Tradicionalni popis stanovništva koji se provodi svakih 10 godina odlazi u istoriju, a naslediće ga administrativni registri koji će godišnje prikupljati i dnevno ažurirati niz podataka – od obrazovanja i prava glasa do popisa stanova i migracija. Novi pravni okvir nastoji među članicama Evropske unije povećati usklađenost, doslednost i uporedivost statističkih podataka o stanovništvu, uključujući demografske i migracijske podatke, te podatke o porodicama, domaćinstvima i uslovima stanovanja. Načelnica demografskih i društvenih statistika u Državnom zavodu za statistiku Dubravka Rogić-Hadžalić najavila je da će Zavod te podatke nakon 2025. slati Evrostatu na godišnjem nivou. Donošenje nove uredbe o evropskoj statistici o stanovništvu i stanovima očekuje se naredne godine, a trebala bi da osigura novi pravni okvir, prilagodljiv promenjivim potrebama javnih politika. Trenutno je na nivou Evropske unije inicijativa da se s tradicionalnih terenskih popisa stanovništva pređe na kombinovane ili, ako je moguće, na popise koji se temelje na registarskim podacima, što bi trebalo da smanji opterećenje za ispitane i troškove statističke proizvodnje. Ali uzimajući u obzir da se u Hrvatskoj tek uspostavljaju administrativni registri, “faktor vreme” biće presudan za nove metode prikupljanja podataka pa je za pretpostaviti da ćemo 2031. morati provoditi popis na terenu, ali sa skraćenim upitnikom, rekla je Rogić-Hadžalić.
Sindikat “Zajedno” medicinskih sestara i tehničara prikupio je u dve nedelje oko 2000 potpisa na peticiju kojom traže priznavanje visoke stručne spreme magistrima sestrinstva u patronažnoj i hitnoj službi, jedinicama intenzivne nege i operacionim blokovima. Na tim radnim mestima mogu da rade isključivo magistre sestrinstva s diplomom, ali visoka stručna sprema im se ne priznaje pri obračunavanju plate, te ih se mesečno zakida za 200 do 300 evra, upozorili su u saopštenju iz sindikata koji okuplja oko 3500 medicinskih sestara i tehničara. Potpisivanje peticije završava sledeće nedelje, nakon čega će je uručiti ministru zdravstva Viliju Berošu sa zahtevom da se otvore pregovori o koeficijentima magistara sestrinstva, rekla je sindikalna poverenica Lucija Petrik. U Hrvatskoj su zaposlene 2763 medicinske sestre s visokom stručnom spremom, a 30 odsto njih radi u patronaži, hitnoj, na intenzivnoj ili operacionim blokovima. Izmenama Uredbe o nazivima radnih mesta i koeficijenata složenosti poslova u javnim službama iz jula prošle godine jasno je navedeno da koeficijent sestre u operacionom bloku iznosi 1,571, a on je u realnosti 1,1640, ističe Sindikat te dodaje da je slična situaciju u patronaži i na hitnoj. “Nedopustivo je da se za određene poslove traži visoka sprema, a onda se ta sprema ne priznaje pri obračunavanju i isplaćivanju plata”, istakla je Petrik koja je pokrenula potpisivanje peticije u zdravstvenim ustanovama širom Hrvatske. Sindikat traži i da se ispravi netransparentnost u sistemu jer sada, kako tvrdi Petrik, glavne sestre se ne bira konkursom nego ih direktno imenuje direktor zdravstvene ustanove.
Predsednik SDP-a i saborski zastupnik Peđa Grbin ustvrdio je u Virovitici da sistem podrški u poljoprivredi ne funkcioniše i da ga treba hitno menjati. „Ne želim da govorim o kriminalu i kako su nekim slučajevima podrške došle do ljudi kojima nisu bile namenjene. To je stvar za policiju, državno tužilaštvo i evropsku kancelariju javnog tužioca. Ovde treba upozoriti na činjenicu da je Ministarstvo poljoprivrede ove nedelje objavilo indikativne planove u kojima nema podrške za mlade poljoprivrednike“, rekao je Grbin. Objasnio je da su podrške potrošene 2021., nakon čega je najavljeno njihovo povećanje sa 50 na 70 hiljada evra, ali da ih mladi poljoprivrednici ni 2023. godine nisu dobili, što je, kako ocenjuje, potpuno neprihvatljivo. „Ne podržavamo mlade, a govorimo o demografskoj obnovi i iseljavanju i pri tome se čudimo zašto mladih ljudi koji bi se bavili poljoprivredom ima sve manje. Prema podacima Evrobarometra Slavonija je druga najgora od samo četiri regiona u Evropskoj uniji koje su nezadovoljne uslovima života u svojim gradovima“, naglasio je Grbin.
Hrvatske šume su demantovale medijske natpise da su obustavili narudžbe i prodaju drva za ogrev, kao i da prodaju drva samo svojim radnicima, te poručili da su građani za ovu zimu već namireni i reč je o potražnji za ogrevom za sledeću zimu. “Želimo jasno da naglasimo da su građani za ovu zimu već namireni, te da je reč o potražnji za ogrevom za sledeću zimu, 2023./2024. Što se prioriteta tiče, kažu da u skladu sa Zaključkom Vlade RH u vezi pomoći građanima kojima je potrebno u snabdevanju ogrevnim drvom, prioritet u snabdevanju imaju korisnici garantovane minimalne nadoknade koji se greju na ogrevno drvo, čije podatke Hrvatskim šumama dostavlja Ministarstvo rada, penzionog sistema, porodice i socijalne politike, a Hrvatske šume na nedeljnoj bazi šalju informacije resornom ministarstvu o tome.
Utakmicama 18. kola Prve fudbalske lige, proteklog vikenda je počela prolećna faza takmičenja u kojima je Vukovar 1991 pobedio Kustošiju rezultatom 3:0. BSK iz Bijelog Brda je u gostima istim rezultatom savladao Solin i tako se sa 21 bodom popeo na 8. mesto na tabeli, dok je vukovarski klub 2. sa 30 bodova.
U okviru odbojkaške Superlige za seniorke, odbojkašice ŽOK Enna Vukovar u subotu su pobedile ekipu OK Veli vrh rezulatom 3:0. Vukovarske odbojkašice trenutno su 7. na tabeli sa 24 boda.
Šahovski klub Trpinja je proteklog vikenda bio domaćin prva dva kruga Prve i Druge Hrvatske šahovske lige, kadetske regionalne lige – Istok. Učestvovale su 34 ekipe kadeta, a trpinjski klub su predstavila dva sastava. Prva ekipa je zauzela 8. mesto, dok je druga na 23. mestu.