U godinu dana cene hrane u Hrvatskoj skočile su 20 odsto, dva puta više od prosečnog povećanja cena prehrambenih namirnica u Evropskoj uniji, a hleb je poskupio čak 31 odsto, pokazuju podaci Evrostata, piše Večernji list. Hrvatska se prema rastu potrošačkih cena hleba našla među prvih pet država članica s najvećim poskupljenjem. Prva je Mađarska, u kojoj je hleb u godinu dana poskupio 65 procenata, a slede Litvanija, Estonija, Slovačka i Hrvatska s poskupljenjem od 31 do 33 odsto. Iako su veličine i vrste hleba u ponudi različite, retkima je cena deset kuna i manje, a najčešće se prodaju po 13 do 15 kuna. Hleb se nije našao među devet prehrambenih namirnica kojima je Vlada vratila cene za trećinu i zamrzla ih, ali jeste brašno. Pretpostavlja se da u Vladi nisu hteli da rizikuju s mogućom nestašicom hleba, kao što se dogodilo s veštački proizvedenom nestašicom šećera, te se u Vladi nadaju da će na cene hleba da utiču pojeftinjenjem brašna, piše Večernji.
Od ponoći su na snazi nove cene goriva, koje je Vlada utvrdila na jučerašnjoj sednici. Litra dizela od danas je 59 lipa jeftinija i sada iznosi 12 kuna i 29 lipa, a benzin je skuplji jednu lipu po litri te košta 10 kuna i 58 lipa. Cena plavog dizela ostaje ista, 8,49 kuna po litri.
Vladinim paketom mera pomoći poslodavci su dobili mogućnost povećanja određenih neoporezivih nadoknada koje isplaćuju radnicima, a radi se o, između ostalog, višim božićnicama i poklonima za decu, a budući penzioneri će dobiti veće otpremnine. Ministarstvo finansija uputilo je prošle nedelje u javno savetovanje predlog izmene Pravilnika o porezu na dohodak, kojim se povećavaju pragovi isplate za šest neoporezivih primanja kojima poslodavci, uz isplaćivanje redovne plate, mogu da stimulišu svoje radnike. Granica za neoporezive nagrade, u koje ulaze božićnica i regres za godišnji odmor, povećava se sa 3000 na 5000 kuna godišnje. Maksimalan iznos novčane nagrade za radne rezultate i druge oblike dodatnog nagrađivanja radnika diže se s 5000 na 7500 kuna godišnje, a za poklon detetu do 15 godina starosti poslodavci će moći neoporezivo da isplate do 1000 kuna godišnje, za razliku od dosadašnjeg praga koji je bio 600 kuna.
U sklopu Projekta Vukovar, odnosno Projekta poboljšanja vodno-komunalne infrastrukture grada Vukovara je dovršena etapa izbora firmi koje će da izvode radove na kanalizacionim priključcima na području grada Vukovara i opština Borovo i Bogdanovci. U Borovu će se radovi izvoditi u dva dela. Prvi je vredan 3,7 miliona kuna i u roku od 12 meseci će biti priključeno 927 korisnika, a u drugi je vredan 3,6 miliona i njime će u istom roku biti priključen 931 korisnik. Vrednost radova kanalizacionih priključaka u gradu Vukovaru, naselju Lipovača i naselju Bogdanovci je 1,3 miliona kuna, te će u roku od 10 meseci u Bogdanovcima biti priključeno 280 korisnika, na Lipovači 71, a u Vukovaru 81 korisnik.
Prema podacima Ministarstva privrede i održivog razvoja iz objavljenog konačnog izveštaja o komunalnom otpadu i stopi odvojenog prikupljanja otpada po lokalnim jedinicama za prošlu godinu, Županja je prvi grad po razvrstavanju otpada u Vukovarsko-sremskoj županiji. Na području Županje prošle godine je prikupljeno ukupno 3339 tona otpada, od čega se na mešani komunalni otpad odnose 2583 tone. Stopa odvojenog prikupljanja u 2021. u Županji je iznosila 22,6 odsto, stopa u Vinkovcima je bila 10,6 odsto, u Vukovaru 9,8 odsto, Otok je imao 16, a Ilok 15,1 odsto.
Državnu maturu na jesenjem roku palo je 37 odsto maturanata, pokazuju konačni rezultati Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, piše Jutarnji list. Među njima je najviše učenika strukovnih škola, njih 40 odsto nije uspelo da položi neki od obaveznih predmeta na maturi, za razliku od gimnazijalaca kojih je palo 11 procenata. Na jesenji rok izašlo je 4352 kandidata, od kojih 1596 nije prošlo neki od obaveznih predmeta. Prolaznost je različita po predmetima, a najteži su bili hrvatski i engleski jezik na osnovnom nivou, fizika, politika i ekonomija te informatika.
Nakon provedena oba upisna roka, na studijskim programima visokih učilišta u ovoj akademskoj godini je nepopunjeno ostalo 10 792 upisna mesta na preddiplomskim i integrisanim studijskim programima, objavila je juče Agencija za nauku i visoko obrazovanje. U jesenjem upisnom roku bilo je ponuđeno 779 studijskih programa s ukupno 14 797 upisnih mesta, prijavilo se 5746 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 4005. U letnjem upisnom roku, prema podacima Centralne prijavne kancelarije Agencije, ponuđeno je bilo 908 studijskih programa, prijavilo se 30 528 kandidata, a pravo upisa ostvarilo je njih 25 625. Konačne rang-liste za upis kandidata u jesenjem roku na studijske programe visokih učilišta u akademskoj godini 2022./2023. objavljene su na internet stranici postani-student.hr