
Na jučerašnjoj saborskoj raspravi o proglašenju Vukovara mestom posebnog domovinskog pijeteta govorio je i zastupnik SDSS-a Boris Milošević koji je rekao da ćirilica simbolizuje Srbe u Hrvatskoj i reći da je ćirilica nepoželjna je zapravo reći da su Srbi nepoželjni. “Ne smemo zaboraviti da su jedna trećina građana grada Vukovara građani srpske nacionalnosti i oni su deo tog grada i žive u Vukovaru. Nedavno smo izglasali Zakon o praznicima kojim je 18.novembar proglašen Danom sećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Zar to nije dovoljno? Sve više od toga vodi u opasnost da život u gradu cementiramo. Da živi grad pretvorimo u spomenik koji će živeti samo za dane žrtve. Fokusiramo se u zakonu samo 4 dana u godini, a šta je s ostalih 361 dan? Zar nije Vukovar danas više od žrtve? Zar ćemo grad Vukovar gledati samo kroz prizmu žrtve? Zar nije i grad Vukovar i grad života? Zar to nije bio i danas je multietničan grad, multikulturalan grad, multikonfesionalan grad? Zakon ne spominje mirnu reintegraciju. Šta je s mirnom reintegracijom? Mirna reintegracija se danas ne spominje, ona je kao neželjeno dete. S mirnom reintegracijom bi trebali slaviti mir i pobedu mira. Ali, ne samo da se ne spominje i da se ponaša prema mirnoj reintegraciji naše društvo kao da je neželjeno dete nego imamo pokušaje da se ponište svi rezultati mirne reintegracije” zaključio je Milošević.
Na poslednjoj sednici Županijske skupštine Vukovarsko-sremske županije Upravno odeljenje za privredu i regionalni razvoj dostavilo je Skupštini predlog podrške za donošenje odluke o izrađivanju intervencijskog plana ili drugog prikladnog modela finansiranja razvojnih aktivnosti za novu finansijsku perspektivu, kojom će biti obuhvaćeno celo područje bivše Opštine Vukovar, pojasnila je Zrinka Čobanković, pročelnica odeljenja, dodajući da je to deo projekta “Konkurentnost i kohezija” 2014.-2020. Čobanković je objasnila da je cilj donošenja ovakvoga plana u prvom redu fizička, socijalna i privredna regeneracija navedenog područja.
Većnici Županijske skupštine Vukovarsko-sremske su Opštoj županijskoj bolnici Vinkovci i Opštoj županijskoj bolnici Vukovar i bolnici hrvatskih veterana dali suglasnost za pokretanje postupka javne nabave i kupovinu opreme čija pojedinačna vrednost prelazi 300 hiljada kuna. Upravno veće Opšte županijske bolnice Vukovar i bolnice hrvatskih veterana na sednici od 30. oktobra 2019. donelo je Odluku o nabavci jednog endoskopskog stuba za hirurgiju ukupne planirane vrednosti 950 hiljada kuna i to iz decentralizovanih sredstava kroz dve godine – u ovoj i u sledećoj godini po 475 000 kuna, pojasnio je David Vlajčić, pročelnik Upravnog odeljenja za zdravstvo, a direktorka vukovarske bolnice, dr Vesna Bosanac, navela je sve aparate koje nameravaju kupiti jer su sadašnji potrošeni i stari 15 i više godina. Osim endoskopskog stuba, nabaviće laparoskopski stub i stup za artoskopije za hirurgiju, ultrazvuk aparat s četiri sonde i 3D rendgen snimaonu za potrebe Odeljenja za radiologiju.
Saborski zastupnici podržali su Vladin predlog da se osnivačka prava nad Opštom županijskom bolnicom Vukovar sa Vukovarsko-sremske županije prenesu na državu, čime bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica, a svu brigu o njoj preuzelo bi Ministarstvo zdravstva. Teško da bi netko mogao biti protiv da se vukovarsku bolnicu proglasi bolnicom prioritetne državne važnosti, jasno je da ona to zaslužuje, naglasili su Nada Turina Đurić (Glas) i Željko Jovanović (SDP). Glasova zastupnica pritom ističe kako hrvatski sistem opštih bolnica ima finansijske, ali i probleme manjka radne i stručne snage, što bi trebalo sistemski rešiti. Sadašnji dug vukovarske bolnice iznosi oko 150 miliona kuna, sa čim se županija sa svojim kapacitetima ne može nositi, rekla je zastupnica.
Saborski Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina jednoglasno je juče prihvatio izveštaj narodne pravobraniteljke Lore Vidović za 2018. u kojemu se kao najveći izazovi navode rasna i nacionalna diskriminacija, porast stope rizika od siromaštva, nepoverenje u institucije i nastavak problema iseljavanja. Sistemski problemi s kojima se Hrvatska suočila u zaštiti ljudskih prava u 2018. mahom su isti kao i prethodnih godina, istakla je pravobraniteljka posebno izdvojivši tešku socijalnu situaciju starijih građana, nejednaku dostupnost socijalnih i zdravstvenih usluga. “Stopa rizika od siromaštva iznosi 28,6 odsto kod građana starijih od 65 godina, a ako je reč o samcima ta se stopa penje na 50 odsto”, upozorila je pravobraniteljka podnoseći izveštaj pred odborom. Kancelarija pravobraniteljke u 2018. postupala je u više od 5000 predmeta i zaprimila 3849 pritužbi građana. Zaprimljeno je 317 novih pritužbi za diskriminaciju, najviše na području rada i zapošljavanja.
Dovršeno kriminalističko istraživanje policijskih inspektora PU vukovarsko-sremske nad 19-godišnjakom i 31-godišnjakom iz Mirkovaca rezultovalo je rešavanjem osam krivičnih dela krađe s područja Vinkovaca i bliže okoline počinjene od februara 2019. godine. Prvo su fokus njihovih dela bile radne mašine nekoliko firmi i obrta koji su bili parkirani na gradilištima uz vinkovačku obilaznicu koja je u to vreme bila u izgradnji. Provaljivali su u radne mašine odakle su krali gorivo. Potom su prešli na nenastanjene objekte, porodičnu kuću i pomoćnu zgradu na ograđenom zemljištu, odakle su ukrali televizor, pogonsko gorivo i benzinski agregat, da bi na kraju 19-godišnjak bez svog supočinioca provalio u izdvojene objekte u centru grada, pečenjarnicu i trgovački obrt, te ukrao televizor, novac i prehrambene proizvode. Šteta koju su krađama pričinili oštećenim firmama, obrtima i fizičkim osobama iznosi nekoliko desetina hiljada kuna.