Osječko-baranjski župan Ivan Anušić se, gostujući na N1, osvrnuo na odnose sa Srbijom i naveo šta je potrebno učiniti da bi došlo do pomirenja. Smatra da je vreme da se reše otvorena pitanja iz Domovinskog rata kako bi se okrenuli budućnosti. “Apsolutno je veme da se stvari koje su se događale u Domovinskom ratu stave na sto i da se o njima raspravi te da zatvorimo prvenstveno te sukobe koji tinjaju i da se okrenemo budućnosti. Moramo se okrenuti izazovima i vremenima ispred nas. Nove generacije koje žele ostati u Hrvatskoj zanimaju radna mesta, budućnost i sve što evropska država nudi svojim građanima, pa tako i Hrvatska. Fokus političkih rasprava trebamo svesti na to kako napraviti bolju Hrvatsku sutra. To je preduslov. Da to napravimo, potrebno je zatvoriti teme Domovinskog rata. Nadam se da to više neće biti top tema, nego privreda, iskorenjivanje korupcije i kvalitetnije pravosuđe”, smatra Anušić. “Neke stvari koje su se događale 90-ih godina moraju se završiti onako kako prirodni zakon traži, a to je da žrtve moraju biti pronađene. Oni koji su napravili najteže zločine nad hrvatskim civilima, vojnicima, starcima, decom za to moraju biti kažnjeni. To je preduslov da stvarno otvaranje nove stranice može zaživeti i tada se stvarno možemo okrenuti budućnosti. Najteži zločini i nestali u Domovinskom ratu su teme koje se moraju rešiti kako bi se moglo u potpunosti krenuti u budućnost”. Dodao je i da pravosuđe mora odraditi svoj posao, a da srpska strana treba dati potrebne informacije te da je potrebna iskrena i nedvosmislena saradnja. “Ne vidim preveliku saradnju Srbije u tom smeru. Ne vidim Srbiju koja je spremna dati informaciju ili sarađivati. Ne vidim ni kod dela srpske nacionalne manjine da su spremni sarađivati. Nisu spremni komunicirati niti dati informacije gde su kosti ubijenih, nestalih, odvedenih. To će uvek biti kamen spoticanja u konačnom pomirenju”, naveo je Anušić.
Nekoliko dana uoči početka školske godine, roditelji masovno od porodičnih lekara traže ispričnice na osnovu kojih će njihovo dete nastavu pratiti online, od kuće umesto u školi. Traže ih nakon uputstava Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Ministarstva zdravstva, koja, među između ostalog, propisuje da je za svaku izrazito osetljivu osobu, bilo nastavnika ili učenika, kao i za osobu koja živi s izrazito osetljivom osobom, potrebno pojedinačno razmotriti situaciju uzimajući u obzir aktuelne epidemiološke okolnosti, te da odluku donosi lekar primarne zdravstvene zaštite. Izuzetak su izostanci učenika duži od mesec dana i o njima odlučuje lekarškolske medicine. “Već smo zatrpani pitanjima roditelja o mogućnostima oslobođenja od nastave, nezavisno o tome koliko su razlozi realni. Traži se ispričnica za decu čiji član porodice boluje od multipleskleroze, astme, artroze kuka, povišenog očnog pritiska… Definicija ranjivih grupa vrlo je široka. Kako se ne bismo doveli u situaciju da ispisujemo ispričnice za sve bolesti, da porodični lekari ne budu u situaciji da nešto uskraćuju, ali najviše zato da svi postupamo jednako prema svim pacijentima, i molimo Zavod i Ministarstvo zdravstva da u saradnji sa stručnim društvima definišu tačno koje su to ranjive grupe koje opravdano mogu izostati s nastave”, poručuje dr Ines Balint iz Koordinacije hrvatske porodične medicine.
Fond za zaštitu životne sredine i energetsku efikasnost obavestio je juče da su primili 7386 prijava za sufinansiranje energetske obnove porodičnih kuća, pa je javni poziv privremeno zatvoren, a prijave još mogu podneti ranjive grupe u opasnosti od energetskog siromaštva. Najviše prijava došlo iz Zagreba, Petrinje, Varaždina i Vukovara. Iz Fonda poručuju kako je počela obrada svih prijava prema redosledu zaprimanja te će sredstva u okviru raspoloživog budžeta biti odobrena svima koji su dostavili odgovarajuću dokumentaciju. S obzirom na to da se očekivao veliki interes, u Fondu ističu da je planirani budžet od 171 milion kuna povećan za dodatnih 40 miliona, kako bi što veći broj građana već ove godine dobio sredstva za energetsku obnovu svojih kuća. Navode kako je iz do sada primljenih podataka, po kući u proseku zatraženo 70-ak hiljada kuna, što znači da je u većini slučajeva planirana primena više mera energetske obnove. Građani koji planiraju provoditi te projekte, sredstva najčešće žele uložiti u postavljanje toplinske izolacije i zamenu stolarije, a te mere omogućuju i najveću štednju energije. U saopštenju Fonda se navodi kako planiraju da objave novi javni poziv u 2021., tako da će se svi zainteresovani građani za energetsku obnovu svojih kuća imati priliku da prijave i u sledećoj godini. Početak zaprimanja prijava bio je zakazan juče za 9 časova. Međutim, vrlo brzo nakon što je postupak prijava koji se odvijao putem e-sistema, stranica Fonda „pala“. Odnosno, ostala zamrznuta nekih dva sata, a nakon što je ponovo postala dostupna postupak prijava već bio obustavljen, naveli su pojedini građani za Večernji list.Prijave su, tvrde, čista prevara. Od 9.00 do 11.30h bila je nemogućnost prijave a nakon toga zatvoren konkurs. Bačen novac za certifikat i sakupljanje dokumentacije,a bivši ministar rekao da će se prijave primati nekoliko dana dok je sada je odluka drugačija, revoltirani su građani i postavljaju pitanje kome se na taj način pogodovalo?!’
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju objavila je juče Javni poziv za iskaz interesa osnivača školskih ustanova za učestvovanje u Programu Školskog mednog dana s hrvatskih pčelinjaka za 2020. godinu. Pozivom su osigurana sredstva u iznosu od milion kuna za podelu tegli domaćeg meda učenicima prvih razreda osnovnih škola u celoj Hrvatskoj. Predmet Javnog poziva je iskaz interesa osnivača školskih ustanova za učestvovanje u Programu za finansiranje prihvatljivih troškova za med zapakovan u Nacionalnu teglu, a pravo učestvovanja na Javnom pozivu imaju osnivači školskih ustanova, a to su Republika Hrvatska, jedinice lokalne i regionalne samouprave te druge pravne ili fizičke osobe. Program će se provoditi u prvim razredima osnovnih škola 7. decembra 2020., povodom obeležavanja Sv. Ambrozija, zaštitnika pčela i pčelara, a u cilju promocije meda lokalnih proizvođača, povećanja unosa meda u prehranu dece, podizanja nivoa znanja o važnosti meda kao sastavnog dela pravilne i nutritivno povoljnije prehrane te edukacije učenika o važnosti pčelarstva za sveukupnu poljoprivrednu proizvodnju i biološku različitost. Školski medni dan s hrvatskih pčelinjaka održan je prvi puta pre dve godine i u te dve godine u njemu je učestvovalo ukupno 826 osnovnih škola s ukupno 72 002 učenika prvih razreda kojima je dodeljen med od 381 pčelara. Tzv. Medni dan provodio se i u školama na području grada Vukovara.