Upravno odeljenje za obrazovanje i sport Grada Vukovara je objavilo Javni poziv za studente, koji su u akademskoj godini 2021./2022. u statusu redovnog studenta u sistemu visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, ostvarili uspeh s prosekom ocena od 4,50 do 5,00, na fakultetima u Republici Hrvatskoj. Pravo na nagradu ostvaruju redovni studenti koji imaju prebivalište na području grada Vukovara, sa prosekom ocena u prošloj akademskoj godini od 4,50 do 5,00. Visina jednokratne nagrade utvrdiće se odlukom gradonačelnika, u skladu s raspoloživim sredstvima osiguranim u budžetu Grada Vukovara za 2022. godinu za tu namenu i o broju studenata, koji ostvaruju pravo na nagradu.
Nacrt Nacionalnog plana razvoja sistema obrazovanja za period do 2027., čiji ukupan trošak provođenja iznosi više od 16 milijardi kuna, upućen je u javnu raspravu koja će trajati do 19. novembra. Planirani nastavak reforme sistema obrazovanja, kako je predviđeno nacrtom Nacionalnog plana, između ostalog, obuhvata modernizaciju sistema na svim nivoima vaspitanja i obrazovanja te uključuje osiguravanje pristupa ranom predškolskom vaspitanju i obrazovanju i poboljšavanje vaspitno-obrazovnih rezultata učenika u osnovnim i srednjim školama. Uključuje i povećanje dostupnosti i završavanja visokog obrazovanja, unapređenje vaspitavanja i obrazovanja učenika s posebnim vaspitno-obrazovnim potrebama, pripadnika nacionalnih manjina i pripadnika hrvatskog naroda van Hrvatske te primenjivanje digitalnih tehnologija u obrazovnom sistemu. Iz Ministarstva nauke i obrazovanja su pozvali zainteresovanu javnost da se aktivno uključi u javno savetovanje te dostavi svoje primedbe i predloge.
Kontrolori HZZO-a koji na bolovanju zateknu osobu za koju procene da lažira bolest, da “namerno sprečava ozdravljenje” ili tokom bolovanja obavlja neke druge, na primer poljoprivredne poslove, moći će im propisati kaznu od 1060 do 1990 evra, odnosno do 15 hiljada kuna, piše Jutarnji list. Kažnjeni mogu biti i lekari koji su otvorili takvo bolovanje, i to prekršajnom kaznom u visini od 660 do 2650 evra, odnosno do gotovo 20 hiljada kuna. Radi se o jednoj od odredbi iz predloženih izmena Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koji je, zajedno s predlogom izmena Zakona o zdravstvenoj zaštiti, upućen u javnu raspravu. Među glavnim novostima je i povećanje maksimalnog iznosa participacije koje će pacijenti bez dopunskog osiguranja godišnje moći da plaćaju za zdravstvene usluge, i to sa dve na četiri hiljade kuna. Promena zakona tiče se i studenata. Trenutno je na snazi odredba kojom redovni studenti imaju pravo na zdravstvenu zaštitu do 26. godine, a sada se to menja i briše se dobna granica, ali se studentima, nezavisno o godinama života, omogućava zdravstveno osiguranje u trajanju od osam godina. Uvodi se i jedinstvena HZZO-ova lista lekova, ortopedskih pomagala i drugih medicinskih proizvoda, piše Jutarnji list.
Hrvatska je u prvih devet meseci ove godine zaprimila 7258 zahteva ljudi za međunarodnu zaštitu, koja obuhvata azil i supsidijarnu zaštitu, a to je najveći broj takvih zahteva poslednjih godina, trostruko veći nego 2016. u jeku migrantske krize, piše Večernji list. U zahtevima za međunarodnu zaštitu vode državljani Iraka sa 1554 zahteva, Turske 1150, Avganistana 1123 te Burundija sa 1007 zahteva, navodi Večenji.
Na svečanosti na kojoj su nagrađeni predstavnici najboljih ovogodišnjih destinacija održivog kulturnog turizma u Evropi Muzej Vučedolske kulture jedini je hrvatski dobitnik evropske nagrade Destinacija održivog kulturnog turizma 2022, koja je uručena direktorki muzeja Mireli Hutinec. Reč je o nagradama koje Evropska mreža kulturnog turizma iz Brisela već tradicionalno dodeljuje u partnerstvu s međunarodnom asocijacijom Evropa Nostra, Evropskom putničkom komisijom i Mrežom evropskih regiona za konkurentan i održivi turizam. Svečanom dodeljivanju nagrada prisustvovala je pročelnica Upravnog odeljenja za turizam i kulturu Vukovarsko-sremske županije Tamara Kalistović.
Vukovarsko-sremska županija u saradnji s Agro-klasterom i šest drugih klastera juče je u Vukovaru organizovala obeležavanje Svetskog dana jabuka. S ciljem upoznavanja građana o važnosti jabuka za zdravlje, kvaliteti domaćih jabuka i važnosti kupovine domaćih proizvoda, u centru grada postavljeni su promotivni štandovi na kojima su se građani mogli upoznati s kampanjom “Domaće je naše” i porukom “Okusi najbolje”, a deljene su im i jabuke te sok od jabuka. Događaju je prisustvovao i zamenik župana Franjo Orešković, koji je rekao da smo svesni da je jabuka jedna od najzdravijih namirnica i da je naša zemlja kvalitetna pa ako kupujemo domaće, znamo što jedemo. Direktor Agro-klastera Zdenko Podolar je naglasio da, uprskos tome što je jabuka jedno od najzdravijih voća, svake se godine sve manje uzgaja. „Želimo da joj se vrati mesto koje joj pripada”, rekao je Podolar dodajući da je do pre desetak godina jabuka bila najzastupljenija u proizvodnji domaćih voćara. „U Hrvatskoj se jabuka proizvodi na oko 5100 ha, a više od 90 odsto od 19 hiljada proizvođača su mali proizvođači i zato je ona vrlo važna za te ljude. U našoj županiji pre desetak godina nasade jabuka imali smo na oko 515 ha, a danas tek na oko 360 ha. I ova akcija jedan je od načina da promovišemo jabuku kao značajan proizvod domaćih uzgajivača i značajno voće u našoj prehrani”, rekao je Podolar.