Gradonačelnik Vukovara Ivan Penava je danas sa članovima Saveta za branitelje Tomislavom Josićem i Filipom Karaulom održao konferenciju za medije na temu popisa stanovništva koji će se održati na proleće 2021. Gradonačelnik je još jednom ponovio kako je trenutni broj stanovnika politička kategorija vladajućih. Naveo je da ne priznaje trenutni broj stanovnika u gradu, jer se ne poklapa sa podacima gradskih firmi i još jednom ponovio kako je to politička trgovina SDSS-a i HDZ-a. Gradonačelnik je na pitanje novinara prokomentrisao poslednje sukobe navijača, koji su sve češći na ulicama Vukovara. Rekao je da je to nešto što třeba policija da rešava te naglasio da su sukobi navijačkih grupa neuporediva u odnosu na potencijalnu eskalaciju koja će uslediti nakon sledećeg popisa stanovništva.
Kandidati Samostalne demokratske srpske stranke Milorad Pupovac, Dragana Jeckov, Boris Milošević i zamenik kandidata Mile Horvat, sutra će, u okviru predizborne kampanje, obići opštine Negoslavci, Borovo i Trpinja. U Negoslavcima će prisustvovati susretu udruženja Negoslavčanke i Zaželi, u Borovu Sportskim igrama Zavičajnog udruženja Srba Ozrena i Posavine, a obilazak će završiti posetama Osnovnoj školi Trpinja, fudbalskom klubu Pačetin te Vidovdanskom saboru u Boboti.
Uvođenje celodnevne nastave drugo je poluvreme kurikularne reforme koje bi trebalo direktno pridoneti poboljšanju obrazovnih postignuća učenika, istakla je ministarka obrazovanja Blaženka Divjak na predstavljanju strateškog okvira programa celodnevne nastave. Podsetila je na dva glavna razloga zašto je program pokrenut – prvi je taj što hrvatski obrazovni sistem obuhvata najmanji broj nastavnih časova od svih zemalja Evropske unije, što dovodi do toga da učenici dosta rade i uče kod kuće, jedan je od glavnih razloga i za mnoge privatne plaćene instrukcije, a i roditelji moraju brinuti gde će im biti deca dok oni rade. Pritom, dodala je, važno je spomenuti i problem što jedna trećina škola u Hrvatskoj radi u smenama, ali te škole pohađaju dve trećine učenika. Drugi razlog je velika nejednakost u ishodima obrazovanja u Hrvatskoj jer broj obaveznih časova nastave što je u direktnoj korelaciji s uspehom učenika na PISA ispitima i bitno utiče na uspeh, posebno učenika iz porodica slabijeg socioekonomskog statusa. Zato, ocenila je Divjak, najveću korist od dužeg boravka u školi koji bi, ako se uzme u obzir i neobavezni, odnosno fakultativni program, trajala od 8 do 17 časova, a s obaveznim delom do 15 časova, trebali imati upravo učenici slabijeg socioekonomskog statusa. Eksperimentalno primenjivanje trebalo bi početi na jesen 2021., a puna implementacija bi trebala početi 2023. i biti dovršena 2027. godine.
Ministar unutrašnjih poslova i voditelj Nacionalnog štaba Civilne zaštite Davor Božinović rekao je za Jutarnji list da je policija već nakon prvih novih slučajeva zaraze vezanih za susedne zemlje počela provoditi intenzivnije kontrole prema Bosni i Hercegovini i Srbiji. “Svako ko želi ući u Hrvatsku mora navesti razlog putovanja i prikazati dokumentaciju koja to podržava, poput privrednog interesa za našu zemlju“, rekao je Božinović. Naglasio je da Hrvatska prema Srbiji i BiH nikad nije u potpunosti otvorila granice kao što je to učinjeno prema deset evropskih zemalja koje imaju dobru epidemiološku situaciju. Jutarnji list navodi da su putnici iz Srbije i Bosne i Hercegovine koji su tokom poslednja dva dana pokušali ući u Hrvatsku, a da nisu imali valjani razlog podržan dokumentacijom, vraćeni s granice u svoju zemlju. To je rezultat postroženja mera na graničnim prelazima s tim zemljama, s kojima je povezana većina novoobolelih u Hrvatskoj u poslednjih nedelju dana. Ministar Božinović smatra da situacija u Hrvatskoj neće eskalirati jer su epidemiolozi “ušli u trag većini obolelih”, odnosno načinu i poreklu zaraze.
U okviru projekta „Izrada sistema prikupljanja, obrade i upravljanja agrometeorološkim podacima“, koji Vukovarsko-sremska županija provodi u saradnji sa Poljoprivredno preduzetničkim inkubatorom Drenovci, počelo se s provođenjem aktivnosti, te je postavljeno 5 agrometeoroloških stanica kod 5 poljoprivrednih gazdinstava na području naše županije. Kako projekat ima naglasak na visoko dohodovnu biljnu proizvodnju kao što su vinogradarstvo, voćarstvo i povrtarstvo, stanice su postavljene na 5 različitih kultura (jabuku, breskvu, šljivu, začinsku papriku te vinovu lozu), te će se putem praćenja i prikupljanja podataka koristiti postojeći, ali i razvijati novi prognostički modeli. Sledi uspostava korisničke stranice za pristup podacima, te istraživanja o mogućnostima pojave bolesti i štetnika na kulturama obuhvaćenim projektom, kao i uspostava i ažuriranje prognostičkih modela. Prikupljanjem agrometeoroloških podataka, njihovom obradom i pravovremenim prosleđivanjem poljoprivrednim proizvođačima omogućiće se pravovremeno donošenje sigurnih odluka za provođenje agrotehničkih mera, te povećati sigurnosti proizvodnje, njenu ekonomsku održivost i smanjiti uticaj na životnu sredinu, navode iz Županije.
Primljeno je gotovo 108 hiljada jedinstvenih zahteva za direktne podrške i IAKS mere ruralnog razvoja za 2020. godinu, što pokazuje odličan odaziv poljoprivrednika, bez obzira na pojavu bolesti COVID-19 i sve otežane okolnosti tokom pandemije, navodi se u saopštenju Ministarstva poljoprivrede. U ponedeljak je istekao rok za podnošenje Jedinstvenog zahteva za 2020. godinu, a poljoprivrednici koji nisu podneli Zahtev u roku, mogu ga popuniti i podneti u roku za zakasnele zahteve, najkasnije do 10. jula ove godine, poručuju iz Ministarstva. Pozitivan trend i velik broj primljenih zahteva za podršku svakako je rezultat predanog rada Agencije za plaćanja i drugih partnerskih institucija te pravovremene isplate podrški putem avansa i dve rate što našim korisnicima daje sigurnost i mogućnost lakšeg planiranja poljoprivrednih radova, navode iz Ministarstva.