Evropska komisija je donela konačnu odluku prema kojoj je Hrvatska spremna za uvođenje evra od 1. januara 2023. godine. Građane je najviše strah da li će u tom smislu doći do drastičnog rasta cena. Videli smo izveštaj Evropske centralne banke o konvergenciji u kojem se navodi da Hrvatska ima zeleno svetlo za uvođenje evra, navodi N1 u komentaru odluke. U julu bi sve to trebalo i potvrditi, a u Vladu je stigao i potpredsednik Evropske komisije za privredu, koji će se sastati i s premijerom Plenkovićem i s ministrom finansija Marićem, a potom održati konferenciju za medije. Rekao je da je to istorijski dan za Hrvatsku. Plenković smatra da je to velika zasluga njegove Vlade, a optimističan je da će 1. januara iduće godine Hrvatska ući i u Šengen. Ono što je prioritet je da Vlada mora da zaštiti građane od divljanja cena zbog uvođenja evra. Toga se građani najviše plaše, to će biti i prioritet Vlade, a pitanje je koliko će u tome uspeti. Eventualno divljanje cena pratiće i udruženja potrošača, koja bi u 17 meseci trebalia da prate cene u trgovinama i izveštavaju o odstupanjima.
Lekari zaposleni u javnim bolnicama, koji ne odrade propisanu normu, a pritom su i liste čekanja na njihovom odelenju duže od određenog proseka, više neće smeti da rade i privatno, piše Jutarnji list. Ministarstvo zdravstva priprema okvire kako bi se rešio problem listi čekanja, ali i mešanja javnog i privatnog zdravstva u situaciji u kojoj se u javnom zdravstvu na neke preglede čeka više od godinu dana. U planu nije zabrana rada lekarima iz javnog sektora u privatnim klinikama van radnog vremena, nego uvođenje reda i pravila u postojeće stanje. Ministarstvo upravo priprema dopis koji će poslati svim upravama bolnica. Reč je o svojevrsnom upitniku u kojem će trebati navesti imena svih doktora, njihova struka, funkcija i odelenje na kojem rade, a koji imaju dozvolu da rade privatno.
Podizanje optužnice protiv oficira Vojske Hrvatske za 13 stradalih i desetine ranjenih u zločinu na Petrovačkoj cesti, izazvalo je brojne reakcije u Hrvatskoj. Milorad Pupovac, poslanik u Saboru i predsednik Srpskog narodnog veća rekao je za RTS da je najvažnije da se polemike stišaju i pristupi tome kao jednom od zločina koji nisu procesuirani. Pupovac je gostujući u Dnevniku RTS-a rekao da je na osnovu dosadašnjih razmena polemika između Zagreba i Beograda teško procenjivati kakav bi mogao da bude pravni status tog predmeta. Najvažnije je da se te polemike stišaju i da politika stvori prostor za delovanje pravosuđa. Kako će to pravosuđe delovati unutar Srbije, Hrvatske ili BiH, je stvar mogućih, a za sada neizglednih razgovora između predstavnika pravosudnih institucija Hrvatske i Srbije i nadam se političkih predstavnika koji će stišati ovu, polemiku i ovu zapaljivu polemiku, posebno u Hrvatskoj, te stvoriti pretpostavke da se tim zločinom, koji je neosporno počinjen i za koji treba još utvrditi činjenice i okolnosti pod kojima se dogodio, pristupiti kao jednom od zločina koji nisu procesuirani u nizu zločina koji imaju isti takav status kada su u pitanju zločini nad Srbima u Hrvatskoj”, naglasio je Pupovac. Prema njegovim rečima, Hrvatska u pristupnom ugovoru EU ima aneks temeljnog ugovora u kome preuzima obaveze o suđenju za ratne zločine, poštovanju manjinskih prava i izgradnji dobrosusedskih odnosa. Hrvatska iz 2011. ima izjavu Sabora o tome da neće blokirati Srbiju u pristupanju članstvu EU, koja je bila rezultat dogovora tadašnjiih rukovodstava Hrvatske i Srbije, da ne bi jedne druge ometali u procesu pristupanja, uključujući i pitanja o ratnim zločinama koja su mogla biti prepreka za ometanje. Hrvatska ima svoje obaveze i neovisno o tome da li je članica ili nije treba ispunjavati”, rekao je Pupovac.
Opozicioni, desno orijentisani Domovinski pokret najavio je da će predložiti zakonski predlog o oduzimanju hrvatskog državljanstva svima koji rade protiv nacionalnih interesa i hrvatske bezbednosti. Na tom spisku je i Milorad Pupovac zbog, kako kažu, poruka koje šalje gostujući na beogradskim televizijama. To nije prva poruka te vrste, navodi Pupovac.”Tokom proteklih godina, mogao sam je čuti na ulicama, ispred prostorija sedišta SNV-a. Ovo je sada prvi put rečeno u ime jedne parlamentarne stranke i sa saborske govornice. To čini veliku razliku. Bez obzira što to ne doprinosi dobrom osećaju pripadnika srpske zajednice koju predstavljam u Hrvatskoj već decenijama, to je mnogo više razlog za zabrinutost za sve ljude koji trebaju ozbiljno promišljati kakvo je stanje u Hrvatskoj, u kom smeru Hrvatska sa ovakvim porukama ide”, dodao je Pupovac.Nije problem, smatra, biti apatrid, problem je za zemlju u “kojoj u vreme kada toliko ljudi odlaze iz nje, postoje oni koji bi još jednom oduzimali hrvatsko državljanstvo zbog razlika u mišljenju i nastojanja da se jedna mrlja i jedna tamna faza u hrvatsko-srpskim odnosima, kao što su zločini počinjeni tokom rata bilo sa jedne ili druge strane rasprave i i po mogućnosti reše da pravda bude zadovoljena ili da se raščisti šta se sve dogodilo i ko bi za to mogao da bude odgovoran, zaključio je Pupovac.
Predsednika Zajedničkog veća opština Dejana Drakulića i predsednice odbora za obrazovanje Milice Stojanović održali su u Somboru sastanak sa dekanom Pedagoškog fakulteta Sašom Markovićem .Sastanku je prisustvovao i prodekan za nauku i međunarodnu saradnju Mihael Antolović. Dogovoreni su modeli buduće saradnje, a prvo što sledi je promocija fakulteta maturantima srednjih škola, koji nastavu pohađaju po modelu A na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu.
Nakon ovonedeljnog poskupljenja goriva, cene će sledećeg utorka ponovo porasti. Tako će, kako navode pojedini mediji, cene svih dizelskih goriva otići gore za 90 lipa po litri, dok će benzin poskupeti za približno 70 lipa po litri. Tako će pun rezervoar dizela od 50 litara, kao i rezervoar benzina biti skuplji za 50 kuna, Plavi dizel bi poskupljenjem od 90 lipa došao na nivo od 10 kuna po litri.