Zavod za statistiku će danas objaviti rezultate prošlogodišnjeg popisa stanovništva prema polu, starosti, veri, nacionalnosti i državljanstvu. Prema prognozama stručnjaka, koji su svoja predviđanja izneli za Jutarnji list, u Hrvatskoj se tokom poslednjih deset godina povećao broj ateista, a smanjio broj vernika, pre svega katolika i pravoslavaca. Broj stranaca se povećao, a u najvećem procentu smanjio se broj hrvatskih državljana srpske nacionalnosti. „U svim zemljama s hrišćanskom većinom udeo vernika pada. Iako se veći pad beleži u protestantskim državama, broj vernika smanjuje se i u katoličkim državama poput Irske, Poljske i Italije zbog brojnih skandala unutar Crkve. Kod nas skandala nije bilo toliko puno, ali sigurno će podaci pokazati smanjenje broja katolika, pa time i ukupnog broja vernika. S druge strane, porašće broj ateista”, rekao je za Jutarnji Nenad Pokos, naučnik koji se demografijom bavi na Institutu društvenih nauka “Ivo Pilar”. Dodao je da će novi podaci pokazati da se, posle katolika, u Hrvatskoj najviše smanjio broj pravoslavnih vernika. “Za očekivati je da će novi podaci otkriti da se u Hrvatskoj smanjio ukupan broj pripadnika nacionalnih manjina, a najviše građana srpske nacionalnosti. Smanjenju njihovog broja najviše pridonosi činjenica da su u brojnim mestima i opštinama koje su doživele najveći pad broja stanovnika upravo oni činili značajan ili većinski udeo”, rekao je Pokos. Osim što je Hrvatska izgubila gotovo deset odsto stanovništva, hrvatska populacija još je starija, a paralelno sa smanjenjem broja radno aktivnog stanovništva pao je i broj žena u fertilnoj dobi.
Broj žena koje traže pomoć zbog nasilja povećao se od početka pandemije covida-19 za 25 procenata, istakla je povodom današnjeg Nacionalnog dana borbe protiv nasilja nad ženama Petra Kontić, predsednica udruženja B.a.B.e koja dnevno u proseku primi tri prijave žena žrtava nasilja. ”Svake godine beležimo sve veći broj žena koja nam se obraćaju kao žrtve nasilja. Od ukupnog broja od više od 2000 korisnica našeg savetovališta tokom godine, žena žrtava nasilja bude nešto više od polovine. Dakle obrati nam se i više od 1000 žena ili, prema gruboj računici, u proseku gotovo tri dnevno”, rekla je Kontić i dodala da u udruženju B.a.B.e imaju besplatno pravno i psihološko savetovanje, a s obzirom da su u javnosti percipirani kao udruženje koja se najviše bavi ženskim pitanjima u najvećem broju obraćaju im se žene žrtve nasilja. Naglašava i da se na osnovu direktnog rada s korisnicama savetovališta može zaključiti da se nasilje prema ženama povećava.
„Naravno, trebamo uvek u obzir uzeti i činjenicu da se možda radi samo o većem broju prijava nasilja nego što je bilo pre. To možda i možemo pripisati nekim minimalnim promenama u društvu, ali hrvatsko društvo je i dalje patrijarhalno i još uvek se pokušava naći opravdanje za nasilnika i svu krivicu za preživljeno nasilje svaliti na žrtvu”, poručila je Kontić.
Nakon pregovaračkog sastanka o osnovici plata u državnim službama, ministar rada i penzionog sistema Marin Piletić i predsednik Nezavisnog sindikata radnika MUP-a Zdravko Lončar juče su se složili o potrebi povećanja plate, a konkretnije će dogovoriti na sledećim sastancima. Piletić je rekao da, s obzirom na vremenski okvir i potrebu donošenja državnog budžeta u novembru, nema vremena za razvlačenje pregovora te je najavio nastavak za četvrtak 29. septembar, na kojem će se izneti konkretne ponude Vladine strane i zahtevi sindikata. Najavio je da će ministar finansija Mario Primorac napraviti kompletnu analizu i videti kolika su raspoloživa budžetska sredstva te će Vlada dati ponudu. “Cilj nam je da se plate povećaju”, poručio je ministar Piletić.
Programsko veće HRT-a juče je održalo sednicu na kojoj je tema, između ostalog, bila povećanje pretplate. Naime, kako je objavio Novi list, rukovodstvo Hrvatske radiotelevizije tražiće od zakonodavca menjanje zakonskih okvira da bi povećali pretplatu koja sada iznosi 80 kuna. Glavni direktor Robert Šveb govoreći o finansiranju HRT-a je rekao da će sa sadašnjom visinom pretplate javna televizija ostati u istim gabaritima finansijskog plana, što znači da će imati probleme s finansiranjem programa i ostalih aktivnosti. „Pred nama je period kada moramo pronaći nova zakonska rešenja”, rekao je Šveb dodavši da je, uprkos teškim vremenima i pandemiji, HRT uspeo da održi stabilnost prihoda od pretplate, koja već deset godina iznosi 80 kuna mesečno. „Godine pred nama donose nove izazove, poskupljenja, inflaciju, a plate na HRT-u su ionako ispod državnog proseka. S visinom pretplate koju imamo ostaćemo u istim gabaritima finansijskog plana što znači da će u budućnosti biti velik problem finansirati i program i ostale stvari. Pred nama je period kad moramo da tražimo nova zakonska rešenja i pronaći interne snage da kapacitete koje imamo iskoristimo na bolji i efikasniji način s naglaskom na kvalitetu programa”, poručio je Šveb s kojim su se složili i članovi Programskog veća.
U sklopu proslave praznika Rođenja Presvete Bogorodice – Mala Gospojina i obeležavanja krsne slave Veća srpske nacionalne manjine Grada Pakraca svečano je otvorena Srpska kuća koja će biti sedište Veća srpske nacionalne manjine i kulturno-društveni centar Srba Pakraca i Požeško-slavonske županije. Otvorenju Srpske kuće u Pakracu prisustvovali su predsednik i sekretar Zajedničkog veća opština Dejan Drakulić i Vinko Lazić koji su ovom prilikom posetili i nekoliko pakračkih sela i upoznali se sa životom Srba na tom području. „Veće srpske nacionalne manjine Grada Pakraca i Požeško-slavonska županija su, unazad nekoliko godina, radili na rešavanju pitanja prostora namenjenog za rad srpskih institucija u ovoj županiji. Ovo je jedan od prvih projekata kojim smo završili tu priču. Projekat su podržali Vlada Republike Hrvatske i Srpsko narodno veće. Sada, uz Vladičanski dvor i Saborni hram, imamo još jedan prostor za srpsku zajednicu, odnosno za sve ljude dobre volje i one koje žele dobro srpskoj zajednici”, rekao je zamenik župana požeško-slavonske županije Nikola Ivanović na svečanom otvaranju.