Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u saboru je postavila pitanje ministru rada i penzionog sistema Josipu Aladroviću, napomenuvši da su iza nas su dve uspešne faze programa zapošljavanja žena poznatog pod nazivom Zaželi. Napomenula je da je program uspešan, kako iz perspektive zaposlenih žena, tako iz perspektive korisnika, odnosno onih o kojima su se te žene brinule. S obzirom da je krajem prošle godine taj projekat u najvećem broju jedinica lokalne samouprave završio, pitala je ministra kada će projekat Zaželi početi u 2022. godini. Aladrović je odgovorio da se projekat „Zaželi” pokazao kao veoma uspešan i da je najbolji dokaz te uspešnosti taj što je za njega na početku bilo aplicirano oko 300 miliona kuna, a kasnije je ta cifra narasla na 1,8 milijardi. Napomenuo je da se program provodio u 749 projekata i predviđen je za programski period između 2021. i 2027. godine, kao i da će biti nastavljen i u sledećem finansijskom periodu. Rekao je da određeni izazov predstavlja period između završetka jednog programskog perioda i usvajanja operativnog programa te da se razrađuje nekoliko scenarija kako će se nadomestiti taj preostali deo vremena. Aladrović je rekao da u delu jedinica lokalne samouprave projekat još uvek nije završen, ali da se u svakoj u kojoj jeste mora pronaći alternativni način kako da se brine o starijim osobama koje su obuhvaćene i da se zaposli sve one koji su na tržištu rada raspoloživi za taj posao. Na kraju je naglasio da će projekat sigurno biti nastavljen i da će za sledeći period biti pronađen zamenski model te da će to vrlo brzo biti predstavljeno javnosti i svim zainteresovanim stranama.
Nakon što su objavljeni prvi rezultati popisa stanovništva, počeli su se javljati građani širom Hrvatske koji tvrde da uopšte nisu popisani, ni putem interneta niti su ih obišli popisivači pa su sada u strahu od najavljenih kazni. Međutim, kako prenosi HRT, u takvim će slučajevima popisivači ponovo izaći na teren. Uglavnom nisu popisali stariji ljudi koji žive u zaseocima, odvojeni od ostatka sela, koji ne znaju koristiti internet, a popisivači im nisu došli kući. Iz Sektora demografskih i društvenih statistika kažu da se oni koji nisu popisani bez sankcija mogu prijaviti. „Mi direktno nismo primili pritužbe građana, većinom se radi o prijavama sekretarijata Županijskih popisnih komisija, ali u svakom slučaju bez obzira na to, Zavod postupa na adekvatno, rekao je za HRT David Radas iz Državnog zavoda za statistiku i dodao da će i oni koji su se sami popisali, a popisivač im nije preuzeo dobijenu šifru takođe biti uneseni u sistem.
