Hrvatska u ovoj godini ima najveći zabeležen pad cena ulaznih troškova u poljoprivredi. Cene u poljoprivredi EU-a blago su smanjene i kod proizvoda, dok su ulazni troškovi pali gotovo dvostruko snažnije od evropskog proseka, pokazali su podaci prve procene Eurostata. Pad cena poljoprivrednih proizvoda usledio je nakon njihovog oštrog rasta u 2021. i 2022. te skromnog rasta u 2023. godini, navodi evropska statistička kancelarija. Prve procene pokazuju da je u ovoj godini košara poljoprivrednih proizvoda u 27 članica EU-a bila u proseku dva procenta jeftinija nego u prošloj godini, dok je u 2023.godini blago poskupila, za 0,4 odsto, navedeno je na tabeli statističke kancelarije. Cene dobara i usluga koji se koriste u poljoprivredi bile su prema prvim procenama u proseku šest odsto niže nego prošle godine a tokom 2023. smanjene su za 4,7 odsto u odnosu na godinu pre. U Hrvatskoj su cene poljoprivrednih proizvoda tokom ove godine u proseku bile više za 1,3 odsto u odnosu na prošlu godinu, kada su bile niže za sedam odsto. Prema navedenim podacima, cene dobara i usluga koji se koriste u poljoprivrednoj proizvodnji, Hrvatska je na vrhu EU-a, s padom cena od gotovo 12 odsto u ovoj u odnosu na godinu ranije kada je cena bila niža za 16 odsto. U ovoj godini najviše je poskupelo maslinovo ulje, za 30 odsto u odnosu na godinu pre, slede krompir i voće. S druge strane, najviše su pojeftinile žitarice, za 15 odsto, zatim jaja, svinje i živina, s nižim cenama za oko sedam odsto. Među poljoprivrednim dobrima i uslugama najviše su pojeftinila đubriva za 18 posto, zatim stočna hrana, energenti i maziva, koji su jeftiniji za osam odsto, dok su cene semenja porasle za tri odsto.
Na poslednjoj ovogodišnjoj sednici Županijske skupštine, drugim izmenama i dopunama, usvojene su odluke o povećanju budžeta vukovarsko-sremske županije za 5,75 odsto za ovu godinu, odnosno za 9 miliona i 90 hiljada evra, dok budžet za narednu godinu iznosi 170 miliona evra. Vršilac funkcije vukovarsko-sremskog župana Franjo Orešković je naglasio je dobre mere stambenog zbrinjavanja mladih porodica, finansijske pomoći za porodice s četvero i više dece, sufinansiranje prevoza učenika/studenata kao i ulaganja u poljoprivredu i privredu. Prvi put će se sufinansirati kamatna stopu za prolećnu i jesensku setvu, rekao je Orešković i najavio energetsku obnova škola i izgradnju sportskih dvorana.Od ukupno 31 tačke dnevnoga reda, čak 11 se odnosilo na područje delovanja Upravnog odeljenja za zdravstvo i socijalnu zaštitu.Između ostalih, usvojen je Statut Doma zdravlja Vukovarsko-sremske županije, predlozi demografskih mera i javnih potreba u sportu za iduću godinu, nekoliko odluka vezano za poljoprivredu od kojih je najvažniji onaj o poslovnoj saradnji sa Croatia bankom za sufinansiranje kamate na kredite u poljoprivredi i ruralnom razvoju na području županije te Predlog programa izgradnje sistema javnog navodnjavanja do 2030. godine.
