ZVO je u u saradnji sa Kancelarijom za ljudska prava i prava nacionalnih manjina juče organizovalo savetovanje o uslovima finansiranja aktivnosti u skladu sa Operativnim programima nacionalnih manjina za period od 2024.-2028. godine. Savetovanje je vodio direktor Kancelarije za ljudska prava i prava za nacionalnih manjina, Alen Tahiri sa saradnicom, Klaudijom Kregar Orešković. Gotovo 200 partnera sa Zajedničkim većem opština Vukovar provodi programe koji doprinose očuvanju kulturnog, verskog, jezičkog i nacionalnog identiteta pripadnika srpske zajednice. Kako bi kvalitetnije realizovali programa i projekte, koje zajednički organizuju, održani su edukaciju i savetovanje, da sredstva, koja se dobijaju iz državnog budžeta budu utrošena na adekvatan način, a projekti realizovani u skladu s propisanim pravilima, rekao je, između ostalog, predsednik Zajedničkog veća opština, Dejan Drakulić. Rekao je da je godišnji budžet iz sredstava Kancelarije nešto više od dva miliona evra. Trudimo da uz sve izazove s kojima se susreću naše partnerske organizacije na terenu, pojasnimo šta možemo da postignemo, a šta bi trebalo dodatno razjasniti odnosno šta je van naših mogućnosti i nadležnosti.Neophodan je nivo saglasnosti, koji će da omogućiti nesmetano potpisivanje svih ugovora za 2025. godinu, kako bi srpska zajednica na području istočne Hrvatske mogla da realizuje sve projekte, koji su važni za ovdašnje stanovništvo, rekao je direktor Kancelarije za ljudska prava i prava nacionalnih manjina. Savetovanju su prisustvovali saborska zastupnica, Dragana Jeckov, direktori Srpskog doma i Srpskog kulturnog centra, predstavnici opština i manjinskih veća sa prostora delovanja ZVO. U Klubu nacionalnih manjina smatramo da je potrebno uvesti određene promene u specifičnim aktivnostima. Prva se odnosi na socijalne programe, koji su od izuzetne važnosti za našu zajednicu, a suočeni smo s problemima njihovog finansiranja. Postoji i ozbiljan problem u finansiranju sportskih aktivnosti, rekal je Jeckov navodeći da sportska udruženja ne bi smela da budu diskriminisana odnosno nefinansirana. Kao treći ključni problem, navela je očuvanje kulturne baštine. Ta tri aspekta želimo da unapredimo u načinu njihove realizacije, s obzirom da predstavljaju stvarne potrebe našeg stanovništva, što je i naš prioritet, poručila je zastupnica SDSS-a.
Članovi Udruženja osoba s invaliditetom Vuka Vukovar obeležili su u ogranku Gradske biblioteke u Borovu naselju desetu godišnjicu rada i Nacionalni dan invalida rada. Na svečanosti je predstavljen rad udruženja uz prikazivanje kratkog filma. Predsednik Vuke, Đorđe Bošnjak podsetio je da su počeci rada bili teški zbog nedostatka prostora, opreme, a ni ljudi, koji bi vodili udruženje, dok danas imaju sve uslove za rad. Osnovni zadatak udruženja je da različitim aktivnostima i projekte pomažu osobama s invaliditetom. Između ostalih projekata, provode projekat Zaželi, u okviru kojeg je 15 žena zaposleno da brine o 112 korisnika, a tu su i projekti Pružaoci usluga lične asistencije, Ritam inkluzije, S osmehom stariti i Lakše do cilja, nabrojao je Bošnjak dodajući da udruženje broji 140 članova, dok je od samogh početka kroz isto prošlo 180 osoba.
Grad Vukpvar će 3. i 4. maja biti domaćin jednog od najznačajnijih kulturno-turističkih događaja u Hrvatskoj – Festivalu “SVI zaJEDNO HRVATSKO NAJ, saopšteno je iz gradske uprave. Festival koji svake godine privuče hiljade posetilaca iz svih krajeva Hrvatske, ali i regiona, a ove godine to je njegovo sedmo izdanje zaredom. Svečanost otvaranja je na sam Dan grada Vukovara, 3. maja. Prvi put biće održano na atraktivnoj lokaciji, ispod Vukovarskog vodotornja. Nova lokacija nosi posebnu simboliku, a uz spomenutu novinu, Festival je ove godine u prvom redu posvećen deci i mladima, kroz programske sadržaja a pod motom „Mladi čuvari baštine“ i „Mali kreativci“. Kroz dva festivalska dana, posetioce očekuje više od 20 različitih programa na nekoliko lokacija u gradu, uključujući Trg Republike Hrvatske, gradski korzo, Vukovarski vodotoranj i druge atraktivne lokacije. Organizatori Festivala su Grad Vukovar, Turistička zajednica, agencija Organizatori bez granica i Hrvatska kuća „Materina priča.
Hrvatska je, prema podacima Eurostata, prva u Evropskoj uniji, po rezervama vode, s prosečnih 30.700 metara kubika vode po stanovniku, a prema podacima UNESCO-a, peta u Evropi i 42. u svetu, kada je reč o dostupnosti i bogatstvu vodnih resursa. Po pitanju zaštite kvaliteta voda, stanja vodnih tela u Hrvatskoj je pretežno dobro, rekli su iz Ministarstva zaštite okoline i zelene tranzicije porovodm Svetskog dana voda naglasivši da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javnoh vodosnabdevanja i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte odbrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja. Za to su korištena i bespovratna novčana sredstva EU pa će kroz 60 vodno-komunalnih projekata, ukupne vrednosti 3,9 milijarde evra, od čega su bespovratna sredstva 2,2 milijarde, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšano javn vodosnabdevanje, a 800.000 poboljšan sistem pročišćavanja otpadnih voda. Hrvatska u kontinuitetu ulaže i u razvoj i modernizaciju sistema javnog navodnjavanja, pa je dosad izgrađeno 29 novih sistema i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje gotovo 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za šta je utrošeno 152,5 miliona evra.
Prema podacima iz ankete o dohotku stanovništva, koju je proveo Državni zavod za statistiku (SDZS), stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj u 2024. iznosila je 20,3 odsto, a 21,7 odsto osoba bilo je u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti. Prag rizika od siromaštva u 2024. za jednočlano domaćinstvo iznosio je 7.407 evra na godinu, dok je za ono s dve odrasle osobe i dvoje dece, mlađe od 14 godina iznosio 15.554 evra, pokazali su podaci DZS-a.Onik koji su u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti bilo je 21,7 odsto, a onih u teškoj materijalnoj i socijalnoj deprivaciji dva procenta. Poređenje osnovne stope rizika od siromaštva i stope rizika od siromaštva pre socijalnih transfera, pokazalo je da izuzimanje socijalnih transfera iz dohotka utiče na povećanje procenta osoba, koje su u riziku od siromaštva sa osnovnih 20,3 na stopu od 25,9 odsto. Ukoliko se iz dohotka izuzmu i socijalni transferi i penzije, tada stopa rizika od siromaštva iznosi 39,4 odsto. Prema podacima Zavoda, prosek raspoloživog dohotka po domaćinstvu iznosio je za prošlu godinu 23.092 evra, dok je prosek ekvivalentnog, raspoloživog dohotka 13.411 evra.