Hrvatski sabor danas će da raspravlja o izmenama Zakona o tržištu toplinske energije, kojima se želi da unapredi položaj korisnika u višestambenim zgradama, uz plaćanje toplinske energije prema realnoj potrošnji i prema individualnom načelu. Izmene su predložene kako bi se domaći propisi uskladili s evropskom direktivom, koja posebno ističe važnost pitanja individualnog merenja i obračunavanja potrošnje toplinske energije. Predlaže se razdvajanje individualnih troškova toplinske energije od zajedničkih odnosno onih koji se smatraju redovnim održavanjem zgrade/građevine i plaćaju se iz sredstava pričuve. S obzirom da se pojedini suvlasnici ne mogu izuzeti iz obaveza, koje proizlaze iz troškova nastalih pogonom zajedničkog dela zgrade, predlaže se podela ukupnih troškova toplinske energije na individualne i zajedničke. Predviđa se i uređenje sistema ugradnje, očitavanja i održavanja uređaja za lokalnu deobu isporučene toplinske energije, odnosno posebnih merila toplinske energije. Izmenama i dopunama Zakona donosimo novu eru u sektoru toplinarstva, rekao je na sednici Vlade, ministar privrede, Ante Šušnjar. Istakao je da će domaćinstva u višestambenim zgradama imati ista prava kao i korisnici gasne infrastrukture, a za stanare koji se suočavaju s visokim troškovima instalacija tzv. razdelnika topline, biće ukinute prekršajne kazne, što znači da neće imati dodatnih troškova.
U okviru rasprave o Zakonu o izmenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, koji je Vlada uputila u Sabor, zastupnica SDSS-a, Dragana Jeckov istakla je da su danas u Republici Hrvatskoj među najčešćim korisnicima zagarantovane minimalne nadoknade osobe starije životne dobi. Smatra da trenutna visina nadoknade nije adekvatna (160 evra za radno sposobnog samca) jer postoji značajan nesrazmer s pragom rizika od siromaštva (493,66 evra), problem metodologije određivanja osnovice, bez jasnih kriterijuma zbog čega su posebno ugrožen samci, starije osobe u samačkim domaćinstvima, te ukazala na problem dohodovnog cenzusa. Postavila je pitanje na koji način opravdati činjenicu da beskućnici u prihvatilištima primaju samo 50% iznosa nadoknade odnosno 80 evra mesečno, što je višestruko ispod praga siromaštva. Predložene izmene Zakona o socijalnoj zaštiti predstavljaju korak prema unapređenju sistema socijalne zaštite, ali su potrebne dodatne izmene, kako bi se osigurala stvarna zaštita najranjivijih grupa u društvu, ukzala je zastupnica. Naglasila je specifične izazove s kojima se suočavaju pripadnici srpske nacionalne manjine, posebno oni koji žive u ruralnim područjima. Mnogi od njih žive sami, u udaljenim selima, često bez osnovne infrastrukture, ponekad bez vode i struje. Pristup socijalnim uslugama za njih je dodatno otežan zbog saobraćajne izolovanosti i nedostatka javnog prevoza. Pozvala je nadležne da se prilikom primene zakona posebna pažnja posveti razvoju socijalnih usluga u tim područjima. Kao pozitivan primer, kojim se radi na rešavanju problema, spomenula je program Odelenja za humanitarna i socijalna pitanja Srpskog narodnog veća pod nazivom ,,Od vrata do vrata- dostupne usluge za dostojanstvenu treću dob.
Nelojalna konkurencija iz trećih zemalja, pre svega Turske i Kine, uništava evropsko i hrvatsko građevinarstvo veštačko niskim cenama, koje im omogućavaju državne subvencije, jeftinijom radnom snagom i sniženim standardima i tako su sve veća pretnja građevinskom sektoru, radnim mestima, ali i državnim budžetima i nacionalnim ekonomijama, poručeno je s međunarodne konferencije “Nelojalna konkurencija ponuđača iz trećih zemalja u javnoj nabavci građevinskih radova – prema poštenom tržištu”, koja je održana u organizaciji Hrvatskog udruženja poslodavaca i Evropske federacije građevinske industrije. Upućen je i zajednički apel domaće i evropske građevine da im se osiguraju fer uslovi takmičenja, jer će se u protivnom sredstva od investicija u infrastrukturu, umesto da podržavaju domaću privredu, prelevati van zajedničkog tržišta EU-a.
Proni Centar za socijalno podučavanje u partnerstvu s Mrežom mladih Hrvatske i organizacijama civilnog društva iz Hrvatske, provodi projekt 360° Youth Dialogue (360° Dijalog mladih), čiji je cilj da poveže potrebe mladih s EU ciljevima za mlade, doprinese boljem uključivanju mladih u procese donošenja odluka, koje ih se direktno tiču te ih potaći da preuzmu aktivnu ulogu u svojim lokalnim zajednicama. Kako bi postigli navedeni cilj, u lokalnim sredinama organizuju se tzv. hakatoni, događaji na kojima mladi kroz strukturirani dijalog rade na identifikovanju problema, koji ih u lokalnoj zajednici muče te zajedno s donosiocima odluka traže rešenja. Tim povodom je u Gimnaziji Vukovar održan dvodnevni Hakaton, koji je okupio 16 učesnika, predstavnika mladih i donosioca odluka iz lokalne zajednice. Facilitator događaja, Goran Jelenić, pojasnio je da su mladi iznosili probleme koji ih muče, raspravljali o mogućim rešenjima i zajednički donosili zaključke. Jedan od istaknutih problema bio je nedostatak inkluzije učenika u školama, posebno onih s zdravstvenim problemima. Mladi su predložili konkretne korake kako bi se omogućilo njihovo bolje uključivanje u školske i vannastavne aktivnosti, poput sportskih i društvenih programa. Naglašen je i problem nezaposlenosti nakon završetka obrazovanja te nedostatak radnih mesta u lokalnim sredinama. Istakli su i potrebu za većim brojem prostora za mlade, poput centara u kojima bi mogli da provode slobodno vreme, organizuju radionice i razvijaju nove ideje, rekao je Jelenić. Projekat ima niz komponenti, kojima je cilj jačanje kapaciteta mladih ljudi, kako bi bili spremni da se dodatno osnaže u području zagovaranja javnih politika i promena. Okuplja mlade iz različitih delova Hrvatske, uključujući Vukovar, Istru i Karlovac, nosilac je Mreža mladih Hrvatske, a vukovarski Proni centar za socijalno podučavanje jedan je od partnera. Sufinancira se putem Erasmus+ programa EU.