Porezna uprava počela je rezidentima Hrvatske, koji prihode ostvaruju u inostranstvu, a oglušili su se na poziv iz februara da ih dobrovoljno prijave, slati službene pozive da se pokreće postupak oporezivanja primanja iz inostransva po službenoj dužnosti, piše Jutarnji list. Porezni rezidenti kojima su poslani pozivi ne mogu više izbeći sankcije za neprijavljivanje prihoda, već im od dana kada im je upućen poziv počinje da teče zakonska zatezna kamata, koja od 1. jula iznosi 5,31 odsto, a sledi im i kazna za neprijavljivanje koja može iznositi od 500 do 30 hiljada kuna. Zasad su pozivi poslani građanima koji ostvaruju najveće prihode, a u septembru, kada se svi vrate s godišnjeg odmora, sledi masovno slanje službenih poziva. Prema neslužbenim procenama, oko 180 hiljada hrvatskih rezidenata ostvaruje prihode u inostranstvu, bilo od nesamostalnog rada, odnosno plate i penzije, samostalne delatnosti, drugog dohotka, kapitala, imovine i imovinskih prava ili drugog izvora. Od toga je za 2021. godinu u zakonskom roku koji je istekao 28. februara inostrane prihode prijavilo 126 158 poreznih obveznika.
Direktor Energetskog instituta Hrvoje Požar Dražen Jakšić je, gostujući u Dnevniku HTV-a, istakao da su cene energenata na međunarodnim tržištima značajno povećane. “Sada iznose oko 500 evra po megavat/času, a u ovo vreme prošle godine bile su 100 evra po megavat/času na berzama. To značajno povećanje preleva se na potrošače. Deo povećanja troška podnose i energetske kompanije, pre svega HEP, jer ima najveći udeo na tržištu, a deo je prebačen na domaćinstva, ali za sada u malom obimu od 20-ak odsto. Najviše je pogođen poslovni sektor jer ima komercijalne ugovore sa dva do četiri puta višim cenama”, istakao je Jakšić, koji smatra da je poskupljenje energenata na jesen prilično izvesno. “Snabdevači mogu do nekog nivoa amortizovati udar, ali ne mogu prodavati energiju po manjoj ceni nego što je nabavljaju. To nije održivo i dovešće do problema. Način na koji će se povećani trošak preliti između domaćinstava, preduzetnika, energetski sektor ili državni budžet zavisiće o merama koje će Vlada doneti. Činjenica je da mi 50 odsto energetskih potreba zadovoljavamo iz inostranstva i moramo ih na neki način platiti. Hoće li to biti kroz povećane troškove struje i gasa u domaćinstvima ili kroz povećane cene roba i usluga, o tome se može raspravljati”, naglasio je Jakšić dodavši da se nada da neće biti potrebno uvoditi redukcije električne energije, ali i to zavisi o tome koliko ćemo uspeti da uštedimo energiju u ovom periodu.
Penzionisani ratni pilot Danijel Borović izjavio je juče da se čeka na potez hrvatske strane, dan nakon što je u Srbiji potvrđena optužnica protiv četiri hrvatska ratna pilota. Borović je za N1 televiziju rekao da je iz medija saznao da je potvrđena optužnica za ratni zločin nad civilima na području BiH tokom akcije ‘Oluja’. “Nikakve druge informacije nemam. Vidim i da je ministar Malenica objavio da su saznali za to posredno, niko ih nije službeno kontaktirao”, rekao je Borović. Poručio je da se sada čeka ono što će hrvatska država napraviti u smislu izjave premijera da Hrvatska zna kako će zaštititi svoje ratne pilote. Predsednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković rekao je da Zagreb odbacuje optužnicu protiv hrvatskih pilota koja je podignuta u Srbiji i da će Hrvatska “zaštititi svoje građane”. On je naveo da će Hrvatska koristiti pregovore Srbije sa Evropskom unijom “da bi Srbiji poslala poruku da takve stvari neće tolerisati”. “Ako žele prema Evropskoj uniji, moraju da se evropski ponašaju”, rekao je Jandroković, prenosi N1. Ocenio je da je optužnica “političke prirode” i da “nema nikakvog pravnog utemeljenja”. “Srbija podizanjem optužnice protiv hrvatskih pilota pokušava da skrene pažnju sa svojih problema. To što oni rade ne doprinosi ni na koji način poboljšanju naših bilateralnih odnosa”, rekao je Jandroković, prenosi agencija Hina.
Svečanom sednicom i dodeljivanjem plaketa zaslužnima, Dobrovoljno vatrogasno društvo Borovo obeležilo je 90 godina vatrogastva. Društvo je osnovano 1932. godine, a danas ima približno 150 članova, među kojima je veliki broj dece i mladih.
U Splitu je prošle nedelje održano finale Plazma Sportskih igara mladih, najveće amaterske sportske manifestacije u Evropi. Nakon osam meseci sportskih i edukativno-zabavnih aktivnosti u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Srbiji, državni pobednici u deset sportskih disciplina izborili su plasman na međunarodno finale. Ovogodišnjim brojem od oko 230 hiljada učesnika u tri države Plazma Sportske igre mladih oborile su svoj prošlogodišnji rekord. Nakon trodnevnih takmičenja u okviru međunarodnog finala, Igre su dobile regionalne pobednike osvajače medalja u Coca-Cola Cupu u malom fudbalu za dečake i devojčice, Tommy turniru u malom fudbalu za dečake 2011. godište, HEP turniru u rukometu, Kinder Joy of moving turniru u košarci, Telemach turniru u graničaru i trčanju na 60 metara, Hrvatska pošta turniru u tenisu, kao i turnirima u odbojci, odbojci na pesku, šahu i stonom tenisu. U kategoriji najboljih mladih atletičara učenik 3. razreda iz Mirkovaca, Vladimir Grubić je osvojio srebrnu medalju u uzrastu dečaka 2011. godište i mlađi, u disciplini 60 metara sprint. U konkurenciji najboljih ovosezonskih ekipa Coca-Cola Cupa, devojke iz Ženskog fudbalskog kluba Graničar iz Županje osvojile su bronzanu medalju, a na HEP turniru u rukometu u muškoj kategoriji pobedio je Rukometni klub Ivan Mikanovci, osvojivši zlatnu medalju i titulu međunarodnih pobednika.
U okviru 2. kola Prve županijske fudbalske lige Vukovarsko-sremske Negoslavci su u Gradištu poraženi od ekipe Slavonac sa 4:1, a Sinđelić je kod kuće izgubio od Kroacije iz Bogdanovaca sa 0:1. FK Županja 77 je pobedio Mitnicu sa 2:1, a Nosterija je nadigrala iločki Fruškogorac sa 3:0 i time zauzela prvo mesto na tabeli sa 6 bodova, a isti broj bodova ima i druga Kroacija Bogdanovci. Mitnica je osma, a Negoslavci deveti na tabeli sa po tri boda, Fruškogorac je 12. sa jednim bodom, a Sinđelić 13. bez bodova nakon dva odigrana kola.