Vukovarski gradonačelnik Ivan Penava izrazio je zadovoljstvo načinom na koji je ove godine proteklo obeležavanje Dana sećanja na žrtvu Vukovara te je zahvalio svim gradskim službama, ustanovama, bolnici i udruženjima branilaca koji su nam pomogli da bi sve proteklo na nivou zadatka. „Izuzetno kvalitetna organizacija i dobri domaćini i zato imamo toliki broj ljudi koji dolaze u Kolonu sećanja”, rekao je Penava.
Predstavnici Gradske organizacije SDSS-a Vukovar u četvrtak su sa članovima porodica čiji su članovi ubijeni ili nestali kao civilne žrtve rata, položili vence na vukovarskom groblju Aleja u znak sećanja na sve civilne žrtva Vukovara.
Hrvatska od 1. januara uvodi evro, a Hrvatsko udruženje banaka je objavilo saopštenje u kojem pojašnjava planirani tok događanja po mesecima. Banke, Fina i/ili Hrvatska pošta snabdevaće će početnim paketima evrokovanica poslovne subjekte i potrošače. Od 1. decembra građani će moći za 100 kuna da dobiju paketić od 13,27 evra u kovanicama i to u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte. Najkasnije 18. decembra banke će korisnicima kredita poslati obaveštenje s informacijom o preračunavanju, parametru, marži i visini kamatne stope, uključujući, ako je primenjivo, novi otplatni plan u evru. Od Nove godine, odnosno od 1. januara u ponoć evro postaje službena valuta u Republici Hrvatskoj, a dve nedelje nakon uvođenja, dakle od 1. do 14. januara u ponoć, trajaće period dvojnog opticaja, odnosno građani će moći da plate u kunama, i to sa najviše 50 kovanica kuna, a kusur će im biti vraćen u evrima. Tokom cele 2023. godine banke, FINA i Hrvatska pošta će besplatno svim građanima po fiksnom kursu na šalterima menjati 100 novčanica i 100 kovanica kuna po transakciji. Do kraja juna će se moći plaćati uplatnicama koje su štampane u kunama, a one će se na šalteru automatski preračunavati u evre. Period dvojnog iskazivanja cena trajaće do kraja 2023. godine te će građani moći, bez nadoknade, u bankama, poslovnicama FINA-e i Hrvatske pošte promeniti kune u evre.
Gotovo 6000 očeva je od 1. avgusta, iskoristilo plaćeni očinski dopust, a najviše ih je iz Grada Zagreba, a najmanje iz Ličko-senjske i Virovitičko-podravske županije. „Veseli nas činjenica što je ova mera dobro prihvaćena među očevima i što se sve više očeva uključuje u ranu brigu o detetu“, rekla je državna sekretarka Centralne kancelarije Željka Josić te izrazila zadovoljstvo i što se postupno menjaju i društvena očekivanja vezana uz roditeljske uloge. „Tradicionalno je roditeljska uloga podrazumevala da se o deci brinu žene, a od muškaraca se očekivalo da zarađuju za porodicu te briga o svakodnevnim potrebama dece nije smatrana neophodnom kada je bila reč o očevima“, istakla je Josić. Plaćeni dopust očevi mogu da koriste 10, odnosno 15 dana, zavisno imaju li jedno dete ili blizance ili više dece rođene u isto vreme, a mogu da ga koristie do šestog meseca detetovog života. Analiza Centralne kancelarije je pokazala da su očinski dopust najviše koristili očevi u dobi od 31. do 35 godine i za prvo dete. Očinski dopust nije obavezan, ali ako ga otac želi, poslodavac mu ga mora omogućiti, u suprotnom može biti kažnjen od 10 do 50 hiljada kuna. Očevi koji koriste dopust primaju platu u visini svoje pune plate, na isti način kako je ona određena za rodiljni dopust te je ona na trošak državnog budžeta, a ne na trošak poslodavca.
