Hrvatski zavod za zapošljavanje će u sledećoj godini provoditi devet mera za poticanje zapošljavanja, za koje je uoči današnje sednice Upravnog veća HZZ-a Vlada dala dala odobrenje. Uglavnom se radi o kontinuitetu dosadašnjih mera, a poslodavci iz pojedinih proizvodnih delatnosti koje već sada najavljuju smanjenje poslova u narednom periodu biće će zadovoljni uvrštavanjem u paket podrški za skraćivanje radnog vremena, koja će vrediti isključivo za prerađivačku industriju. Visine podrški za zapošljavanje zavisiće o stepenu obrazovanja i mogućnosti korištenja poreznih olakšica za sufinansiranu osobu, ali za njih je, kao i za podrške za pripravništvo i za pripravništvo u javnim službama, predviđeno da veći iznosi budu osigurani za poslodavce koji zadovoljavaju kriterijume zelenih i digitalnih radnih mesta, piše Poslovni.hr. Najviše pažnje privlači mera podrški za samozapošljavanje, a prošle godine je dodatno izazivala interes zbog podmere “Biram Hrvatsku”, kojom se nastoji privući mlade u demografski i privredni slabije razvijene delove zemlje, kao i potaknuti povratak onih koji su iselili iz Hrvatske. Za samozapošljavanje je predviđen iznos podrški od 20 hiljada evra, dok je za podmeru maksimalan iznos 23,5 hiljade, odnosno 27 hiljada evra. Sve mere finansiraju se iz sredstava Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, osim onih za javni rad i stalni sezonac, koje po briselskim standardima više udovoljavaju kriterijume socijalnih nego razvojnih mera. Za njihovo finansiranje u sledećoj godini Vlada je iz državnog budžeta osigurala 121 milion evra.
Vlada je juče odlučila 700 miliona kuna isplatiti kao jednokratnu pomoć korisnicima penzija i prava u sistemu socijalnog rada zbog ublažavanja rasta troškova života, korisnicima dečjeg doplatka zbog ublažavanja rasta cena energenata i osobama koje su nastradale u zemljotresu. Povodom odluke o još jednom paketu pomoći premijer Andrej Plenković je na sednici Vlade naglasio da su preusmerili uštede napravljene u budžetu grupama u društvu kojima je pomoć najpotrebnija, a merama će biti obuhvaćeno gotovo milion korisnika. Jednokratnu novčanu pomoć dobiće penzioneri s penzijom do 4360 kuna, a zavisno o visini penzije, dodatak će biti između 400 i 1200 kuna. Pomoć korisnicima prava u sistemu socijalnog rada odnosi se na nezaposlene, korisnike garantovane minimalne nadoknade, lične invalidnine, nacionalne nadoknade za starije osobe i korisnike novčane nadoknade za nezaposlene branitelje, a iznosiće 1000 kuna. Jednokratna pomoć korisnicima doplatka za decu odnosi se na više od 123 hiljade korisnika, odnosno gotovo 250 hiljada dece, za šta je izdvojeno više od 70 miliona kuna, a zavisno o broju dece po korisniku iznosiće od 300 do 1100 kuna. Novčanu pomoć dobiće i stradali u zemljotresu, odnosno oni koji i dalje žive u privremenom smeštaju na zemljotresom stradalim područjima, i to 2000 kuna po osobi, a najviše do iznosa od 10 hiljada kuna po domaćinstvu, odlučeno je juče na sednici Vlade.
Predsednica Sindikata penzionera Hrvatske Jasna A. Petrović pozdravila je vladinu odluku o isplaćivanju 700 miliona kuna pomoći najranjivijim grupama čime se nastavlja politika jednokratnih nadoknada. “Pozdravljamo svaku meru koja će pomoći ljudima da kupe hranu i plate režije da se mogu grejati jer to su osnovne potrebe, ali mi mislimo da to nije rešenje”, komentarisala je Petrović odluku koja obuhvata i penzionere. Pojasnila je da penzionerska udruženja smatraju da bi, umesto nekoliko jednokratnih isplata godišnje, trebala isplaćivati 13. penziju za sve penzionere koji su penziju stekli radom u Hrvatskoj, a što bi koštalo tri milijarde kuna. Ako država ne može izdvojiti toliko, onda smatraju da bi bilo pravednije da svatko dobije od 70 do 75 odsto svoje penzije kao 13. penziju, koja postoji u većini evropskih zemalja, i da se tako uvede pravičan sistem koji bi postavio brane protiv siromaštva.
Praznična potrošačka korpa Nezavisnih hrvatskih sindikata, koja obuhvata troškove tradicionalne prehrane za nadolazeće praznike, pokazuje da će hrvatski građani zbog visokih cena na nju potrošiti velik deo kućnog budžeta. Kako ističu iz Sindikata, neka tradicionalna jela zahtevaju povećane troškove i većina građana ne može si ih priuštiti, pa je praznična korpa podeljena na tri kategorije, onu obilniju i u skladu s tradicijom, onu nešto skromniju, u kojoj su zamenske, tj. jeftinije namirnice, i onu najjeftiniju. “Tradicionalna praznična potrošačka korpa za 2022. iznosiće 2602,47 kuna. Skromnija korpa ove godine iznosi 1153,07 kuna, a odricanjem od nekih namirnica može se spustiti i na 680,17 kuna”, istakao je Krešimir Sever, predsednik Nezavisnih sindikata.
Centralna državna kancelarija za demografiju i mlade subvencionisaće troškove stanovanja kod privatnih stanodavaca za 2206 redovnih studenata i to jednokratnim iznosom od 1875 kuna po studentu, a isplate se očekuju u prvom tromesečju 2023. godine. Subvencionisaće se troškovi stanovanja redovnih studenata koji su na provedenom konkursu studentskih centara za ovu akademsku godinu ispunjavali uslove propisane Pravilnikom o uslovima i načinu ostvarivanja prava redovnih studenata na subvencionisano stanovanje, ali se s obzirom na broj ostvarenih bodova nalaze na listi čekanja za subvencionisano stanovanje zbog nedostatka smeštajnih kapaciteta.
Vukovarska organizacija SDP-a je i ove godine, uoči praznika, obradovala najmlađe sugrađane paketićima, navode u saopštenju. „Posebno nam je drago što smo imali priliku da obradujemo i decu koja se, nažalost, sa svojim majkama nalaze u Sigurnoj kući u Vukovaru. Ta su deca, kao i njihove majke, proživela teške životne trenutke, i zato smo im, nadamo se, na ovaj simboličan način barem malo izvukli osmehe na lica. Ovim putem koristimo priliku da se i pred praznike naglasi potreba za bržim, efikasnijim i većim kažnjavanjem počinilaca porodičnog nasilja i nasilja nad ženama”, poručili su iz vukovarskog SDP-a.