Iako je proces obnove porušenih i devastiranih objekata najvećim delom priveden kraju, u Vukovaru još uvek postoji određeni broj oštećenih objekata i ruševina te neočišćenih i neodržavanih parcela, koji ne samo da narušavaju sliku grada nego su i potencijalna opasnost za građane. Iz gradske uprave su naveli da su među takvim objekti, oni u privatnom i u državnom vlasništvu, pa se godinama bore kako bi problem što kvalitetnije i brže rešili. Uprkos nastojanjima poslednjih godina, rešavanje je u mnogim slučajevima, kada se radi o objektima u privatnom vlasništvu zapelo već na prvom koraku – utvrđivanju vlasništva. Pročelnik Upravnog odelenja za komunalnu privredu i građenje Dražen Čulig naglasio je da tim pitanjem već dugo bave i nastoje da ga reše na različite načine, zavisno od svakog pojedinačnog slučaja. Trenutno se nalaze u specifičnoj situaciji jer postoje objekti u privatnom vlasništvu, čiji su vlasnici umrli ili ne postoje. Za neke su vlasnici čak i policiji nepoznati i ne može se doći do njih. Pročelnik je naveo da se putem programa javnih radova stanje održava pod kontrolom da ne šteti građanima, okolnim objektima i javnim površinama, odnosno prolaznicima, dok vlasnike koji su poznati upozoravaju da svoje objekte dovedu u prihvatljivo stanje.
Od 3.837 zahteva za utvrđivanje hrvatskog državljanstva, čija je svrha naknadno upisivanje osoba u evidenciju državljana Republike Hrvatske, nadležne institucije odbile su čak 60 odsto. Ovo je informacija koju su Novosti dobile od Ministarstva unutrašnjih poslova povodom završetka trogodišnjeg zakonskog roka za sticanje državljanstva, za upis u knjigu državljana ili za utvrđivanje državljanskog statusa, preneo je portal Saveza Srba iz regiona.U javnosti glasno predstavljene izmene i dopune Zakona o hrvatskom državljanstvu iz 2019. osmišljene su, između ostalog, kako bi nepriznati, odrasli državljani ostvarili navedena statusna prava. Hrvatska je, međutim, propustila jedinstvenu priliku da od 1. januara 2020. pa do istog datuma 2023. većinski reši pitanje državljanstva onih osoba, koje za to imaju osnovu i zbog kojih su, zakonske izmene i donesene. Malo kome razumljiva privremena zakonska rešenja rezultovala su značajno visokim brojem odbijenih zahteva, koji dominantno dolaze iz hrvatskih konzulata u Srbiji te Bosni i Hercegovini. Osobe koje su zbog administrativnih grešaka, raspada zajedničke države i ratnih dešavanja provele veći deo života bez dokumenata, opet su ostavljene na cedilu. U više navrata si mediji pisali o problemima u hrvatskim konzulatima u Subotici i Beogradu. Podnosioci zahteva su se žalili da tamošnji zaposleni prema njima nisu pristupali profesionalno, da im nisu davali jasna objašnjenja, ali i da su kao uslove postavljali nabavku dokumentacije koja uopšze nije odgovarala uputstvima propisanim iz MUP-a. Dva su krucijalna, ali, ispostavilo se, sporna članka Zakona, bila štetna za Srbe poreklom iz Hrvatske. Prema članku 5., hrvatsko državljanstvo poreklom do 1. januara 2023. mogle su da steknu osobe starije od 21 godine rođene u inostranstvu, čiji je barem jedan roditelj u trenutku njihovog rođenja bio hrvatski državljanin. MUP je na osnovu tog članka zakona, u tri godine primio 4 102 zahteva za upis u evidenciju državljana Republike Hrvatske. Do danas je pozitivno rešeno tek 1 747 zahteva, dok ih je 58 odbijeno. Ostali zahtevi još nisu ni razmotreni. Prema rečima Milene Čalić Jelić iz Pravnog odelenja Srpskog narodnog veća, prilikom utvrđivanja državljanstva poreklom, upravna tela u Hrvatskoj ne sagledavaju više pravnih osnova Zakona o hrvatskom državljanstvu. Sporno je tumačenje MUP-a koji članak 5. primenjuje samo na osobe rođene nakon 8. oktobra 1991., iako u navedenom članku zakona nema takvog ograničenja.
Saborski zastupnici SDSS-a Milorad Pupovac i Boris Milošević ocenili su nedavnu izjavu zastupnice Majde Burić iz HDZ-a o rusoljubnom i srboljubnom srcu Katarine Peović iz Radničke fronte kao sramotnu, neprihvatljivu i protivustavnu te upozorili da govor mržnje predstavlja sistematski problem u društvu. Izjava Majde Burić je nedopustiva, suprotna Ustavu, zakonima ove zemlje, ali i Etičkom kodeksu, koji smo nedavno usvojili u Saboru, rekao je predsednik SDSS-a Milorad Pupovac na konferenciji za novinare.
Zastupnica Radničke fronte Katarina Peović za koju je HDZ-ova Majda Burić rekla da ima rusoljubno, a verovatno i srboljubno srce poručila je juče da je važno ne poistovećivati naciju sa zločinima ili negativnostima koje dolaze iz bilo koje zemlje i generalizovati kao Burićeva. Teško da nas nešto generalno može iznenaditi od Majde Burić. Dobro je da se izvinula pripadnicima srpske nacionalne manjine, a trebala se izvinuti i pripadnicima ruske nacionalnosti jer je važno da ne poistovećujemo naciju s nekim zločinima ili negativnostima koje dolaze iz bilo koje zemlje, rekla je Peovićeva novinarima u Saboru.
Službenici Policijske stanice iz Vinkovaca završili su kriminalističko istraživanje nad četvoricom maloletnika zbog sumnje da su počinili krivično delo „Oštećenje tuđe stvari“. Kriminalističkim istraživanjem, provedenim u prisutnosti roditelja i branilaca, utvrđena je sumnja da su u periodu od 14. decembra 2022. do 11. januara ove godine trojica osumnjičenih maloletnika grafitima neprimerenog sadržaja oštetili fasade dvorca i sportske dvorane osnovne škole u Nuštru, dok su zajedno s četvrtim osumnjičenim maloletnikom na isti način oštetili i zid pothodnika železničke pruge u Nuštru. Nadležnom državnom tužilaštvu policija će podneti krivične prijave protiv osumnjičenih.
U današnjem saopštenju iz PU vukovarsko-sremske navedeno je da je kasno sinoć izbio požar na objektu automehaničarske radione u Markušici, koja je u vlasništvu 34-godišnjaka. Požar su ugasili pripadnici vatrogasne jedinice iz Ostrova i Vinkovaca. U požaru niko nije povređen, dok su tri automobila i traktor, koji su bili na popravku u potpunosti izgoreli. Uviđaj bi trebao da otkrije uzrok požara.