U Hrvatskoj je od juče zabeleženo rekordnih 265 novoobolelih, što je i očekivano s obzirom na turističku sezonu, saopštio je juče Nacionalni štab Civilne zaštite pozivajući mlade, koji su bili u rizičnim situacijama da uopšteno izbegavaju kontakte. “U protekla 24 časa imamo 265 novodijagnostikovanih. Više od 50 odsto, njih 137, je iz ‘rezervoara samoizolacije’, što ukazuje da epidemiolozi rade dobar posao”, rekao je ministar zdravstva Vili Beroš. Aktivnih bolesnika s Covidom-19 trenutno je 1842 . U samoizolaciji se u ovom trenutku nalazi 6446 osoba. Od juče je preminula jedna ženska osoba, u Opštoj bolnici u Vinkovcima, a reč je o osobi koja je 1931. godište te je imala pridružene brojne druge bolesti. Od juče je i 11 novih hospitalizovanih, a 12 bolesnika se i dalje nalazi na respiratoru. Beroš smatra kako jučerašnji broj novoobolelih ne pokazuje ekstremna odstupanja u odnosu na prethodne dane, a posledica je toga što je Hrvatska bila otvorena turizmu, te je velik broj stranih građana došao na hrvatsku obalu. Rastu broja zaraženih sigurno je doprinelo i “određeno ponašanje u letnjem periodu, napomenuo je ministar.
Direktor HZJZ-a Krunoslav Capak izjavio je juče da će Nacionalni Štab civilne zaštite na sastanku s lokalnim štabovimma u ponedeljak razmeniti informacije o trenutnom epidemiološkom stanju te razmotriti mogućnost uvođenja mera na lokalnom nivou. Nacionalni štab će na tom sastanku, najavljenom ranije juče razmotriti mogućnost da lokalni predlažu mere za svoje područje s obzirom na to da oni bolje vide s lokalnog nivoa, rekao je Capak. “Sve mere su otvorene, od nošenja maski do smanjenja broja ljudi na okupljanjima i tako dalje. Sve to se može doneti”, rekao je Capak, dodajući da bi im županijski štabovi mogli reći koji im je najveći problem, najveće žarište i šta bi se od mera moglo primeniti da se broji zaraženih smanji. Podsetio je da županijski štabovi ne mogu donositi takve odluke već to može samo onaj na nacionalnom nivou, koji može u određenoj meri da podrži lokalni.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavio je juče da izvanučionička nastava, koja uobičajeno uključuje putovanja učenika predstavlja vrlo rizičnu aktivnost u smislu mogućnosti širenja Covid-19 infekcije pa je preporučio njeno odgađanje do poboljšanja epidemiološke situacije. Uvek postoji povećani epidemiološki rizik za decu, mlade i odrasle u slučaju odlaska na višednevnu izvanučioničku nastavu, te se uzimajući u obzir aktuelnu epidemiološku situaciju preporučuje da se ona odgodi do daljnjeg, odnosno do poboljšanja epidemiološke situacije, stoji u preporukama HZJZ-a.Napominje se da nije moguće propisati mere, koje bi taj rizik učinile prihvatljivo niskim.HZJZ objašnjava da izvanučioničku nastavu obično prati noćenje, u kojoj više dece i mladih deli sobu, učestvuje u grupnim aktivnostima, a deca tokom dnevnih aktivnosti dolaze u kontakt s osobama koje nisu deo grupe, koja s njima putuje, te da najčešće putuju barem dva razredna odelenja zajedno u autobusu, pri čemu je povećan rizik od širenja zaraze.
Donacija od 500 paketa školskog pribora juče je iz Subotice stigla u Vukovar.Pribor će prvog dana školske godine biti podeljen učencima od prvog do četvrtog razreda škola koje svojim delovanjem pokriva Zajedničko veće opština. Vrednost ove donacije iznosi oko 5.000 evra. Pakete su primili predsednik i sekretar ZVO-a Srđan Jeremić i Vinko Lazić te direktor Crvenog krsta grada Vukovara Vlatko Glavaš. Donacija je realizovana na osnovu Sporazuma o saradnji, koji su Zajedničko veće opština i Grad Subotica potpisali početkom godine.
Nakon 30 godina spomenik srpskog naučnika svetskog glasa Nikole Tesle biće vraćen u njegov rodni Gospić.O tome je pre dva dana potpisan ugovor u Gospiću, koji predviđa da spomenik Tesli bude vraćen na novouređeni prostor ispred Kulturno-informativnog centra.
Iako smo lani uvezli 121.000 tona pšenice, uglavnom poboljšivača, poslednjih godina ratari su umnogome poboljšali sortiment, unapređuju se genetika i kvalitet, ali i u ovoj su žetvi znatne količine četvrte klase zrna, tzv. stočne pšenice.Ovaj naziv ratari ne vole, pa je traženo da se taj termin izbriše iz kodeksa, da je to četvrta klasa pšenice. Njeni su proteini do 10,5 i mlinsko-pekarska industrija je ne želi. Analizu laboratorijima kontrolne kuće Inspecto u ovoj žetvi prošlo je približno 400.000 tona pšenice. Prema našim analizama, četvrte klase bilo je 20, druge 30, treće 40, a premium i prve klase 10 % , rekao je vlasnik Inspecta Ante Nevistić. To nije stočna pšenica, jer stočne pšenice u kodeksu nema. Ne znam kako je neko naziva stočnom, to je četvrta klasa. Cilj je bio preusmeriti ratare da proizvode ono što tržište traži, zato je kodeks tako napravljen, međutim, to su trgovci vešto okrenuli sebi u korist, pa se postavlja pitanje zašto nam on uopšte treba, a i neobavezujući je. Trgovci, otkupljivači, prihvaćaju ga kako im paše pa bi bile dobre izmene da se eliminišu klase pšenice, jer se takvim modelom proizvođači pljačkaju. Naš je predlog Ministarstvu poljoprivrede da se ukinu klase pšenice i da se ide na dve vrste – onu za hleb i pšenicu za testeninu – najavio je u ime Hrvatske poljoprivredne komore član Upravnog odbora Matija Brlošić otvarajući i mogućnost da se hlebna pšenica zove i premium.
U organizaciji Zajednice Srba u Istri i Prosvjetinog pododbora iz Umaga u Puli su 17. avgusta održani 12. Dani srpske kulture u Istri. Program se inače odvija u Puli, Rovinju i Umagu, ali je ove godine zbog već spomenute epidemiološke situacije održan samo u Puli, dok je deo koji je trebao da bude organizovan u Umagu u poslednji tren otkazan. Na manifestaciji se oredstavio Ansambl narodnih pesama i igara SKD Prosvjete iz Vukovara. Do saradnje sa Zajednicom Srba iz Istre je došlo kada smo prošle godine u novembru dobili njihov poziv da ove godine budemo gosti, iako smo poziv dobili i na prethodnom izdanju, međutim, tada nismo mogli da učestvujemo jer smo pozvani relativno kasno, a imali smo i neke već zakazane nastupe i obaveze. Pokazalo se da je na ovaj način poziv stigao na pravu adresu , rekao je direktor Ansambla narodnih igara Srpskog kulturnog društva „Prosvjeta“ iz Vukovara Dejan Kurucić.