Nasilje u porodici najčešći je oblik nasilja kojem su deca izložena, a istraživanja su pokazala da u Hrvatskoj više od trećine roditelja smatra prihvatljivim fizičko kažnjavanje dece, iako je ono zakonom zabranjeno, istaknuto je iz Kancelarije pravobraniteljke za decu. Prijave koje primaju najčešće se odnose na povrede prava dece u vaspitno-obrazovnom sistemu te u području porodične nege, a na trećem mestu je nasilje i zanemarivanje dece, rekla je pravobraniteljka za decu Helenca Pirnat Dragičević povodom Svetskog dana prava dece, dodavši da je prošle godine Kancelarija zaprimila 2004 prijave.
Centralna državna kancelarija za demografiju i mlade poslala je u petak na javno savetovanje novi Zakon o rodiljnim i roditeljskim podrškama. Najveća novost je da će rasti nadoknade zaposlenim roditeljima dece s teškoćama u razvoju koji koriste dopust za negu. Ove izmene stupaju na snagu 1. januara, a nadoknada će sa 2328 kuna narasti na 4157 kuna. Novim bi se Zakonom povećao iznos novčane podrške za zaposlene i samozaposlene roditelje deteta s težim smetnjama u razvoju za vreme korištenja prava na dopust za negu deteta do navršene 8. godine detetovog života sa 70 odsto budžetske osnovice mesečno, na 125 odsto, čime se uvažavaju i preporuke Pravobraniteljki za osobe s invaliditetom i za decu koje su više puta ukazivale na potrebu da iznos ove nadoknade mora da prati povećanje drugih nadoknada iz Zakona.
U Hrvatskoj je prošle godine razlog za uzimanje antibiotika kod čak 28 odsto građana bio covid-19. Gora od Hrvatske u Evropskoj uniji bila je samo Bugarska s 30 odsto onih koji su koronu lečili antibioticima. Iako je tokom pandemije upozoravano da antibiotici nisu efikasni u lečenju virusa, lekari su vrlo često pacijentima obolelim od korone propisivali upravo tu terapiju, piše Jutarnji list. Pošle godine je 23 odsto građana Unije uzimalo oralne antibiotike, što je najniži broj od 2009., ali stručnjaci kažu da je i dalje neophodno raditi na tome da se ljudi dodatno osveste da je otpornost na antibiotike jedan od najvećih rizika za zdravlje. Naime, tazličite vrste bakterija mogu da steknu otpornost na lečenje antibioticima ako se oni koriste prečesto i to je razlog što brojne zemlje poslednjih desetak godina rade na smanjenju korištenja antibiotika. Ipak, iako edukacija daje rezultate, Evrobarometar pokazuje da polovina Evropljana i dalje veruje da antibiotici ubijaju viruse, piše Jutarnji.
Malofudbalska ekipa FK Sloga Borovo pobedila je na, sad već tradicionalnom IV Regionalnom malofudbalskom turniru humanitarnog i multietničkog karaktera održanom u subotu u dvorani OŠ Ivan Goran Kovačić u Vrbovskom. Ekipa iz Borova je u finalu rezultatom 2-0 pobedila domaću ekipu FK Vrbovsko, treće mesto je pripalo igračima iz Zagreba, ekipi Caffe bar Terasa, koji su u utakmici za „bronzu“ pobedili ekipu vojvođanskih Hrvata rezultatom 1-0. Najboljim igračem turnira proglašen je Branimir Sijerić, igrač FK Petova Gora, titula najboljeg strelca pripala je Davoru Bratiću iz borovske Sloge, dok je najbolji golman bio Radomir Palić iz iste ekipe. Turnir je organizovalo Sportsko rekreativno društvo Srba u Hrvatskoj u saradnji s FK Gomirje. Predsednik SNV-a Milorad Pupovac uručio je trofej najboljem strelcu turnira te se tom prilikom zahvalio svim učesnicima ove sportske manifestacije. Turnir je bio pre svega humanitarnog karaktera te će se novac prikupljen od kotizacija 11 ekipa donirati mladim odbojkašicama, sestrama Dejani i Dijani Vučenović iz Gline.