Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava i njegov zamenik Filip Sušac danas su uručili Ugovore o stipendiranju za 250 strudenata i učenika sa područja grada Vukovara za akademsku 2021./ 2022. goinu. Gradonačelnik je naglasio da se radi o rekordnoj godini, kada je u pitanju broj odobrenih stipendija, a ukupan iznos za njihovu isplatu je 1,6 miliona kuna.Zamenik gradonačelnika, Filip Sušac najavio je da odmah posle potpisivanja Ugovora kreće isplata sredstava. Podsetio je da je određeni broj studenata ostvario i državne stipendije, čiji su iznosi veći. Gradski pročelnik za obrazovanje, Darko Dimić precizirao je da se od ukupno 250 stipendija, 89 odnose na deficitarna zanimanja studenata, 99 za ostale studente te 62 stipendije za deficitarna zanimanja učenika. Iznosi za ipslatu stipendij po ovm kategorijama su 1000, 500 i 400 kuna mesečno. Studenti, kojima su danas uručeni ugovori, istakli su zahvalnost na odobrenim sredstvima naglasivši da će stipendije u znatnj meri olakšati njihove kućne budžete. Kao i prethodnih godina stipendiranje učenika i studenata s područja grada Vukovara provodi se i uz podršku, odnosno donacije drugih gradova.
U Vukovarsko-sremskoj županiji u posljednja 24 časa je evidentirana jedna nova pozitivna osoba na COVID-19, iz Vukovara, dok su 3 osobe preminule. Od početka epidemije ukupan broj obolelih osoba je 26 189, od kojih je 415 osoba preminulo. Trenutno su u županiji 83 osobe hospitalizovane zbog COVID-19 bolesti, a u samoizolaciji se nalazi 1239 osoba. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji, 76 je pozitivnih iz sistema zdravstva dok ih je 9 u samoizolaciji. Iz sistema obrazovanja obolelo je 133 nastavnika i 765 učenika.
U poslednja 24 časa zabeleženo je 1445 novih slučajeva zaraze korona virusom te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas ukupno 54.650. Među njima je 2.085 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga su na respiratoru 184 pacijenta. Preminulo je 50 osoba.
U poslednjih pola godine, otkako su mnoge bolnice zbog preopterećenosti odgodile operacije, broj pacijenata koji u bolnicama čekaju na prvi pregled ili dijagnostičku pretragu smanjio se za oko 10 hiljada, te ih je sada 230 hiljada, a razlog za to je što su se, najverovatnije, pacijenti zbog otežanog pristupa javnim zdravstvenim ustanovama, okrenuli privatnicima, piše riječki Novi list. Dok je naručenih za prve preglede nešto manje, bolnice su i dalje prebukirane, a ukupni broj pacijenata na listama čekanja veći je od 860 hiljada, te se na prvi pregled i dalje čeka prosečnih 123 dana, ili četiri meseca, a na prvi dijagnostički pregled 179 dana, ili gotovo dva meseca duže. Predsednica Hrvatskog udruženja za promovisanje prava pacijenata, Jasna Karačić, rekla je da su duge liste čekanja samo delom rezultat pandemije, jer zdravstvena vlast nije smislila plan za rešavanje tog problema. Najkritičniji je problem, istakla je Karačić za Novi list, što čak i onkološki bolesnici čekaju na termin lečenja. „Ako takav pacijent čeka i jedan dan do terapije, to je previše. Zna se koliko se ćelija umnoži u 24 časa. Onkologija je najveći problem, ali sve su bolesti zapuštene, stavljene u drugi plan”, upozorila je Karačić i dodala da to više nije dopustivo te da ne možemo više govoriti da imamo krizu, odnosno da ne znamo s čime imamo posla, kao u početku. „Moglo se tolerisati određeni period prilagođavanja, ali tada nam je trebala planska i sistemska reorganizacija rada, a ne bez plana i programa zaustaviti bolnice na hladni pogon”, upozorila je Karačić.
Nakon uvođenja evra novčanice kuna čuvaće se u trezoru HNB-a, a za kovanice je predviđeno skladištenje u hali koja će se izgraditi u kasarni Prve gardijske brigade Tigrovi u Zagrebu, prenosi HRT. Od ukupno izrađene 3 milijarde komada kovanica kuna i lipa, procenjuje se da će se zameniti oko 1,2 milijarde komada, jer se pretpostavlja da je mnogo kovanica, pogotovo sitnijih lipa, izgubljeno ili izneseno iz zemlje. U HNB-u upoređuju težinu kovanica koju će morati skladištiti s težinom 124 tramvaja te je građenje hale u kasarni bio, kažu u HNB-u, najbolji izbor. “Kasarna je izabrana i zbog sigurnosnog aspekta, što znači da je u uslugu najma uključena i zaštita vanjskog perimetra objekta da bismo na siguran način mogli čuvati kovanice povučene iz opticaja”, rekao je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a. Halu u kasarni Prve gardijske brigade Tigrovi Croatia gradiće Ministarstvo odbrane, imaće površinu 3000 kvadratnih metara, a HNB će je unajmiti na 54 meseca, po ceni od 260 hiljada kuna mesečno, a trebala bi biti gotova do jula ove godine. “Građenje se finansira iz Državnog budžeta Republike Hrvatske, a procena investicije je 18 miliona kuna. Nakon što Hrvatska narodna banka više ne bude imala potrebu za halom, ista ostaje na korištenju Vojnim snagama Republike Hrvatske”, poručuju iz MORH-a.
Hrvatska je u Austriji najtraženija strana destinacija za putovanja u 2022. godini, iza Italije, saopšteno je iz Hrvatske turističke zajednice. Istraživanje je provelo austrijsko udruženje nacionalnih turističkih organizacija, a direktor predstavništva Hrvatske turističke zajednice-a u Austriji Branimir Tončinić je istakao da rezultati potvrđuju da je Hrvatska, uprkos svim izazovima i okolnostima, među Austrijancima uspešno zadržala poziciju jedne od vodećih i najomiljenijih inostranih destinacija. “Austrija je za hrvatski turizam jedno od tradicionalno najvažnijih tržišta. Prošle godine njihovi turisti su ostvarili oko 6,4 miliona noćenja, čime su na visokom četvrtom mestu, a najviše su noćili u Istri, na Kvarneru i u Zadarskoj županiji. Ove godine očekujemo još bolje rezultate i značajno približavanje trendovima iz pretpandemijske 2019. godine”, poručio je direktor Zajednice Kristjan Staničić.