Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova, u 2023. bila su 760 373 saobraćajna prekršaja, zajedno s prekršajima u saobraćajnim nesrećama, a u prvom polugodištu ove godine utvrđeno ih je 371 958. Policajci su u kontroli saobraćaja lani utvrdili 708 467 prekršaja, a 127 179 počinili su vozači u pet slavonskih županija. Tokom prošle godine policija je u Osječko-baranjskoj županiji evidentirala 43 209 saobraćajnih prekršaja, u Vukovarsko-sremskoj županiji 22 258, u Brodsko-posavskoj 26 268, Virovitičko-podravskoj 18 261, a u Požeško-slavonskoj 17 183.
Potpredsednik SDP-a i saborski zastupnik Ranko Ostojić potvrdio je juče da namerava da se kandiduje za čelnika SDP-a te zatražio podršku županijskih odbora za kandidaturu. Zatražio sam podršku županijskih odbora za kandidaturu, jer je otvoren kandidaconi postupak. Kako su sve do utvrđivanja kandidata samo najave, onda ćemo sačekati zaključenje tog postupka”, rekao je Ostojić. Za čelno mjesto u SDP-u do sada su zainteresovani i Siniša Hajdaš Dončić, Sanja Major i Mladen Kešer. Aktuelni predsednik SDP-a Peđa Grbin pozvao je sve članice i članove koji imaju takvu ambiciju da istaknu svoju kandidaturu za funkcije koje ih zanimaju. Kandidature se mogu predati narednih 10 dana, kampanja će trajati do 13. septembra, a zatim če biti izbor novog rukovodstva stranke, te konstituisanje Glavnog odbora stranke.
Aktuelni zamenik predsednika DP-a, Mario Radić objavio je kandidaturu za novog predsednika te stranke. Time je javnosti priznao ono o čemu se danima pričalo, a to je konačan obračun s aktuelnim predsednikom stranke, Ivanom Penavom, koji je Radiću juče čestitao što je „izašao iz sene”. Idem u trku zato što sam osetio u razgovoru s članstvom, simpatizerima i biračima da to od mene očekuju. Ovih dana sam obišao celu Hrvatsku i vidimo da je vreme za to, rekao je Radić gostujući na Novoj TV. Otkrio je i kada se desio prelomni trenutak u kojem je njegov odnos s Penavom pukao. Kad mi je Penava rekao da se ne mogu vratiti u Sabor, nego da tamo treba ostati gospodin Spajić. Prešao sam preko toga i vratio se tek nakon tri meseca. Predsednik stranke ima to pravo, ali on ni sa kim nije ni porazgovarao. Ljudi nisu vreće cementa kojima se može razbacivati kako god nekome odgovara. Iz novina sam saznao ko će biti državni sekretari. Čini mi se da je pobrkao neke stvari. Morao bi da odluči da li sam ja mornar iz sene ili marioneta, rekao je Radić. Podsetio je na svoje učešće u ratu i stradanje najbližih članova porodice te pozvao Penavu da predstavi svoj ratni put.
