U poslednjih 10 godina zabeležen je porast dece koja trebaju pomoć logopeda. Procenjuje se da u Hrvatskoj njihovu pomoć treba između 30 i 40 odsto dece predškolskog i 15 odsto dece školskog uzrasta, a dodatni problem je što logopeda nema dovoljno. U proseku u Hrvatskoj se čeka nekoliko meseci na prvu logopedsku procenu, u zavisnosti od regiona i dostupnosti stručnog kadra ove vrste. Nakon procene nekoliko meseci se čeka i na uključivanje u logopedsku terapiju. Trenutno je oko 2000 dece na listi čekanja za terapiju samo u Zagrebu. Potpredsednica Hrvatskog logopedskog društva (HLD) Kristina Majić je navodeći razloge ovog problema rekla da je više razloga u pitanju. Među njima je istakla bolju medicinsku brigu u prenatalnom periodu, razvijenost standardizacije mernih instrumenata koji se koriste u logopedskoj obradi, bolju opštu informisanost kao i veću svest roditelja o važnosti rane intervencije. Majić je uz spomenuto naglasila i da deca u razvijenim sredinama često nisu dovoljno aktivna te provode previše vremena pred ekranima, odnosno smanjeno je vreme koje dete provodi u aktivnostima koje potiču razvoj komunikacije, jezika i govora. Prema dostupnim informacijama u Hrvatskoj nedostaje oko 200 logopeda, dok u Zagrebu njih 50 kako bi se trenutne potrebe zadovoljile.
Milorad Pupovac izabran je juče za predsednika Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina čime se spomenuti Odbor kompletno upotpunio u sastavu svojih radnih tela. Pupovac je izabran sa 109 glasova ‘za’, 20 ih je bilo protiv i jedan suzdržan. Uz HDZ, ruku za njega su digli i opozicioni zastupnici, među kojima je SDP i Možemo, dok su zastupnici DP-a kako su i prethodno najavili bili protiv, istakavši da će raskinuti koaliciju sa HDZ-om ukoliko se Pupovac izabere za predsednika. Uz najavu da će dići ruku za Pupovca, iz HDZ-a su se pozvali na dugogodišnju praksu u kojoj Klub manjina predlaže svog kandidata za predsednika Odbora. Protiv su uz DP bili i Most, Hrvatski Suverenist Marijan Pavliček, bračni par Raspudić, a suzdržana je bila Dalija Orešković. Pupovca je formalno predložio Klub nacionalnih manjina, međutim deo opozicije ističe da se on deklariše kao opozicija, a da spomenuti Odbor pripada većini. Stvari su postale jasne, Pupovac je od danas deo vladajuće većine, SDP pomaže u „zaobilaženju“ krize vlasti, a DP će se pravdati tim što su bili protiv, izjavio je Nikola Grmoja iz Mosta.
Danas se kao državni praznik obeležava Dan antifašističke borbe u znak sećanja na osnivanje Prvog sisačkog partizanskog odreda 1941. godine, prve antifašističke jedinice u ovom delu Evrope koja simbolizuje početak organizovanig otpora protiv fašizma i nacizma. Povodom navedenog, u spomen-parku Brezovica kraj Siska, danas će biti održana tradicionalna centralna ceremonija na kojoj će prisustvovati državni vrh i predstavnici antifašističkih i drugih udruženja kako bi odali počast borcima koji su Hrvatsku svrstali među pobednike Drugog svetskog rata u borbi protiv nacizma i fašizma. Osnivanje odreda, pod zapovedništvom Vlade Janića-Cape i Marijana Cvetkovića, usledilo je nakon napada Nemačke na Sovjetski Savez, čime je započela intenzivna antifašistička borba na ovim prostorima. Antifašistički ustanak, počeo je u Sisku, nakon čega se postepeno širio celom Hrvatskom. Više od 500.000 građana aktivno je učestvovalo u narodnooslobodilačkoj borbi, dajući svoj doprinos pobedi nad fašizmom.
Najnovije izdanje knjige trpinjskog paroha protojereja Marka Šukunde, Priđite čeda poslušajte mene, strahu gospodnjem naučiću vas, u izdavaštvu SKC iz Vukovara, juče je predstavljeno i u trpinjskoj crkvi. Promocija knjige praćena je svečanim programom na kojem je pored brojnih meštana, sveštenika, gostiju iz Crkvene matice, prisistvovalo i njegovo preosveštenstvo, vladika osečko-baranjski i poljski Heruvim. Svečanost na promociji su upotpunili duhovnim i rodoljubnim pesmama I srpski pojci iz Beograda. Protojerej Šukunda je istakao da je ovo treća po redu promocija i kao takva sa jedne strane je, prema njegovim rečima, i najprirodnija s obzirom da su sve propovedi iz knjige upravo izgovorene u toj crkve. Ovo je drugo po redu izdanje protojereja Šukunde a govoreći o istom, Šukunda je istakao značaj spomenutog dela za vernike, te rekao da je ono namenjeno svima koji pomoć traže u propovedima Hristovog jevanđelja, kako bi se mogli snaći u izazovnim vremenima u kojima su zastupljene različite filozofije. Marko Šukunda je nakon srednje bogoslovske škole studirao osnovne studije na Pravoslavnom bogoslovskom fakultetu od 2007. do 2011. godine. Na istom fakultetu završio je i master studije godinu dana kasnije te odmah 2012. upisao i doktorske studije. Dobitnik je brojnih nagrada za najboljeg studenta Bogoslovskog fakulteta, a nakon studija vratio se u rodni kraj radio u školi u verskoj nastavi, nakon čega je postao i paroh u Trpinji.
Predstavljen je prvi Letopis Srpskog doma sinoć u Vukovaru u spomenutoj kulturnoj ustanovi. Tom prilikom direktor Srpskog doma je rekao da je ovo prilika da se predstavi ova vrsta književne forme kojom će se hronolški prikazati retrospektiva događaja u periodu od kraja 2021. godine čitavu 2022. i 2023. što bi prema njegovim rečima značilo da će Letopis Srpskog doma za 2024. biti izdan naredne godine. Vidović je između ostalog naglasio i zašto je bitno da ga Srpski dom štampa i istakao da je isti jedna vrsta zaštite svega onoga što se radilo i stvarao u okviru spomenute ustanove, podsetivši da je jako malo istorijskih podataka koji svedoče o radu Srpskog doma koji postoji više od 120 godina.