Tri obrazovna sindikata saopštila su da je prema podacima, koji još nisu konačni, u jučerašnjem štrajku upozorenja učestvovalo približno 37 hiljada zaposlenih u više od 1000 obrazovnih i naučnih ustanova u Hrvatskoj. Jednodnevni štrajk upozorenja u osnovnim i srednjim školama te na fakultetima i institutima organizovali su Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama Hrvatske (NSZSŠH) i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja. Između ostalog, traže povećanje osnovice i koeficijenata te zaštitu i primeren društveni status. Ukupan broj evidentiranih u štrajku, u celoj obrazovnoj vertikali, prema dosadašnjim podacima, iznosi 37.079, tvrde tri sindikata, pozivajući se na podatke, koje su prikupili i dostavili sindikalni poverenici. Konačne podatke o odazivu na štrajk sindikati će objaviti na današnjoj konferenciji za novinare.
U okviru rasprave o Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, koji je Vlada uputila u Sabor, zastupnica SDSS-a, Dragana Jeckov istakla je da su danas u Republici Hrvatskoj među najčešćim korisnicima zagarantovane minimalne nadoknade osobe starije životne dobi. Smatra da trenutna visina nadoknade nije adekvatna (160 evra za radno sposobnog samca) jer postoji značajan nesrazmer s pragom rizika od siromaštva (493,66 evra), problem metodologije određivanja osnovice, bez jasnih kriterijuma zbog čega su posebno ugrožen samci, starije osobe u samačkim domaćinstvima, te ukazala na problem dohodovnog cenzusa. Postavila je pitanje na koji način opravdati činjenicu da beskućnici u prihvatilištima primaju samo 50% iznosa nadoknade odnosno 80 evra mesečno, što je višestruko ispod praga siromaštva. Predložene izmene Zakona o socijalnoj zaštiti predstavljaju korak prema unapređenju sistema socijalne zaštite, ali su potrebne dodatne izmene, kako bi se osigurala stvarna zaštita najranjivijih grupa u društvu, ukzala je zastupnica. Naglasila je specifične izazove s kojima se suočavaju pripadnici srpske nacionalne manjine, posebno oni koji žive u ruralnim područjima. Mnogi od njih žive sami, u udaljenim selima, često bez osnovne infrastrukture, ponekad bez vode i struje. Pristup socijalnim uslugama za njih je dodatno otežan zbog saobraćajne izolovanosti i nedostatka javnog prevoza. Pozvala je nadležne da se prilikom primene zakona posebna pažnja posveti razvoju socijalnih usluga u tim područjima. Kao pozitivan primer, kojim se radi na rešavanju problema, spomenula je program Odelenja za humanitarna i socijalna pitanja Srpskog narodnog veća pod nazivom ,,Od vrata do vrata- dostupne usluge za dostojanstvenu treću dob.
Proni Centar za socijalno podučavanje u partnerstvu s Mrežom mladih Hrvatske i organizacijama civilnog društva iz Hrvatske, provodi projekt 360° Youth Dialogue (360° Dijalog mladih), čiji je cilj da poveže potrebe mladih s EU ciljevima za mlade, doprinese boljem uključivanju mladih u procese donošenja odluka, koje ih se direktno tiču te ih potaći da preuzmu aktivnu ulogu u svojim lokalnim zajednicama. Kako bi postigli navedeni cilj, u lokalnim sredinama organizuju se tzv. hakatoni, događaji na kojima mladi kroz strukturirani dijalog rade na identifikovanju problema, koji ih u lokalnoj zajednici muče te zajedno s donosiocima odluka traže rešenja. Tim povodom je u Gimnaziji Vukovar održan dvodnevni Hakaton, koji je okupio 16 učesnika, predstavnika mladih i donosioca odluka iz lokalne zajednice. Facilitator događaja, Goran Jelenić, pojasnio je da su mladi iznosili probleme koji ih muče, raspravljali o mogućim rešenjima i zajednički donosili zaključke. Jedan od istaknutih problema bio je nedostatak inkluzije učenika u školama, posebno onih s zdravstvenim problemima. Mladi su predložili konkretne korake kako bi se omogućilo njihovo bolje uključivanje u školske i vannastavne aktivnosti, poput sportskih i društvenih programa. Naglašen je i problem nezaposlenosti nakon završetka obrazovanja te nedostatak radnih mesta u lokalnim sredinama. Istakli su i potrebu za većim brojem prostora za mlade, poput centara u kojima bi mogli da provode slobodno vreme, organizuju radionice i razvijaju nove ideje, rekao je Jelenić. Projekat ima niz komponenti, kojima je cilj jačanje kapaciteta mladih ljudi, kako bi bili spremni da se dodatno osnaže u području zagovaranja javnih politika i promena. Okuplja mlade iz različitih delova Hrvatske, uključujući Vukovar, Istru i Karlovac, nosilac je Mreža mladih Hrvatske, a vukovarski Proni centar za socijalno podučavanje jedan je od partnera. Sufinancira se putem Erasmus+ programa EU.
U Vukovaru će krajem ovog meseca da počne s radom tzv. Slana soba MiaSol, koja će građanima, koji imaju respiratornih problema da omogući terapija solju, koja se provodi u tzv. „slanim sobama. Reč je o privatnom projektu, koji je pokrenut bez pomoći Grada i Županije, a od ideje do realizacije vlasnicima je trebalo godinu dana. Govoreći o tome kako deluje slana soba, odnosno koje sve probleme može da ublaži ili otkloni, istakli su da su astma, bronhitis, sinusitis, pušački kašalj, vreme nakon akutne upale pluća, otežano iskašljavanje nakon respiratornih infekcija, alergije, psorijaza i niz drugih bolesti, samo neka od zdravstvenih stanja, na koja se može primeniti haloterapija za olakšavanja simptoma.