Saborska zastupnica SDSS-a Dragana Jeckov u saboru je pohvalila rad pravobraniteljke za decu, Helence Pirnat Dragičević, koja je podnela izvještaj o radu za 2019. Jeckov je vreme za govornicom iskoristila da bi još jednom podsetila na odnos HRT-a prema manjinama, jer u vreme korone nije bilo nastave na manjinskim jezicima, te je pohvalila reakciju pravobraniteljke na šovinističke pretnje i poruke koje su po zagrebačkim fasadama ispisivali fudbalski huligani. “Druga situacija u kojoj moram takođe pohvaliti pravobraniteljku, iako se događaj odnosi na ovu godinu je njena reakcija na napad na decu koja pohađaju nastavu na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu u Tehničkoj školi Nikola Tesla u Vukovaru, prilikom školskog odmora. U roku od nekoliko dana, ona je došla u školu i u saradnji s Ministarstvom nauke i obrazovanja, poslala kadrovska pojačanja koja bi trebala poboljšati stanje u ovoj školi. Poznavajući njen rad verujem da neće ostati nema ni na bespredmetne i populističke pokušaje ukidanja nastave po modelu A u Vukovaru”, rekla je Jeckov. Klub zastupnika SDSS-a u saboru podržava i izmene Krivičng zakona koje predviđaju jače sankcionisanje seksualnih prestupnika, a saborska zastupnica ove stranke Anja Šimpraga posebno je pozdravila izmene Zakona koje idu u smeru ozbiljnijeg tretiranja javnog poticanja na nasilje i mržnju, usmerenu prema ljudima zbog njihove rasne, verske ili etničke pripadnosti. “Nažalost i u saboru se čuju ovakve poruke koje se mogu obuhvatiti ovim člankom, a usmerene su prema nama zastupnicima srpske nacionalne manjine i drugih manjina. Kazna zatvora predviđena je do tri godine, kao što će se isto kazniti onaj ko javno odobrava ili poriče krivično delo genocida ili zločina protiv čovečnosti, usmereno prema grupi ljudi zbog njihove rasne, verske ili druge pripadnosti. Nedavno smo svedočili izjavama jednog kolege saborskog zastupnika, koji je negirao Jadovno, negirao je Jasenovac i to samo pokazuje koliko se ove odredbe nedovoljno poštuju, te kako ih treba učiniti eksplicitnim, posebno kada se radi o veličanju ustaštva ili njoj srodne ideologije ili pokreta”, poručila je Šimpraga.
Vakcinisanje će biti uslov za dobijanje podrške za očuvanje radnih mesta, najavili su juče premijer Andrej Plenković i ministar rada Josip Aladrović. “Ne možemo očekivati dobijanje podrški, a ne dati ni minimalan doprinos zdravstvenoj sigurnosti”, rekao je premijer. Smatra “da bi bilo fer” da se korisnici podrški za očuvanje radnih mesta vakcinišu i tako pridonesu zdravstvenoj sigurnosti u situaciji u kojoj je država osigurala dovoljno vakcina i podržala privredu obilnim podrškama. Najavio je da će mere doneti Hrvatski zavod za zapošljavanje da bi se, kako je rekao, “povezala ta dva procesa”, tj. vakcinisanje i dobijanje podrški. Ministar rada Josip Aladrović je rekao da trenutno gotovo svi sektori mogu raditi neograničeno, pa horizontalne podrške koje znače da svi dobijaju jednako nisu potrebne jer je tržište rada stabilizovano. Epidemiološka i ekonomska kriza su, kaže, povezane: što je veći broj vakcinisanih, to su posledice za ekonomiju manje. Rekao je i da neće biti elemenata prisile i obaveze vakcinisanja, nego se želi “stimulisati društveno odgovorne u postupku vakcinisanih, da mogu ekonomski bolje proći kroz krizu”. Priznao je i da država finansijski više ne može podneti teret dosadašnjih podrški. “Ne možemo više fiskalno izdržati toliki koncept horizontalnih mera, odnosno primerenije je ista sredstva utrošiti na ciljane mere za pojedine specifične sektore, koji zaista imaju objektivne probleme u ovoj krizi”, rekao je Aladrović. Vlada od jula završava s horizontalnim pristupom merama za očuvanje radnih mesta i prelazi na prilagođeni pristup, zavisno o potrebama pojedinih sektora u budućnosti, rekao je premijer na sednici Vlade. Naglasio je da se nastavlja i s provođenjem mere skraćenog radnog vremena za preduzetnike kojima je zbog koronakrize smanjen obim posla. Unutar te mere, koja, kako je rekao, ostaje na snazi do kraja godine, pokriva se do 90 odsto plate s doprinosima, a najviše 3600 kuna plus doprinosi.
Vlada je juče odlučila programom podrški male vrednosti od ukupno 150 miliona kuna pomoći pogođenim delatnostima u sektoru saobraćaja, turizma te kulturnih i umetničkih događanja, a dopunila je i programe državnih podrški turizmu i sportu te kulturi i kreativnim industrijama. Usvojenim programom Vlada želi pomoći pokretanje i normalizaciju tekućeg poslovanja zbog aktuelne pandemije, istakao je ministar mora, saobraćaja i infrastukture Oleg Butković. “Cilj programa je nadoknada dela ili svih troškova poslovanja onim preduzetnicima koji su u 2020. i 2021. imali pad poslovnih prihoda u odnosu na 2019. od najmanje 75 odsto. Popisi prihvatljivih troškova poslovanja detaljno su obrazloženi unutar samih programa, kao i potrebna dokumentacija”, rekao je Butković. Naglasio je da te državne podrške male vrednosti dodeljuju Ministarstvo mora, saobraćaja i infrastrukture, Ministarstvo turizma i sporta te Ministarstvo kulture i medija, a sve na temelju sredstava koja su osigurana u rebalansu ovogodišnjeg državnog budžeta, u ukupnom iznosu od 150 miliona kuna.
Ministarka regionalnog razvoja i fondova Evropske unije Nataša Tramišak je direktoru CARNET-a Hrvoju Puljizu uručila ugovor za projekat “Podrška ostvarenju jednakih mogućnosti u obrazovanju za učenike s teškoćama u razvoju” vredan 3,5 miliona evra. S ministarkom Tramišak ugovor je uručio i opunomoćeni ambasador Kraljevine Norveške Haakon Blankenborg, a od 3,5 miliona evra, 500 hiljada je nacionalno sufinansiranje. Ostatak novca su bespovratna sredstva iz Finansijskog mehanizma Evropskog privrednog prostora. „Ovaj projekat i podrška u uključivanju dece s teškoćama u razvoju sistemskog obrazovanja jedan je intenzivan projekat koji će biti primer projekta u okviru programa ‘Lokalni razvoj i smanjenje siromaštva’. Verujem da će doći do svih onih koji su u toj potrebi širom Hrvatske – rekla je Tramišak. Dodala je da će 27 centara za vaspitanje i obrazovanje dece s teškoćama u razvoju dobiti vrednu i kvalitetnu opremu, usmeriti ih na digitalne veštine te promeniti njihovu perspektivu pri uključivanju u društvo, ali i kasnije pri sticanju određenih veština kod zapošljavanja.