U poslednja 24 časa u Hrvatskoj je zabeleženo 956 novih slučajeva zaraze koronavirusom na 8177 testiranja. Broj aktivnih slučajeva danas je 6394. Među njima su 1029 pacijenata na bolničkom lečenju, a od tog broja, 92 pacijenta su na raspiratoru. Preminule su 22 osobe. Od početka pojave zaraze do danas zabeleženo je 258 745 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 5808 preminulo, oporavilo se 246 543 osobe od toga 820 u poslednja 24 časa. Do danas je ukupno testirano 1 485 714 osoba.
Covid-odeljenja 29 hrvatskih bolnica dobila su 169 respiratora nove generacije, ukupne vrednosti veće od 38 miliona kuna, a namenjeni su ventilaciji pacijenata svih uzrasta, saopštilo je Ministarstvo zdravstva. Respiratori mogu ventilirati pacijente invazivno i neinvazivno, putem maske, što je značajna pomoć u zbrinjavanju pacijenata zaraženih covid-19 virusom, navodi se u saopštenju Ministarstva. Reč je o respiratorima nove generacije s alatima za pružanje podrške donošenju kliničkih odluka o određivanju parametara ventilacije. Ministar zdravstva Vili Beroš naglasio je da respiratori nisu mogli doći u bolje vreme s obzirom da poslednjih nedelja beležimo porast novozaraženih, hospitalizovanih i obolelih na respiratorima, pogotovo u mlađoj populaciji koja ne pati od hroničnih bolesti. Uveren je da će ova nabava respiratora značajno smanjiti smrtnost pacijenata te pružiti kvalitetnu podršku zdravstvenim radnicima na prvoj crti borbe protiv koronavirusa.
Saborski zastupnik Mosta, Nino Raspudić osvrnuo se danas na intervju s patrijarhom SPC, gospodinom Porfirijem Perićem za HRT, u kojem je, između ostalog izneo i optužbe na račun Alojzija Stepinca rekavši da ih nije potkrepio i pozvao ga da objavi sporna pisma. Citrajući patrijarhovu izjavu kako je „imao u rukama pisma koje je Stepinac upućivao Piu XII u kojem se mogu pronaći mesta, koja su duboko problematična“, Raspudić se zapitao koja su to mesta problematična. „Možda Porfirije ima neka druga pisma, nama nepoznata. Neka ih da javnosti na uvid, inače s punim pravom njegove reči možemo interpretirati kao klevetu“, poručio je zastupnik Mosta.
U poslednjih 18 godina, nakon četiri kruga lokalnih izbora, broj zaposlenih u opštinama povećao se više od dva i po puta, u županijama se udvostručio, dok se broj zaposlenih u gradskim lokalnim organima vlasti povećao za 50 odsto, piše današnji Večernji list. Krajem 2019., u 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave bilo je zaposleno 19 047 ljudi, odnosno 2409 zaposlenih u županijama, 10 777 u gradovima i 5861 u opštinama. Pokazalo se da je zaposlenost na lokalnom nivou najviše rasla u prvoj godini nakon izbora, nakon što dođe do smene vlasti. Podataka za 2020. godinu još nema, ali sudeći po stanju na kraju 2019. u odnosu na 2018. godinu, kadrovske službe imale su pune ruke posla i pred kraj ovoga mandata. Porast zapošljavanja u 2019. u odnosu na 2018. evidentan je u opštinama za 7,3 odsto i županijama 2,3 odsto, dok je broj službenika i funkcionera u gradovima ostao nepromenjen u odnosu na prethodnu godinu. Nakon lokalnih izbora, u pravilu, sledi odluka župana, gradonačelnika i opštinskih načelnika o potrebi povećanog zapošljavanja, što se vidi i po podacima na temelju broja zaposlenih, piše Večernji list.
Učenici Osnovne škole dr Franjo Tuđman iz Šarengrada darivali su poklon paketima učenike područnih škola u Glini, Maja i Viduševac. Reč je o akciji „Učenik učeniku” tokom koje su osnovnoškolci šarengradske i područnih škola u Bapskoj i Mohovu zajedno sa svojim roditeljima pripremili poklon pakete, rekla je nastavnica Margareta Bošnjaković. U našoj školi smo pokrenuli akciju Učenik učeniku kojom smo hteli malim poklonima sastavljenim od školskog pribora, slatkiša i pisma ohrabrenja, obradovati učenike glinskih područnih škola i podsetiti da nisu sami i da smo s njima u mislima-rekla je Bošnjaković, koja je proteklog vikenda zajedno sa koleginicama i direktorkom šarengradske osnovne škole Vlatkom Sirovica posetila OŠ u Glini. Uručeno je 40 paketa učenicima Maje i Viduševca kao i poziv za poset školi u Šarengradu koja broji 40 učenika.
Ministarstvo poljoprivrede uputilo je u postupak elektronskog savetovanja Nacrt predloga Strategije poljoprivrede do 2030. godine i Stratešku studiju uticaja na životnu sredinu Strategije poljoprivrede od 2020. do 2030. godine, navodi se u saopštenju Ministarstva. Osnovni zahtev Strategije poljoprivrede za period do 2030. godine je efikasnije korištenje javnih sredstava kroz bolje usmeravanje poljoprivrednih podrški i sredstava za ruralni razvoj kroz četiri strateška cilja – povećanje produktivnosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promene, jačanje konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora, obnova ruralne privrede i unapređenje uslova života u ruralnim područjima te horizontalni cilj, poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. „Hrvatska ima veliki potencijal unaprediti svoj poljoprivredni sektor i ruralnu privredu. Prilika je to koju nećemo propustiti – finalizovali smo jasnu strategiju koja daje smernice i mehanizme za provođenje u procesu transformacije poljoprivrede kod pokretača privrednog rasta, a svaki od strateških ciljeva smo direktno povezali s razvojnim potrebama domaće proizvodnje te naveli konkretne intervencije“, rekla je ministarka poljoprivrede Marija Vučković.