrvatskoj je najveći broj prijava zabeležen 2018., 63 obolelih, od kojih četiri sa smrtnim ishodom, dok je u 2023. prijavljeno 10, a 2022. osam obolelih. Reč je o bolesti, koju uzrokuje virus Zapadnog Nila (VZN), čiji su primarni rezervoar ptice, a na čoveka se prenosi ubodom zaraženih komaraca. Zbog toga je pojava bolesti usko povezana sa sezonom aktivnosti komaraca, koja obično traje do kraja oktobra. Groznica Zapadnog Nila ne prenosi sa čoveka na čoveka. Najčešće, u 80 odsto slučajeva, infekcija prolazi bez simptoma, a u 20 odsto slučajeva se razvije manifestna bolest, s uglavnom blažim simptomima sličnim prehladi ili gripi, poput povišene temperature, glavobolje, bola u mišićima i zglobovima te ponekad i osipa, istakli su iz HZJZ-a.Teža bolest ipak se može razviti u jedan odsto slučajeva, usled zahvaćenosti centralnog živčanog sistema, sa simptomima upale moždanih ovojnica/mozga (meningitis/encefalitis), te ponekad može završiti i smrtnim ishodom.Povećani rizik od težih oblika bolesti imaju osobe starije od 50 godina te osobe s oslabljenim imunitetom ili drugim hroničnim bolestima poput šećerna bolest, hronične bubrežne bolesti i sl., navodi HZJZ.