Predsednik DP-a, Ivan Penava je izrazio zadovoljstvo što kao protivkandidata na unmutarstranačkim izborima ima Marija Radića i dodao da bi bio nezadovoljan da je jedini kandidat jer to ne bi bilo demokratski. Bio bi loš scenario da sam bio jedini. Čestitam Radiću što je izašao iz sene i odlučio se za kandidaturu. Stalno nam je bio nekako sakriven, nikada taj saborski mandat nije konzumirao, jednako takav je bio i za mesto ministra pa se nakon pola puta predomislio. Nadam se da neće i ovaj put, da će ustrajati na kandidaturi. To je demokratija, poručio je Penava. Niko nije ispaljivao otrovne strelice prema bilo kome iz DP-a, ali nažalost mnogi su zbog neiskustva ili zanesenosti zaboravili da je ovo ipak unutarstranačka utakmica i da smo pripadnici iste stranke, koji posle moraju sesti za sto. Prljava i na mahove brutalna i destruktivna kampanja se nastavlja. U tome nećemo učestvovati, rekao je Penava i apelovao na članove da se suzdrže od prljavih stvari,
Hrvatsko novinarsko društvo (HND) juče je pozvalo Vladu da dekriminalizuje kriviča dela protiv časti i ugleda te još jednom upozorilo na ogroman broj SLAPP tužbi protiv novinara i medija, pokretanje sudskih postupaka protiv novinara i tužbi protiv izdavača. ‘Smatramo da bi dekriminalizacija svih krivičnih dela protiv časti i ugleda doprinela tome da splasne pritisak tužbi generalno, a posebno onih na koje HND već godinama upozorava, a to su SLAPP tužbe protiv novinara i medija, rekao je predsednik HND-a Hrvoje Zovko. SLAPP tužbe su neosnovane tužbe koje pokreću moćni pojedinci ili subjekti u društvu, a usmerene su na zastrašivanje i utišavanje kritičkih glasova u društvu o pitanjima od javnog interesa, koja su protivna interesima tužioca.
Procenjuje se da će urod jabuka u Evropskoj uniji ove godine biti za 11,3 odsto manji nego lani, a u Hrvatskoj za gotovo osam odsto, objavili su iz Svetskog udruženja za uzgoj jabuka i krušaka WAPA na nedavno održanoj konferenciji u Budimpešti.Prema rečima predsednika Hrvatske voćarske zajednice Branimira Markote, na konferenciji je prezentovana aktuelna situacija stanja skladišta jabuka i jabučnog koncentrata, kao važne sirovine za proizvodnju svih vrsta sokova, podaci o planiranim urodima po zemljama te pravac u kojem ide proizvodnja.Kako je pojasnio, predviđa se da će u 2024. godini u EU biti ubrano oko 10,2 miliona kilograma jabuka, što je 11 odsto manje nego u 2023. i 13 procenata ispod proseka za prethodne tri godine. Što se Hrvatske tiče, predviđa se urod od 61 hiljadu tona, što je pad od osam odsto u odnosu na lani, kada je urod bio 66,5 hiljada tona. Potrošnja jabuka po stanovniku u Evropi se kreće oko 15,5 kilograma godišnje, a u Hrvatskoj 12,2 kilograma. Gledajući napred, proizvodnja jabuka je, prvenstveno zbog klimatskih neizvesnosti, sve problematičnija, sve manje dohodovna, a time i sve manje interesantna poljoprivredna proizvodnja.
Poljoprivredni konsultant Ivan Malić je gostujući na N1 TV govorio o budućnosti hrvatske poljoprivrede. Stalno pričamo o problemima, ali oni se ne rešavaju. Proizvodimo oko četiri milijarde evra primarne poljoprivredne proizvodnje godišnje, što je u rangu s 1990. godinom. Lani smo uvezli oko dve milijarde evra hrane. Ta proizvodnja lagano raste, ali po pitanju vlastitih potreba nam je sve lošija”, rekao je Malić o budućnosti hrvatske poljoprivrede. Dodao je i da je jedan od ključnih problema naše poljoprivrede produktivnost. Tu smo u odnosu na prosečnog Evropljanina 10 puta manje produktivni. U poljoprivredi je sve već otkriveno. Ne moramo izmišljati toplu vodu. Dovoljno je otići u Holandiju, Francusku, Italiju i videti kako oni to rade i ta iskustva primeniti, smatra Malić. Komentarisao je i problem stočara i svinjogojstva. Stočarstvo je jako teška industrija. Evropa je puna stočarstva. Vrlo često su tu neke skrivene podrške i teško je biti konkurentan. Svima koji se u Hrvatskoj bave stočarstvom treba skinuti kapu, zaključio je Malić.