Dan antifašističke borbe, 22. jun, obeležava se u spomen na dan kada je pre 81. godinu osnovan Prvi partizanski odred i prva antifašistička jedinica u Hrvatskoj i ovom delu Evrope, a prikladna svečanost biće održana u Spomen-parku Brezovica kod Siska. Predsednik Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA RH) Franjo Habulin rekao je da su Hrvatska i Evropska unija, kao zajednica naroda, utemeljene na antifašističkoj borbi. Ne samo da je Hrvatska utemeljena na antifašističkoj borbi nad nacifašizmom u Drugom svetskom ratu’, nego i Evropa kao zajednica naroda, rekao je Habulin. Istakao je da je 22. jun izuzetno značajan datum jer je na taj dan 1941. počeo organizovani oružani otpor na području tadašnje Jugoslavije i osnovan partizanski odred u šumi Brezovica kao prva oružana antifašistička formacija na području okupirane Evrope.
Ministar nauke i obrazovanja Radovan Fuchs čestitao je učenicima i svim ostalim učesnicima u sistemu na uspešnom završetku školske godine, u kojoj su prve dve trećine bile izuzetno zahtevne, uz nadu da će sledeća biti bez prevelikih stresova, pandemija i ostalih nedaća. Čestitajući učenicima, profesorima, nastavnicima, direktorima, saradnicima u Ministarstvu te lokalnoj upravi i samoupravi na uspešnom završetku školske godine, ministar je podsetio da su prve dve trećine školske godine, uz pandemiju i zemljotres, bile izuzetno zahtevne. Međutim sve skupa smo okončali, rekao remao anketama Svetske zdravstvene organizacije, imala najmanji broj dana online nastave.
Ministarstvo nauke i obrazovanja, nakon usklađivanja planova upisa donelo je Odluku o upisu učenika u I. razred srednje škole u školskoj godini 2022./2023. kojom su propisani upisni rokovi, uslovi upisa i struktura upisa u srednje škole. Osim navedene Odluke, postupak upisa u I. razred srednje škole regulisan je i odredbama Pravilnika o elementima i kriterijumima za upis učenika u srednje škole. U I. razred srednjih škola Republike Hrvatske u programe redovnog obrazovanja u školskoj godini 2022./2023. planira se upis 46.377 učenika u 2.113 razrednih odelenja. konkursi za upis u I. razred srednje škole i učeničke domove čiji je osnivač Vukovarsko-sremska županija objavljuju se u roku, koji je utvrđen Odlukom o upisu učenika u I. razred srednje škole na internet stranici Vukovarsko-sremske županije, kao i na oglasnim tablama stranica srednjih škola i učeničkog doma.
U okviru projekta Moja inkluzivna zajednica, Proni Centar za socijalno podučavanje organizovao je juče dve volonterske akcije u partnerstvu i saradnji s OŠ Josip Matoš i Nikola Andrić u Vukovaru. Slađana Trbulin, asistentkinja projekta i koordinatorka volontera, rekla je da su volonteri oko obnovljene zgrade OŠ Nikola Andrić sadili biljke i drveće kako bi uredili prostor oko škole.Druga grupa volontera i učenika imala je sportski dan na terenima Javne ustanove Sportski objekti u Borovu naselju. Dodala je da se akcijama potiče aktivizam građana i razvoj volonterstva te edukacija za volontiranje s obzirom da su u akcijama učestvovali i učenici školskog volonterskog kluba OŠ Nikola Andrić te deca i mladi s problemima u razvoju, učenici OŠ Josip Matoš.Projekat je sufinansiran je sredstvima Evropskih snaga solidarnosti Evropske Unije, a projekat potiče i promoviše inkluzivno volontiranje i socijalnu integraciju svih članova zajednice.
Pre dve godine, vukovarska Osnovna škola Antua Bauer uključila se u Erasmus+ projekat pod nazivom Nauka kroz eksperimente u Evropi 2. U projektu učestvuju s još pet partnerskih škola iz Španije, Rumunije, Grčke, Mađarske i Turske. Cilj projekta je da učenici kroz eksperimente steknu znanja i kompetencije vezane za određene teme na praktičan način te podizanje svesti o različitosti kultura, jezika i običaja. Teme koje se obrađuju su zvuk, energija, hemija, zemlja, sila i gravitacija te toplina. Osim znanja i kompetencija vezanih za STEAM predmete, učenici razvijaju i lingvističke kompetencije u engleskom jeziku, koji je glavni jezik komunikacije u projektu. Učenici proučavaju i izvode eksperimente vezane za svaku pojedinu temu, a glavni proizvod na završetku projekta biće knjižica eksperimenata.
Vlada je juče obrazložila zašto se protivi opozivu ministra zdravstva Vilija Beroša, istakavši da je hrvatski zdravstveni sistem “otporan i efikasan”, a među Beroševim zaslugama naveli su borbu s pandemijom, reformske mere, kao i rezultate merljive sa svetskim primerima. Predana borba s pandemijom, finansijska stabilizacija i kraći rokovi plaćanja, objedinjavanje nabave, integracija bolnica, povećanje plata i transparentno upravljanje listama čekanja pokazuju da je zdravstveni sistem otporan i dobro vođen”, navela je Vlada u izjašnjavanju na predlog opozicionih stranaka da se izglasa nepoverenje ministru Berošu. Opozicija je prošle nedelje po drugi put u saborsku proceduru uputila predlog za izglasavanje Beroševog opoziva, za šta je prikupila 32 zastupnička potpisa. Sve opozicione primedbe na Berošev rad, Vlada je odbacila, ocenivši ih neosnovanim. Kao Beroševu zaslugu, između ostalog, naveli su merenje ishoda lečenja, upravljanje ljudskim potencijalima i poticanje izvrsnosti te ulazak u obimnu reformu celog sistema, koja stavlja naglasak na finansijska, organizaciona i kadrovska područja.