Portal gradonačelnik.hr objavio je juče analizu po kojoj se na izbornim listama stranaka koje žele ući u Hrvatski sabor nalazi čak 45 gradonačelnika i gradonačelnica te 10 župana. Najviše gradonačelnika i gradonačelnica, njih 20, na listama ima HDZ, dok ih Restart koalicija ima 13. Portal navodi kako se za ulazak u Sabor bori 39 gradonačelnika i šest gradonačelnica. Portal navodi i kako je devet gradonačelnika u trci za još jedan mandat, jer oni mogu paralelno obavljati funkcije gradonačelnika i saborskog zastupnika. U trci za Sabor je i deset župana koji, za razliku od gradonačelnika, po zakonu ne mogu obavljati i dužnost saborskog zastupnika. Što se tiče naše, pete izborne jedinice, jedina gradonačelnica na listama HDZ-a je gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, koja će se s 12. mesta boriti za ulazak u Sabor. HDZ-ov župan Brodsko-posavske županije Danijel Marušić jedini je župan u našoj izbornoj jedinici, a za ulazak u Sabor bori se s 5. mesta na listi, pokazala je analiza portala gradonačelnik.hr. Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava, kao i njegovi zamenici Marijan Pavliček i Ivana Mujkić nalaze se na listi Domovinskog pokreta Miroslava Škore gde se nalaze na prvom, drugom i desetom mestu.
Uvođenje celodnevne nastave drugo je poluvreme kurikularne reforme koje bi trebalo direktno pridoneti poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, istakla je ministarka obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju strateškog okvira programa celodnevne nastave. Napomenula je kako je Ministarstvo pre nekoliko godina počelo pripremati taj program u saradnji sa Svetskom bankom, a njegovo eksperimentalno provođenje trebalo bi početi već iduće školske godine. Međutim, objasnila je ministarka, pandemija COVID-19 odložila je njenu eksperimentalnu primenu, ali ne i njenu punu implementaciju koja bi trebala početi 2023. i biti dovršena 2027. Tako bi eksperimentalno primenjivanje trebalo početi na jesen 2021. i time bismo imali dve školske godine u kojima ćemo, pre početka njene pune implementacije, sagledati izazove i pokušati na njih što kvalitetnije odgovoriti, zaključila je ministarka Blaženka Divjak.
Ministar unutrašnjih poslova i voditelj Nacionalnog štaba Civilne zaštite Davor Božinović rekao je za Jutarnji list da je policija već nakon prvih novih slučajeva zaraze vezanih za susedne zemlje počela provoditi intenzivnije kontrole prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. “Svako ko želi ući u Hrvatsku mora navesti razlog putovanja i prikazati dokumentaciju koja to podržava, poput privrednog interesa za našu zemlju“, rekao je Božinović. Naglasio je da Hrvatska prema Srbiji i BiH nikad nije u potpunosti otvorila granice kao što je to učinjeno prema deset evropskih zemalja koje imaju dobru epidemiološku situaciju. Jutarnji list navodi da su putnici iz Srbije i Bosne i Hercegovine koji su tokom poslednja dva dana pokušali ući u Hrvatsku, a da nisu imali valjani razlog podržan dokumentacijom, vraćeni s granice u svoju zemlju. To je rezultat postroženja mera na graničnim prelazima s tim zemljama, s kojima je povezana većina novoobolelih u Hrvatskoj u poslednjih nedelju dana. Ministar Božinović smatra da situacija u Hrvatskoj neće eskalirati jer su epidemiolozi “ušli u trag većini obolelih”, odnosno načinu i poreklu zaraze.
U okviru projekta „Izrada sistema prikupljanja, obrade i upravljanja agrometeorološkim podacima“, koji Vukovarsko-sremska županija provodi u saradnji sa Poljoprivredno preduzetničkim inkubatorom Drenovci, počelo se s provođenjem aktivnosti, te je postavljeno 5 agrometeoroloških stanica kod 5 poljoprivrednih gazdinstava na području naše županije. Kako projekat ima naglasak na visoko dohodovnu biljnu proizvodnju kao što su vinogradarstvo, voćarstvo i povrtarstvo, stanice su postavljene na 5 različitih kultura (jabuku, breskvu, šljivu, začinsku papriku te vinovu lozu), te će se putem praćenja i prikupljanja podataka koristiti postojeći, ali i razvijati novi prognostički modeli. Sledi uspostava korisničke stranice za pristup podacima, te istraživanja o mogućnostima pojave bolesti i štetnika na kulturama obuhvaćenim projektom, kao i uspostava i ažuriranje prognostičkih modela. Prikupljanjem agrometeoroloških podataka, njihovom obradom i pravovremenim prosleđivanjem poljoprivrednim proizvođačima omogućiće se pravovremeno donošenje sigurnih odluka za provođenje agrotehničkih mera, te povećati sigurnosti proizvodnje, njenu ekonomsku održivost i smanjiti uticaj na životnu sredinu, navode iz Županije.
Primljeno je gotovo 108 hiljada jedinstvenih zahteva za direktne podrške i IAKS mere ruralnog razvoja za 2020. godinu, što pokazuje odličan odaziv poljoprivrednika, bez obzira na pojavu bolesti COVID-19 i sve otežane okolnosti tokom pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede. U ponedeljak je istekao rok za podnošenje Jedinstvenog zahteva za 2020. godinu, a poljoprivrednici koji nisu podneli Zahtev u roku, mogu ga popuniti i podneti u roku za zakasnele zahteve, najkasnije do 10. jula ove godine, poručuju iz Ministarstva. Pozitivan trend i velik broj primljenih zahteva za podršku svakako je rezultat predanog rada Agencije za plaćanja i drugih partnerskih institucija te pravovremene isplate podrški putem avansa i dve rate što našim korisnicima daje sigurnost i mogućnost lakšeg planiranja poljoprivrednih radova, navode iz Ministarstva.
U parku dvorca Eltz u Vukovaru sinoć je održano poslednje, treće, veče projekta Filmharmonija – Filmharmonija u Vukovaru. Projekat finansiran iz EU fondova prekogranične saradnje Hrvatska-Srbija, nastao je u saradnji Zagrebačke filharmonije i Muzičke omladine Novog Sada, već je održan u Iloku i Novom Sadu, a nakon Vukovara održaće se i u Subotici. Radi se o projekciji nemih filmova Čarlija Čaplina „Pasji život“ i „Mališan“ uz muzičku pratnju Zagrebačke filharmonije i nekoliko muzičara iz Novog Sada. Dirigent Krešimir Batinić istakao je zadovoljstvo jer su ovakvi koncerti kod publike naišli na više nego dobar odjek tako da i u budućnosti planiraju provoditi slične projekte.