Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je u maju 2021. godine sa firmom Presoflex građenje potpisao ugovor o građenju nove zgrade Ekonomske škole u Vukovaru, vredan više od 12,6 miliona evra. S obzirom da se izvođač radova u međuvremenu našao u problemima te se, nakon odrađenih 20 odsto radova, povukao s gradilišta, neizvesno je da li će građenje biti nastavljeno, piše agencija Hina. Projekat je sufinansiran sredstvima Evropske unije, putem Intervencijskog plana grada Vukovara sa gotovo 6,2 miliona evra, Fond za obnovu i razvoj grada Vukovara trebao je da osigura gotovo pet miliona evra, a ostatak sredstava, odnosno 1,6 miliona Grad Vukovar. Firma Presoflex se, zbog problema, povukla i iz drugog projekta na području grada, građenja adrenalinskog parka i šetališta u Adici, vrednog gotovo 4 miliona evra. “U oba projekta izvođač radova se povukao s gradilišta pri čemu su nastali veliki rizici za Grad Vukovar, zbog čega smo bili prisiljeni aktivirati bankarske garancije te početi sudske procese”, odgovoreno je Hini iz vukovarske gradske uprave i dodaje da je preko bankarske garancije Grad Vukovar naplatio 7,6 miliona kuna te da su dodatna potraživanja, na osnovu ugovora o sredstvima Evropske unije, 45 miliona kuna, za koliko se procenjuje da je Grad Vukovar oštećen. Navode da je raskinut i ugovor s istim izvođačem na građenju adrenalinskog parka i šetališta te da je projekat revidiran i u toku su pripreme za raspisivanje javne nabave za izbor novog izvođača na projektu.
Iz Hrvatskog udruženja za zaštitu potrošača naveli su da cene nisu povećane zbog zaokruživanja već zato jer trgovci to – mogu. “Prema pravilima EU, kapitalista može da poveća svoju cenu kako želi i dok god je neko želi da plati. Iz Udruženja su naglasili da je Ministarstvo privrede prema projektu “Tajni kupac” propisalo da potrošačka udruženja samo kontrolišu da li su trgovci dobro preračunali cene. U Zakonu o zaštiti potrošača nismo primetili da su za povećanje cena propisane kazne, ali najveća kazna bi bila ako bi se građani sami odrekli takvih trgovina i kupovali na mestima, koja imaju povoljnije i niže cene. Ukoliko građani potrošači u ovom slučaju ne učestvuju zajedno s Vladom RH onda od toga neće biti ništa.”Tako je savetovao i guverner HNB-a, Boris Vujčić pre malo više od godinu dana kada su predstavljene smernice za prilagođavanje privrede u procesu zamene hrvatske kune evrom.Tamo gde je konkurencija, ne treba intervencija države. Intervencija je opravdana samo tamo gde nema konkurencije”, rekao je tada Vujčić.
Savetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi, Zvjezdana Blažić, komentarisala je za HRT cene žitarica i objasnila kakve cene hrane možemo očekivati u budućnosti. Blažićeva je objasnila da je nakon covida došlo do velikih poremećaja u lancima snabdevanja te da su cene žitarica eksplodirale nakon što je počeo rat u Ukrajini. Podsetila je da je rast cena stvarno bio enorman.Do velikih poremećaja u snabdevanju došlo je jer su brodovi po svetskim morima išli nekim čudnim putevima. U Kini je bilo veliko zatvaranje, a ona je ogroman potrošač žitarica i uljarica, zato nije ni čudo da je došlo do poremećaja, istakla je Blažićeva i napomenula da je Ukrajina, uz Rusiju, veliki proizvođač žitarica. Istakla je da je razlog za rast cene hleba porast cene pšenice, ali i cene energenata.”U celom lancu, od pšenice do hleba, pekare imaju mnogo karika i svaka od njih izložena je određenoj vrsti rasta inputa, pa onda i cene rastu. Zato je i došlo do naglog rasta i cene hleba. Dodala je da se rast cene pšenice usporava, ali je još uvek na istorijsko najvećem nivou.
Ministarstvo kulture i medija osiguralo je gotovo pola miliona evra za opremanje nove Gradske biblioteke i čitaone, koja je izgrađena u centru Vinkovaca, na mestu u ratu spaljene vinkovačke biblioteke. Potvrdio je to gradonačelnik Ivan Bosančić uz zahvalnost ministarki kulture i medija Nini Obuljen Koržinek i predsedniku Vlade Andreju Plenkoviću na dosadašnjoj pomoći u gradnji nove zgrade Gradske biblioteke i čitaone u tom gradu. U novu zgradu, Vinkovčani bi, kako je još ranije najavljeno, trebali da uđu u martu ove godine. Gradnja je započela u februaru 2020. godine. Vrednost radova je 6,3 miliona evra, a u njihovom podmirenju u podednakim iznosima učestvuju Grad Vinkovci i Ministarstvo kulture i medija.
Od periodu 18. do 25. januara održava se Svetska molitvena osmina za jedinstvo hrišćana na temu “Učite se dobrim delima, pravdi težite”. U svim župama Požeške biskupije, sveštenici su tokom Molitvene osmine organizovali molitvene i katehetske programe pridružujući se Isusovoj molitvi “Da svi budu jedno”. Centralno biskupijsko ekumensko slavlje, u subotu je održano u crkvi sv. Josipa u Slatini, a predvodili su ga požeški dijecezanski biskup Antun Škvorčević, pakračko-slavonski episkop Srpske pravoslavne Crkve Jovan Ćulibrk i biskup Reformirane kršćanske kalvinske Crkve u Hrvatskoj Péter Szenn, koji je došao iz Hrastina, a svoju zajednicu ima u mestu Bjeliševac nedaleko od Požege. Pakračko-slavonski episkop Ćulibrk izrazio je saučešće povodom smrti pape Benedikta XVI., za koga je izrekao samo reči hvale. Govoreći o Rusiji i bivšem Sovjetskom Savezu, naglasio je da je tamo od 1917. do 1990. godine tekla “hrišćanska krv u rekama” i da je rat u Ukrajini svedočanstvo da tek predstoji istinska hrišćanska obnova. Dodao je da molenje oproštaja jednih od drugih istinski gradi mir, pa je i sam zamolio za oproštaj.