Više od 4600 građana upisalo je tzv. narodne obveznice prvog dana upisa odnosno juče i ukupan iznos, koji su uplatili je približno 155 miliona evra, saopštio je sinoć ministar finansija Marko Primorac, istakavši zadovoljstvo odazivom građana. Prvi put u Hrvatskoj, juče je počeo upis državnih obveznica namenjenih građanima, tzv. narodnih obveznica, a minimalan ulog je 500 evra dok je minimalna kamatna stopa koja će se obračunavati 3,25 odsto godišnje. Dospevanje obveznica je 2025. godina i upisivaće se u dva kruga, pri čemu je prvi krug za građane koji obveznice mogu da upišu do 1. marta. „Ovo nije investiciona prilika za one koji žele u kratkom roku puno da zarade, ovo je za građane da u uslovima velikih inflatornih pritisaka očuvaju deo svoje kupovne moći i štednje koju imaju u bankama po kamatnim stopama koje su niske”, dodao je Primorac.
U Gradu Zagrebu bi trebala da počne promena naziva ulica imenovanih po funkcionerima Nezavisne Države Hrvatske, piše Jutarnji list. Pre nekoliko dana u Gradsku skupštinu poslan je predlog za promenu imena četiri ulice, koje se nalaze na području Ivanje Reke, koja je deo gradskog naselja Peščenica – Žitnjak. Reč je o ulicama Filipa Lukasa, Vladimira Arka, Antuna Bonifačića i nadbiskupa Ivana Šarića. Svetski jevrejski kongres već je upozoravao da je “jedan od najkonkretnijih i najvidljivijih primera istorijskog revizionizma u javnom prostoru upravo imenovanje ulica i trgova po pojedincima koji su na različite načine i u različitom kapacitetu bili povezani s ustaškim pokretom i NDH”. Upravo su Svetski jevrejski kongres, Documenta, istoričari Ivo Goldstein i Hrvoje Klasić te Erol Šehu zatražili promenu naziva ulica, koje nose imena „istaknutih saradnika nacifašističkog, marionetskog i anticivilizacijskog režima NDH”.
Predsednik HDZ-a i premijer Andrej Plenković poručio je juče iz Vukovara na obeležavanju 33. godišnjice stranke da ni jedna sredina u Hrvatskoj nije dobila veću podršku Vlade i njenih resora nego što je to Vukovar i da će tako da bude i dalje. Istakao je brojna postignuća u proteklih sedam godina kao i brojne teškoće s kojima se Vlada suočavala u tom periodu, od korone do rata u Ukrajini i poskupljenja energenata i poručio da je Vlada pomogla svima, od privrede do građana. Istakao je i da je HDZ danas stranka koja je potpuno konsolidovana i čije je poslovanje transparentno, “bez centa duga prema ikome, uverena da čini dobro za Hrvatsku te da će tako da nastavi i dalje.” Predsednik Zajednice osnivača HDZ-a, saborski zastupnik Josip Šarić najavio je da će na idućim lokalnim izborima HDZ imati gradonačelnika Vukovara. “Danas dvojica vukovarskih smušenjaka Penava i Pavliček ne glasuju i ne daju podršku Ukrajini. Rekao sam u Saboru da svi mi možemo naći razloga da ne damo podršku, ali njih dvojica koja dolaze iz Vukovara, koji je toliko učinio za Hrvatsku, za to nisu imali opravdanja”, rekao je Šarić. Predsednik vukovarskog HDZ-a, zastupnik Nikola Mažar ocenio je da je HDZ najveća politička porodica u Hrvatskoj te da je žalosno što gradonačelnik grada koji je 1991. sravnjen sa zemljom, u Hrvatskom saboru glasa protiv podrške Ukrajini i obučavanja ukrajinskih vojnika u Hrvatskoj.
U okviru projekta Proaktivna mreža, koji za cilj ima da sinergijskim delovanjem javno-civilnog partnerstva uz podršku brojnih saradnika doprinese proaktivnom i adekvatnom delovanju kroz primerene aktivnosti usmerene ka rešavanju kriznih situacija, juče je Gradskoj biblioteci Vukovar održana Javna tribina “Značaj i uloga evropskih fondova u razvoju zajednice”. Tribina je organizovana u saradnji nosioca i partnera na projektu – PRONI Centra i Evropskog doma Vukovar, a s ciljem upoznavanja javnosti o značaju ovih fondova u rešavanju kriznih situacija, odnosno stvaranja prilika za preventivno i sistematsko delovanje da bi se krizna situacija lakše prebrodila. Učesnici su imali priliku da podele svoja mišljenja i izazove s kojima se susreću u kriznim situacijama, bilo da je reč o kriznim situacijama nastalim nakon prirodnih ili drugih pojava ili izazvanih nekim drugim okolnostima koje utiču na daljnji razvoj i rad, ali i pružanje usluga građanima, kao što je to među organizacijama civilnog društva zbog nedostatka ljudskih i materijalnih resursa ili kontinuiranog izvora i prilika za finansiranje istih, posebno kada je reč o evropskim fondovima u prelaznim periodima. Povratne informacije i zaključci tribina poslužiće izrađivanju Priručnika i Bontona za delovanje u kriznim situacijama, koji se planiraju izraditi tokom proleća. Projekat „Proaktivna mreža“, čiji je nosilac Proni centar, a partner na istom Evropski dom, finansiran je sredstvima Evropske unije iz Evropskog socijalnog fonda te sredstvima Državnog budžeta Republike Hrvatske.
Program posvećen Međunarodnom danu maternjeg jezika održan je u Srpskom kulturnom centru u Vukovaru u organizaciji vukovarskog ogranka Vukove zadužbine. Predsednica Ogranka i profesorka srpskog jezika u vukovarskoj Gimnaziji Ljiljana Bajac Nikolić je rekla da su tema ovogodišnjeg programa problemi u praksi nacionalne grupe školskih predmeta. „Budući da mi imamo škole koje izvode nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu, tzv. model A, maternji jezik je svakodnevna tema te nastave jer se na njemu izvodi nastava po nacionalnim kurikulumima Republike Hrvatske. Tako smo ovde okupili jedan tim, profesore različitih predmeta, geografije, istorije, veronauke, srpskog jezika, koji rade u razrednoj nastavi, koji su stručni saradnici – bibliotekari, da nam kažu svoja iskustva, svoje probleme i kako oni misle da mogu da tu nastavu poboljšaju, odnosno da damo nešto što će zajednici biti korisno”, istakla je Bajac Nikolić. „Koliko ima problema svedoči i činjenica da je ova diskusija trajala dva i po sata, što je, u neku ruku, loše jer vidimo koliko ima problema, ali sa druge strane je i dobro jer vidimo koliko nam je stalo da te probleme rešimo, koliko ljudi se uključuje u diskusiju. Sve nas to nekako emocionalno pogađa i kao pripadnike srpske zajednice, ali pre svega kao nekoga ko mora da se bori i za svoje radno mesto. Nama profesorima je ta borba za naše škole dvostruka, jer se u isto vreme borimo za opstanak naše zajednice, ali i za opstanak naših radnih mesta”, rekla je Bajac Nikolić. Na tribini su, osim nje, učestvovali i nastavnik istorije Zoran Jakšić, geografije Novica Gajić, bibliotekar Bojan Lazić, nastavnice srpskog jezika Jelica Obućina i Slađana Milješić Ćićić, jerej Vukašin Cvetojević i učiteljica razredne nastave Milica Lazić.