Hrvatski predsednik Zoran Milanović zvanično je odbio da da saglasnost za učestvovanje hrvatskih vojnika u misiji Evropske unije za pomoć Ukrajini, uz obrazloženje da to nije u skladu sa Ustavom i da ne postoji međunarodni ugovor koji bi u ovom slučaju trebalo da se ispoštuje te da ministar odbrane nije osoba koja predsedniku upućuje takav zahtev. Reč je o zahtevu za saglasnost za učestvovanje hrvatskih vojnika u misiji Evropske unije prema kojoj su pripadnici hrvatskih vojnih snaga trebali da pruže pomoć u obučavanju ukrajinskih vojnika, a iz Kabineta predsednika su potvrdili da je Milanović primio dopis ministra odbrane Marija Banožića kojim se traži njegova prethodna saglasnost na “Nacrt predloga odluke Hrvatskog sabora o učestvovanju pripadnika Vojnih snaga Hrvatske u misiji Evropske unije za vojnu pomoć za podršku Ukrajini”. Milanović je odbio da da svoju saglasnost uz opširno pojašnjenje u nizu tačaka, među kojima je i ona da ministar Banožić nije ni ovlašten da traži njegovu saglasnost.
Saborski zastupnici danas će razmotriti predlog državnog budžeta za narednu godinu, kojim se predviđaju prihodi države od 24,9 milijardi evra i rashodi od 26,7 milijardi, te deficit budžeta opšte države od 1,6 milijardi evra ili 2,3 odsto BDP-a. Budžet za 2023. prvi je koji će se odnositi na vreme kada će Hrvatska biti članica evropodručja i Šengena, rekao je premijer Andrej Plenković te najavio da će budžet biti usmeren očuvanju standarda građana, ali i privrednog rasta i razvoja.
Sigurnost novinara osnova je novinarstva kao javnog dobra, a uspostavljanje protokola kojim bi novinari MUP-u mogli da prijavljuju zaprimljene pretnje velik je iskorak, istaknuto je juče na okruglom stolu u organizaciji novinarskih strukovnih organizacija. Predsednica Evropske federacije novinara i Sindikata novinara Hrvatske Maja Sever naglasila je da je unapređenje sigurnosti novinara na nacionalnom nivou zajednički cilj ostvariv u saradnji s merodavnim institucijama, kao što su Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo kulture i medija te Ministarstvo pravosuđa. ”Protokoli su u fazi pregovaranja, a sve se bazira na preporukama Evropske komisije o sigurnosti novinara. Na toj bazi se pokušava uspostaviti saradnja koja će, nadam se, završiti nekim čvrstim protokolom i ugovorom o saradnji”, rekla je Sever.
Društvene mreže su ključne u širenju dezinformacija i njihovim usponom problem je postao jako izražen, pogotovo njihovom instrumentalizacijom u širenju dezinformacija, istaknuto je u Osijeku na predstavljanju mera „Uspostavljanje proveravanja medijskih činjenica i sistema javnog objavljivanja podataka“. Cilj mere, koja se provodi u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, a čiji su nosioci Ministarstvo kulture i medija i Agencija za elektronske medije, je jačanje otpornosti društva na dezinformacije smanjenjem njihove količine u javnom prostoru, jačanje informacijske pouzdanosti i sigurnosti pri konzumiranju medijskih sadržaja i korištenja društvenih mreža, jačanje kvalitete novinarstva i objektivnog izveštavanja te jačanje medijske pismenosti. Skup je održan na osječkoj Akademiji za umetnost i kulturu, a za provođenje mera osigurano je 45 miliona kuna bespovratnih sredstava.
Tema ravnopravnosti muškaraca i žena trebala bi od sledeće školske godine da bude uvrštena u sve obrazovne programe u Hrvatskoj, zaključeno je juče na okruglom stolu u Saboru na temu provođenja obaveza preuzetih ratifikacijom Istanbulske konvencije, 2018. godine. Već od sledeće školske godine na svim nivoima obrazovanja u nastavni plan i program trebalo bi uključiti pitanje ravnopravnosti žena i muškaraca, međusobnog poštovanja i nenasilnog rešavanja sukoba, istakla je SDP-ova saborska zastupnica Sabina Glasovac u zaključcima skupa koji su organizovale inicijativa “Zastupnice za jaču zaštitu žrtava seksualnog nasilja” i Autonomna ženska kuća Zagreb.
Ministarstvo obrazovanja dopušta da učenici u školama gledaju utakmice hrvatske fudbalske reprezentacije ako postoji konsenzus roditelja, učenika i profesora, dok su školski sindikati protiv, smatrajući da to predstavlja obezvređivanje nastavničke profesije. Svaka škola će samostalno doneti odluku hoće li za svoje učenike organizovati zajedničko gledanje utakmice Hrvatska-Maroko na Svetskom fudbalskom prvenstvu, poručili su iz Ministarstva nauke i obrazovanja. Jedini uslov je da učenici ne gube gradivo, a propuštene školske časove treba nadoknaditi, dodaju iz Ministarstva. Školski sindikati najavili su da će u slučaju potrebe nadoknađivanja izgubljenih školskih časova zbog praćenja utakmica, tražiti da se nastavnicima to plati kao prekovremeni rad. Predsednik školskog sindikata Preporod Željko Stipić podsetio je da su sindikati potpisnici kolektivnih ugovora koji regulišu prekovremeni rad i sigurno će, bude li potrebno, ogranke i članstvo uputiti šta da učine da bi ostvarili pravo da taj dodatni rad bude tretiran kao prekovremeni i pružiti im logističku i drugu pomoć. “Verujem da to ipak neće biti potrebno i da će se ‘glave ohladiti’ i da se to ne sme raditi”, naglasio je Stipić i podsetio da smo već imali “višu silu”, odnosno pandemiju koronavirusa, kada se nastava morala prilagođavati svemu i svačemu pri čemu su izgubljene stotine školskih časova te je zapitao nije li valjda i fudbal “viša sila”. Stipić je poručio da smatra da je skandalozna pretpostavka da je gledanje fudbala ili bilo kojeg drugog sporta važnije od održavanja nastave te da se tako obezvređuje nastavnička profesija.
Državni sekretar Ministarstva finansija izjavio je da će nakon 1. januara i uvođenja evra nastaviti da radi manji broj od sadašnjih 1100 menjačnica. “Za pretpostaviti je da će manji broj subjekata biti zainteresovan za poslove menjanja“, rekao je Zdravko Zrinušić predstavljajući Hrvatskom saboru izmene Zakona o deviznom poslovanju. Poslove menjanja će nastaviti subjekti kojima ja to dopunski posao, uz redovne, poput trgovačkih društava koji imaju hotele i slično.