Zajedničko veće opština ( ZVO ) je u okviru rebalansa budžeta obezbedilo sredstva za jednokratnu pomoć od 1500 kuna studentima sa područja koje pokriva, a danas su u ZVO potpisani i Ugovori s korisnicima. Krajem prošle godine u okviru redovnog poziva ZVO je po studentu izdvojilo 3 hiljade kuna pomoći, a ovde e radi o dopunskom pozivu ker nam je namera bila pomoći što večem broju studenata, rekao je predsednik ZVO Dejan Drakulić naglasivši kako je u okviru dodatnog poziva izdvojeno ukupno 90 hiljada kuna za 60 studenata. Studenti su izrazili zadovoljstvo ovakvom vrstom pomoći, a među njima je bilo i roditelja, kojima su uručeni Ugovori. Predsednik ZVO Dejan Drakulić najavio je da će za sledeću akademsku godinu takođe biti obezbeđena sredstva u budžetu za jednokratne pomoći studentima, koja će, kako je rekao biti u većem iznosu nego ove godine.
Kao i prethodnih godina, Grad Vukovar i ove godine s partnerima organizuje besplatna letovanja za učenike vukovarskih osnovnih škola. Letovanje će biti na četiri lokacije, ove godine obuhvatiće 187 učenika u pratnji 19 voditelja, rekao je na danmašnjoj konferenciji za novinare gradonačelnik Vukovara, Ivan Penava. Naglasio je kako je namera nagraditi talentovane učenike koji su učestvovali i predstavljali svoje škole i Grad Vukovar na različitim takmičenjima. Gradonačelnik se zahvalio partnerima s kojima učestvuju u ovom projektu, a reč je o Turističkoj agenciji Katarina Line iz Opatije, Gradu Korčula, Lečilištu Veli Lošinj, Primorsko-goranskoj županiji te Opštini Dugopolje. Deci je poželeo srećan put i nezaboravne praznike s lepim uspomenama. Pročelnik Upravnog odelenja za društvene delatnosti Josip Paloš naglasio je da e ovakav vid čletovanja nagrda za najuspešnije učenike grada Vukovara. Od svake škole zatražili smo da predlože učenike koji su se istakli ponašanjem i uspehom u protekloj školskoj godini. Učenicima su obezbeđeni puni pansioni, ulaznice za nacionalne parkove i sl.
Vlada je donela zaključak kojim želi da spreči zastoj građevinskih radova, ugovorenih s javnim sektorom. Reč je o ublažavanju posledica globalnog poremećaja na tržištima građevinskih materijala i proizvoda, a pojašnjena je i procedura utvrđivanja razlike u ceni radova. U slučaju povećanja cene radova za više od tih 10 %, razliku će da snosi javni naručioci, a povećanje cene radova do 10 % sami izvođači radova, saopštio je ministar prostornog uređenja, građevine i državne imovine, Ivan Paladina.
Hrvatska naftna kompanija Ina saopštila je da “proizvodnjom u Rafineriji nafte Rijeka osiguravaju dovoljne količine benzina za potrebe domaćeg tržišta. INA osigurava snabdevanje dizela delom iz vlastite proizvodnje, a delom s mediteranskog tržišta i ne zavisi o ruskoj nafti. U 2021. Ina je iz Mađarske uvezla samo 1,3 odsto derivata od ukupno prodanih količina, a trend je sličan i u ovoj. Istovremeno, Ina je i izvezla u Mađarsku 0,7 odsto ukupno prodanih količina derivata u 2021. Ina se ne snabdeva derivatima iz Mađarske, kako se plasira u medijima proteklih dana od strane pojedinih analitičara, nego uglavnom vlastitom proizvodnjom u rafineriji pridonosi stabilnosti snabdevanja tržišta, istaknuto je saopštenju. Dodaju da je potpuno tržišno opravdano da se u određivanju cena prate kretanja derivata na mediteranskom tržištu, uz kretanje cena nafte Brent te odnos kursa kune i dolara. Predsednik Udruženja malih trgovaca naftnim derivatima, Armando Miljavac smatra da je Vladina uredba o fiksiranju cena goriva grobar malih trgovaca naftnim derivatima, koji njenom primenom na litri prodanog goriva ,kada se uračunaju svi troškovi. gube jednu kunu.
Kako bi očuvao proizvodnju mleka na svom otkupnom području, Dukat po šesti put u ovoj godini podiže otkupnu cenu mleka, pa će svojim kooperantima za svaku predanu litru mleka od 1. avgusta plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno 80 lipa više po litri od početka godine. U odnosu na avgust prethodne godine, Dukat je svojim kooperantima povećao otkupnu cenu mleka za 35 odsto čime im nastoji da delom kompenzuje rast ulaznih troškova. U Dukatu naglašavaju da prerađivačka industrija ne može u potpunosti preneti povećane troškove u proizvodnji mleka na gotov proizvod i tako dodatno opteretiti potrošače. Proizvodnja mleka u Hrvatskoj u neprekidnom je padu. U poslednjih deset godina smanjena je za 28,8 odsto, sa 602 miliona kilograma u 2012. godini na 429 miliona kilograma u 2021. godini. Ako uzmemo u obzir da se potrebe Hrvatske za mlekom kreću oko 950 miliona kg mleka godišnje, dolazimo do alarmantnog podatka da domaćom proizvodnjom mleka podmirujemo manje od 50 odsto vlastitih potreba za mlekom i da smo kao država prehrambeno zavisni od uvoza ključnih prehrambenih proizvoda – mleka i mlečnih proizvoda.