Danas počinju prijave za jesenji upisni rok u srednje škole. Državni sekretar u Ministarstvu nauke Tomislav Paljak rekao je da je ostalo približno 7 hiljada upisnih mesta, kao i proteklih godina. Letnji upisi pokazali su trendove uglavnom slične onima iz ranijih godina, uz određene novine. Izmene se uglavnom odnose na pravilnik. Ima i dobrih pomaka što se tiče trogodišnjih zanimanja – očito se ponovo javlja interes za neka zanimanja koja su bila deficitarna. Novi ekonomski trendovi, pre svega u građevini, rezultuju povećanim interesom učenika za ta zanimanja. Novi kurikulumi su takođe doneli osveženje – tu mislim na CNC operatere, kuvare, prodavače. Uslužne delatnosti su jako popularne, a pritisak na one najfrekventnije- gimnazije je i dalje ostao, i one su ispunile svoje kvote. Što se tiče RH u celini, još ima slobodnih mesta, a neupisanih učenika je ukupno 1100. Prema ovim podacima, niko ne bi trebao da ostane neupisan, još je puno otvorenih programa, rekao je Paljak.
Hrvatski zavod za javno zdravstvo (HZJZ) snizio je juče starosnu granicu za drugu dovaksinisnu dozu protiv covida-19, koja se sada preporučuje svima koji su stariiji od 60 godina, a posebno osetljivim odraslim osobama. U izmenjenim preporukama znatno je snižena starosna granica za takvu dozu. U prethodnim preporukama iz aprila, drugo dovakcinisanje savetovalo se starijima od 80 godina i onima iznad 65 godina, koji su u domovima za starije i nemoćne osobe.
Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike vodiće i javno objavljivati evidenciju poslodavaca kod kojih su inspektori rada zatekli radnike koji rade na crno, ali i poslodavaca kod kojih inspekcijskim kontrolama nisu utvrđena kršenja prava iz radnog odnosa. Objavljivanje podataka o poslodavcima kod kojih je inspekcijskom kontrolom utvrđeno postojanje neprijavljenog rada „neće se smatrati odavanjem inspekcijske tajne“, poručili su iz resornog ministarstva. Istovremeno, ti će poslodavci svakom radniku koji je kod njih zatečen u nezakonitom radu morati da isplati platu i sva javna davanja za period od šest meseci unazad od utvrđivanja neprijavljenog rada. Te novine u primeni bi trebale da budu od iduće godine odnosno sa stupanjem na snagu Zakona o suzbijanju neprijavljenog rada.
Da li ćemo ubuduće plaćati ulazak na plažu, iz udruženja Pokret otoka strahuju da bi upravo to mogao da bude rezultat novog Zakona o pomorskom dobru i morskim lukama pa su poslali otvoreno pismo premijeru Andreju Plenkoviću i ministru Olegu Butkoviću. U udruženju ističu da plaže moraju ostati u javnoj upotrebi te da ne podržavaju ograničavanje njihovog korištenja. Naime, novi zakon dozvolio bi jedinicama lokalne samouprave da same definišu na kojim plažama će javna upotreba biti delomično ili potpuno ograničena. Ograničavanje pristupa plažama, ograđivanje i naplaćivanje, bila bi crvena krpa za sve nas! To bi bio korak prema privatizaciji mora, što je nedopustivo. Želimo to pomorsko dobro kao naš vredan resurs, možda i zadnji takav. Želimo da ga štitimo na održiv način, da se njime upravlja i gospodari na održiv način, da se novim, kvalitetnim Zakonom sve jasno definiše: šta se može, na koji način, gde, zašto, koliko dugo i slično. Da ne dođu sutra ljudi s novcem i preuzmu naše plaže na neke dugotrajne koncesije i tako provedu nekakvu privatizaciju javnog dobra”, rekli su za Slobodnu Dalmaciju Maja Jurišić i Marko Bertolino, predsednica i član Udruženja, stručnjaci za pomorsko dobro i održivi razvoj.
Zastupnici u crnogorskom parlamentu izglasali su juče nepoverenje Vladi pod vodstvom Dritana Abazovića, nakon što je inicijativu podnela Demokratska partija socijalista (DPS) Mile Đukanovića. Abazovićeva vlada biće u tehničkom mandatu do izbora nove ili do novih parlamentarnih izbora. Za opoziv Vlade glasalo je 50 od ukupno 81 zastupnika. Deo opozicije je uoči glasanja pokušao s Abazovićem da dogovori rekonstrukciju Vlade nakon koje bi u izvršnu vlast ušle sve političke stranke u parlamentu, osim onih koje su podnele inicijativu za smenu. Na ovaj je način pala i druga crnogorska Vlada za manje od dve godine od održavanja parlamentarnih izbora na kojima je opozicija, nakon 30 godina, s vlasti smenila Demokratsku partiju socijalista Mile Đukanovića. Crnogorski premijer Abazović ranije je ustvrdio da iza inicijative za njegovu smenu i medijskih napada na njega stoji jedan građevinski koncern, za koji tvrdi da je umešan u krijumčarenje cigareta. Dodao je da su čelnici te kompanije, koja je ranije povezivana s pojedincima iz Demokratske partije socijalista Mile Đukanovića, vlasnici velike pošiljke cigareta, koja je u maju zaplenjena u crnogorskoj luci Bar. Predlog za izglasavanje nepoverenja vladi inicirali su zastupnici Đukanovićeve Demokratske partije socijalista i SDP-a, koji su činili vladajuću većinu zajedno s Abazovićevom Ujedinjenom reformskom akcijom (URA) i prosrpskim SNP-om. Iako se u obrazloženju inicijative navodi da vlada nije ispunila prioritetne zadatke, kako bi se intenzivirao proces evropske integracije Crne Gore, osnovni razlog je potpisivanje Temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom početkom avgusta.