Od ponoći su na snazi nove cene goriva, koje je Vlada utvrdila na jučerašnjoj sednici. Litra dizela od danas je 59 lipa jeftinija i sada iznosi 12 kuna i 29 lipa, a benzin je skuplji jednu lipu po litri te košta 10 kuna i 58 lipa. Cena plavog dizela ostaje ista, 8,49 kuna po litri.
Banke će za pranje novca prijavljivati svaku uplatu veću od 10 hiljada evra ukoliko se prihvati Zakon koji je u javnoj raspravi do 24. septembra. Predlaže se njegovo donošenje po hitnom postupku da bi na snagu stupio početkom sledeće godine kao deo akcionog plana za borbu protiv pranja novca ali i jer se deo promena mora ugraditi u zakon zbog uvođenja evra. Banke su do sada bile dužne da obaveštavaju Kancelariju za sprečavanje pranja novca o svakoj uplati većoj od 200 hiljada kuna na privatni račun građana, a sada će se spustiti na deset hiljada evra, ako se prihvati predlog izmena zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorizma. Time će se taj prag zapravo uskladiti s pragom ograničenja u plaćanju u gotovini prilikom obavljanja registrovane delatnosti.
Svi snabdevači javne usluge imaće dovoljno gasa za domaćinstva ove sezone grejanja, naglasio je Ivo Milatić, državni sekretar u Ministarstvu privrede nakon sastanka s snabdevačima gasom koji pružaju javnu uslugu. Oko 100 hiljada hrvatskih građana koji žele da promene snabdevača gasom i da se priključe se na javnu uslugu mogu mirno da čekaju zimu jer im gas od novog dobavljača treba početi da pristiže od oktobra, i to uz istu cenu sve do 1. aprila. Gasa će biti dovoljno za sve njih, ali treba očekivati određene tehničke probleme jer će trebati u vrlo kratko vreme obraditi velik broj zahteva građana. „Tražili smo od Hrvatske energetske regulatorne agencije, snabdevača i distributera gasa da sve to do kraja nedelje javno i jasno objasne hrvatskim građanima”, rekao je Milatić i dodao da, ako snabedavačima zafali gasa, država će intervenisati preko firme HEP Plin koja je garantovani snabdevač i koja bi opet preuzela obavezu snabdevanja tih istih građana. Do navale na javne snabdevače u hrvatskim gradovima je došlo nakon što mnogi manji snabdevači na tržištu nisu više mogli isporučivati građanima gas po povoljnijoj ceni.
Dospele obaveze bolnica prema dobavljačima lekova i medicinskog materijala trenutno iznose tri milijarde kuna, dok su ukupne obaveze krajem avgusta iznosile 4,1 milijarde kuna, navode iz Ministarstva zdravstva. Vlada je juče donela odluku o isplaćivanju sredstava bolnicama kojima je osnivač država, odnosno namenske pomoći za bolnice kojima su osnivači županije, za plaćanje dela dugova prema dobavljačima lekova i medicinskog materijala u iznosu od 710 miliona kuna. U skladu sa dogovorom veledrogerija, Ministarstva finansija i Ministarstva zdravstva, cilj je sve obaveze svesti na prihvatljive rokove, poručuju iz Ministarstva zdravstva i podsećaju da su rebalansom budžeta u junu povećali limite zdravstvenim ustanovama za 10 odsto, te im na mesečnom nivou omogućili u proseku 100 miliona kuna više sredstava za rad. “Ovim jesenjim rebalansom cilj nam je da omogućimo sistemu dodatna sredstva za pokrivanje troškova zdravstvene zaštite, čime će se postupno povećavati finansijska održivost sistema, a samim time i smanjiti potreba za budućim sanacijama”, kažu iz Ministarstva.
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje ostvario je ovog leta milijardu kuna više sredstava od doprinosa u odnosu na prošlu godinu pa je direktor Lucian Vukelić poručio da su sanirali dugove i apotekama podmiruju obaveze u roku 95 dana. “Trenutno je situacija, što se tiče plaćanja HZZO-a apotekama i veledrogerijama pozitivna i nema nikakvog paničnog dugovanja”, izjavio je Vukelić. Dug HZZO-a prema apotekama prije godinu dana je iznosio oko 1,7 milijardi kuna, a tada je s Ministarstvom finansija i veledrogerijama dogovoreno da će se rokove plaćanja svesti na 120 dana. “To znači da smo mi sada sanirali dugove, upravo zato što je bila dobra sezona i imamo bolje uplate od doprinosa”, rekao je Vukelić.
Nakon provedena oba upisna roka, na studijskim programima visokih učilišta u ovoj akademskoj godini je nepopunjeno ostalo 10 792 upisna mesta na preddiplomskim i integrisanim studijskim programima, objavila je juče Agencija za nauku i visoko obrazovanje. U jesenjem upisnom roku bilo je ponuđeno 779 studijskih programa s ukupno 14 797 upisnih mesta, prijavilo se 5746 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 4005. U letnjem upisnom roku, prema podacima Centralne prijavne kancelarije Agencije, ponuđeno je bilo 908 studijskih programa, prijavilo se 30 528 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 25 625. Konačne rang-liste za upis kandidata u jesenjem roku na studijske programe visokih učilišta u akademskoj godini 2022./2023. objavljene su na internet stranici postani-student.hr
U Tikvešu je u subotu održan 7. Baranjski Ferivi polumaraton na kojem su nastupili: Mirela Jelica, Nikola Petković i Siniša Busić. Svi su uspešno istrčali 21,1 km, a Nikola Petković osvojio je 2. mesto u kategoriji M-70. Isti dan u večernjem terminu u Vukovaru održan je 20. Vukovarski “HAMBURG” maraton, na kojem je najbrži bio vukovarski maratonac Stjepan Čošić, koji je u nedelju istrčao i 9. Tar Tan maraton u Beogradu.