Sindikalista Krešimir Sever smatra da je bojkot trgovina, koji je najavljen za sutra, jedini pravi lek u borbi protiv visokih cena, to potvrđuju i dobra iskustva u drugim zemljama, poput Italije, koja se pobunila zbog cena testenine i kafe, Turske zbog pekarskih proizvoda te goriva u Velikoj Britaniji. Jedini pravi način su pune police. Sve dok ih građani prazne po istaknutim cenama ispod robe, trgovci će ih ponovo puniti i nemaju razloga da spuštaju cene, rekao je Sever iz Nezavisnih hrvatskih sindikata (NHS) za agenciju Hinu. Kad građani ne kupuju, svi će se u prodajnom lancu zamisliti i ponuditi nižu cenu, jer kada su police pune proizvođači pritišću distributere s isporukama novih količina robe, a distributeri trgovce, koji više nemaju mesta za skladištenje jer nisu prodali već ranije primljenu robu. Proizvođači ne mogu da stanu s proizvodnjom, ne mogu da stanu ni distributeri, ni trgovci, a da bi ceo lanac funkcionisao, neko treba da kupujue ono što je proizvedeno i distribuisano. Zato je pravo rešenje protiv bezobrazno visokih cena da se ne kupuje, istakao je Sever napomenuvši da to, neće dati odmah rezultate ali građane treba ohrabriti na takve korake.
Baš na dan kada bi trebao da se održi bojkot trgovina zbog neopravdanog podizanja cena, neki su trgovci odlučili da uvedu jednodnevne akcijske popuste od 20 odsto na određene proizvode, na šta su iz Saveza udruženja potrošača poručili kako su svesni da trgovci pokušavaju da obezvrede inicijativu privlačenjem potrošača jednodnevnim popustima te da takvi potezi “upućuju na neprihvatljivo podcenjivanje inteligencije i odlučnosti potrošača”. Jednodnevni popusti nisu rešenje za sistematske probleme. Oni samo potvrđuju da bi cene mogle da budu znatno niže i održivije. Odnos rasta cena i rasta plata nikako nije usporediv, a ovakvi potezi trgovaca dodatno naglašavaju potrebu za trajnim promenama u korist potrošača, istakmuto je u saopštenju Saveza udruženja potrošača, koji potpuno podržava najavljeni bojkot trgovina jer ta akcija, kako su naveli, ima za cilj da upozori na neodrživo visoke cene osnovnih prehrambenih proizvoda i podstakne dugoročne promene, koje će da koriste svim građanima Hrvatske. Ti privremeni ‘popusti’ nisu znak dobre volje, već način da se smanji važnost kolektivnog otpora i održi praksa visokih cena, koja već dugo opterećuje građane, poručili su iz Saveza udruženja, napomenuvši da ih posebno zabrinjava što takve ponude ciljaju na građane, koji su u težoj finansijskoj situaciji, iskorištavajući njihovu potrebu za štednjom, kako bi se potkopala solidarnost među potrošačima.
Klub zastupnika Možemo juče je u saborsku proceduru poslao predlog izmena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju, kojim traže da se nadoknada za dugotrajno bolovanje jednom godišnje mora usklađivati s visinom prosečne plate u Hrvatskoj. Mnogi dugotrajni onkološki pacijenti preživljavaju s manje od 300 evra mesečno, jer im nadoknade za dugotrajno bolovanje godinama nisu usklađivane s rastom prosečne plate, koje je do 2023. bilo predviđeno zakonom, da bi i tu mogućnost ukinuo bivši ministar, Vili Beroš, rekla je zastupnica Možemo Ivana Kekin, na konferenciji za medije u Hrvatskom saboru.
Zidari su do danas ostali među brojnim deficitarnim zanimanjima u Hrvatskoj. Ekonomski institut Zagreb u svojoj je analizi tržišta rada, objavljenoj početkom ove godine naveo da je lani najviše pala potražnja za zidarima. S druge strane, Hrvatski zavod za zapošljavanje (HZZ) krajem prošle godine je, kao i svake godine u isto vreme, objavio Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. U tom dokumentu, sastavljenom na osnovu praćenja, analiza i predviđanja potreba tržišta rada za pojedinim zvanjima, navedena su ona zvanja i zanimanja za koja bi trebalo povećati broj upisanih učenika ili studenata u obrazovne programe škola i fakulteta. Te su analize, prognoze i preporuke izrađene na nivou lokalnih tržišta rada, kako su ih odredile područne službe i kancelarije HZZ-a, njih ukupno 35 u celoj Hrvatskoj. Uzme li se u obzir za koja se obrtnička zanimanja najčešće preporučuje povećanje upisnih kvota u strukovne škole na lokalnim nivoima, proizlazi da je najveća srednjoročna potreba upravo za zidarima. To se obrtničko zanimanje spominje najviše puta, 33 od ukupno 35 područja, koja pokrivaju službe i kancelarije HZZ-a. Uz zidare, po istom su kriterijumu od obrtničkih zanimanja najviše potrebni tesari i elektroinstalateri, a osim njih nedostaje i konobara i kuvara. U Hrvatskoj se učenici školuju za 61 strukovno, odnosno obrtničko zanimanje.
Vukovarsko – sremska županija objavila je Javni poziv za izbor jedinice lokalne samouprave za provođenje aktivnosti iz projekta „Seoska prestolnica Vukovarsko-sremske županije“ u 2025. godini. Provođenje aktivnosti podrazumeva organizaciju privrednih, poljoprivrednih, kulturnih, društvenih sportskih i drugih manifestacija, s ciljem podsticanja razvoja i promocije ruralnog područja te uređenje infrastrukture za potrebe održavanja aktivnosti u okviru projekta. Na Javni poziv mogu da se jave jedinice lokalne samouprave koje predlažu seosko naselje iz svog sastava uz uslov da isto nije sedište opštine i ima manje od hiljadu stanovnika, nema dugovanja prema Županiji, ima razrađen plan aktivnosti, koje će da provodi u okviru projekta „Seoska prestolnica Vukovarsko-sremske županije u 2025.godini“, ima najmanje tri aktivna civilna udruženja na području naselja, usklađena sa Zakonom i registrovana u Hrvatskoj, da ima predlog članova za radnu grupu projekta, te osobu, koja će biti zadužena za provođenje aktivnosti. Za finansiranje projekta u županijskom je budžetu obezbeđeno 14 hiljada evra. Javni poziv je objavljen 20. januara 2025. godine i biće aktivan 14 dana.