Na redovnoj sednici Opštinskog veća Opštine Borovo u ovoj godini usvojene su četvrte izmene i dopune budžeta Opštine za ovu godinu , koji je u odnosu na prethodni plan umanjen za 2,4 miliona evra, a nakon rebalansa iznosi nešto više od 2.923. 000evra. Načelnik Zoran Baćanović je istakao da je to dosad najveći ostvareni budžet Opštine Borovo. Smatram da je to pokazatelj da smo na dobrom putu. Bili smo uspešni na nizu projektnih predloga, koji su bili aplicirali prema ministarstvima. Zahvaljujući aktivnostima Projekt centra Borovo i vanjskih saradnika uspeli smo da dođemo do iznosa od gotovo tri miliona evra – rekao je nakon sednice opštinski načelnik. Veće Opštine Borovo usvojilo je i predlog budžeta za 2025. godinu, u planiranom iznosu od 5.832.000 evra, što je prema rečima načelnika, ambiciozan plan, ali i dostižan, s obzirom na dva projekta velike finansijske vrednosti, koji su u provođenju “Pomoć u kući za starije i nemoćne osobe” i “CrossWaste”, a sufinansirani su sredstvima Evropske unije te očekivani priliv sredstava od fiskalne decentralizacije, koji bi, kako je rekao, mogao da premaši iznos od milion evra. U idućoj godini prioritet je završetak nove upravne zgrade na stadionu FK “Sloga”. Biće intenzivirani i radovi u centru Borova, a u planu je i rekonstrukcija saobraćajnica koje su nakon radova na kanalizaciji u lošem stanju. Takođe, u planu je i nastavak izgradnje pešačkih staza i rešavanje problema odvodnje oborinskih voda i javne rasvete, te projekat izgradnje šetališta uz Dunav, naveo je Baćanović.
Predsednik Domovinskog pokreta Ivan Penava i ministar demografije i useljeništva Ivan Šipić na jučerašnjoj medijskoj konferenciji su govoreći o novim demografskim merama podsetili da je osnivanje tog resora bio je jedan od glavnih preduslova DP-a prilikom pregovaranja o formiranju nove Vlade, ocenivši demografiju kao ključan izazov, ne samo Hrvatske, nego i cele zapadne civilizacije. Penava je poručio da će sledeća faza biti puno izazovnija te da ista podrazumeva promenu društvene atmosfere s ciljem stvaranja boljih okolnosti po pitanju osnivanja porodice i roditeljstva. Naglasio je da u ostvarivanju tog cilja neće biti dovoljna samo nastojanja resornog ministarstva ili Vlade, nego da će trebati sinergija svih društvenih faktora, uključujući i medije. Osim ministra Šipića, Penava je pohvalio i rad potpredsednika Vlade i ministra poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Josipa Dabre, podsetivši kako je uveo red u sistem poticaja u poljoprivredi, zaustavio pad proizvodnje mleka, spasio šećernu industriju te da se provodi ambiciozan program za male i srednje proizvođače mesa i mleka.Važno je da svi resori, ne samo Ministarstvo demografije, daju sve od sebe, a naročito resori obrazovanja, građevine i socijalne zaštite, jer ne možemo govoriti o demografiji ukoliko ne postoji priuštivo stanovanje, rekao je između ostalog, Penava.
U organizaciji Hrvatske privredne komore održana je druga godišnja konferencija o javnoj nabavi u sektoru građevinarstva s ciljem otvaranja aktuelnih pitanja pravnog uređenja javne nabave radova i usluga u toj delatnosti. Sa konferencije je između ostalog poručeno da najniža cena na javnim konkursima ne znači uvek kvalitet i najniže troškove. Nefinansijski deo najčešće se boduje kroz broj obavljenih usluga, što znači da će firme povećavati broj odrađenih poslova, ali ne nužno i njihov kvalitet, poručila je Mirjana Čagalj, potpredsednica HGK-a za građevinu i promet.
Upozorila je da se prilikom javnih nabava povremeno propisuju strožiji kriterijumi nego što je to potrebno, čime se ograničava veliki broj firmi koje bi mogle da učestvuju. S druge strane, prema njenim rečima, za velike projekte, poput onih koji se izvode u železničkom sektoru, prijavljuju se velike svetske kompanije jer su takvi projekti veoma složeni.