Imunolog s Medicinskog fakulteta u Rijeci dr Zlatko Trobonjača, rekao je juče da, iako soj koronavirusa omikron uzrokuje blaže oblike bolesti, ipak treba biti oprezan i da još nije vreme za popuštanje mera. Komentarišući visok broj zaraženih, od gotovo 17 hiljada, koliko ih je juče zabeleženo, ali i nešto smanjene brojeve hospitalizovanih, Trobonjača je u Dnevniku HTV-a rekao da se omikron u literaturi opisuje kao soj koji uzrokuje nešto blaže kliničke slike nego prethodni sojevi, te da u većoj meri inficira gornje delove sistema za disanje, a u manjoj meri donje. ” Zbog toga se s jedne strane i brže širi, a s druge strane čini se da sam po sebi uzrokuje blaže oblike bolesti”, rekao je Trobonjača i naglasio da je u našem društvu bila određena količina imuniteta stečena od prethodnih sojeva i vakcinisanjem, pa je i to još jedan razlog zašto vidimo blaže kliničke slike i bolnice nisu pune.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta je najoštrije osudio hapšenje Boška Karalića iz Negoslavaca pod sumnjom da je počinio ratni zločin protiv civilnog stanovništva. Pored Karalića, policija je privela još sedam Srba iz Negoslavaca, ali su oni posle ispitivanja pušteni na slobodu. Karalić je već ranije hapšen zbog sumnje da je navodno učestvovao u likvidaciji ranjenika koji su evakuisani iz vukovarske bolnice, ali je u pritvoru zadržan tri dana jer nije bilo dokaza protiv njega. “Hapšenja Karalića i drugih Srba imaju za cilj vršenje konstantnog pritiska na srpsko stanovništvo da bi došlo do stvaranja panike i daljeg iseljavanja iz srpskih sredina u istočnoj Slavoniji, Baranji i zapadnom Sremu i šire. Takođe, ova hapšenja imaju za cilj da spreče potencijalne povratnike od vraćanja u Hrvatsku. U najvećem broju slučajeva predloženi dokazi i svedoci protiv Srba su neverodostojni, a optužbe potpuno neosnovane”, naveo je Linta u saopštenju za javnost. Pozvao je ministra spoljnih poslova Srbije Nikolu Selakovića da uputi najoštriji protest hrvatskom ministru spoljnih i evropskih poslova Gordanu Grliću-Radmanu zbog ovog hapšenja. “Radi se o čoveku koji, i pored pritisaka, odlaska na informativne razgovore i privođenja, nije napuštao svoje imanje što jasno potvrđuje činjenicu da nije počinio krivično delo ratnog zločina protiv ranjenika i civila”, istakao je Linta.
Autobusni prevoznici traže da im se isplati trošak hladnog pogona u vrednosti od barem 50 odsto ugovorenog iznosa s državom jer imaju velike troškove zbog prelaska škola na online nastavu. Iz Hrvatskog udruženja poslodavaca podsećaju da su brojni prevoznici ugovorili prevoz učenika 180 dana godišnje, ali su zbog zatvaranja škola ostali bez ugovorenog i očekivanog prihoda. Damir Pavlović iz HUP-ove Koordinacije javnolinijskih prevoznika rekao je da autobusni prevoznici razumeju razloge zbog kojih su škole prešle na nastavu na daljinu, ali dodaje da to znači da autobusi voze prazni ili su prisiljeni potpuno stati. “Epidemija je očito ušla u svoju kritičnu fazu i molimo državu da se prilagodi novim okolnostima. Ako nam se ne priznaju troškovi hladnog pogona za prevoz učenika te ne uvedu mere za očuvanje radnih mesta, sve što je do sada dobro napravljeno pašće u vodu, zajedno s velikom većinom autobusnih prevoznika koji ovaj pritisak neće izdržati”, zaključio je Pavlović.
Na internet stranici Vukovarsko-sremske županije objavljen je poziv za predlaganje programa javnih potreba u kulturi i tehničkoj kulturi za 2022. godinu u Vukovarsko-sremskoj županiji, vredan 880 hiljada kuna. Pozivom je predviđeno osiguranje sredstava za javne potrebe u kulturi i tehničkoj kulturi koje podrazumevaju delatnosti u kulturi i tehničkoj kulturi, aktivnosti, manifestacije, projekte u kulturi uopšte, od interesa za našu županiju. To mogu biti muzička, scenska, dramska, plesna umetnost, bibliotekarska i delatnost štampe, kulturno-umetničke amaterske grupe, kulturna saradnja, programi i manifestacije udruženja i drugih organizacija u kulturi na području Vukovarsko-sremske županije. Budžetom je za ovaj poziv predviđeno 880 hiljada kuna od 1,9 miliona sredstava osiguranih za kulturu. Sredstva će biti dodeljena što su ustanovama, udruženjima u kulturi, fizičkim osobama i ostalima koji ispune kriterijume propisane ovim javnim pozivom, navodi se u pozivu.