Od 1. januara počinje novi model isplaćivanja porodičnih penzija. Prema podacima Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje u Hrvatskoj je u oktobru evidentirano 228 628 korisnika porodične penzije, kojih se nova pravila najviše tiču. Iz Zavoda su naveli da ne mogu da procene koliko će tačno korisnika penzija da podnese zahtev za isplaćivanje dela porodične penzije, s obzirom da to zavisi od volje svakog pojedinog korisnika. Zakonom su propisani uslovi pod kojima se omogućava isplata takvog dela korisniku lične penzije. To su oni koji su jedini korisnici porodične penzije, uz izuzetak ako koristi porodičnu penziju uz druge članove porodice, kojima je utvrđen potpuni gubitak radne sposobnosti ili opšta nesposobnosti za rad ili uz dete koje ima status osobe s invaliditetom, ako su navršili 65 godina života, ako im ukupna svota penzija iz obaveznog penzionog osiguranja u Hrvatskoj ne prelazi iznos od 80 aktuelnih vrednosti penzije. Uz penziju koja se isplaćuje korisniku, ukoliko se ispune navedeni uslovi biće isplaćen deo porodične penzije, koji je određen u visini od 27 odsto od pripadajuće penzije, određene za jednog člana porodice, pojasnili su iz Zavoda.
Političari ne rade dovoljno da osiguraju punu implementaciju onoga što je pre 20 godina predvideo Zakon o pravima nacionalnih manjina, smatra dekan Pravnog fakulteta u Rijeci i član Odbora stručnjaka za manjinske i regionalne jezike Saveta Evrope, Vesna Crnić Grotić. Poseban kamen spoticanja je ćirilica, a ona bi trebala da bude prepoznata kao deo zajedničkog kulturnog nasleđa. Nju koriste i Rusini, a jedan od njih mi je rekao da mu je neprijatno hodati po Vukovaru s njihovim časopisom, koji izlazi na ćirilici. Crnić Grotić smatra da bi trebalo menjati pitanje praga, koji je uslov za neka prava. “Hrvatska je među samo 25 članica Saveta Evrope, koje imaju takvu zakonsku zaštitu manjina, ali unutar tog kluba imamo najveći prag za dvojezičnost”, rekla je Crnić Grotić.
Predsednik Vlade Andrej Plenković otvorio je juče dvodnevnu međunarodnu konferenciju “20 godina Ustavnog zakona o pravima nacionalnih manjina” na kojoj je naglašen demokratski značaj zaštite prava nacionalnih manjina ali i potreba da se njegovo primenjivanje poboljša u praksi. Plenković je na skupu u Zagrebu istakao da je Ustavni zakon pre 20 godina povećao broj predstavnika nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru, koji u poslednjih sedam godina učestvuju u radu parlamentarne većine. “Ta činjenica je bitna za način na koji vidimo Hrvatsku, kako nam pripadnici nacionalnih manjina mogu doprineti razvoju hrvatskog društva, poštovanju, toleranciji, pluralizmu, jednakopravnosti i jednakovrednosti u hrvatskom društvu. Kvalitetan okvir poštovanja prava nacionalnih manjina postaje snažna poluga za jačanje položaja hrvatskih nacionalnih manjina, tamo gde one žive”, rekao je Plenković. Ustavnopravni okvir omogućuje Hrvatskoj ostvarivanje visokih standarda zaštite nacionalnih manjina, a konferencija je i prilika da se vidi da li postoji prostor za poboljšanja, istakao je. “Bilo je i pokušaja da se kroz ustavno-pravne inicijative dovedu u pitanje prava nacionalnih manjina u Hrvatskoj”, rekao je Plenković nadovezujući se na aktivni proces menjanja Ustavnog zakona kojim se želi da uvede ustavno-pravno procenjivanje pravne dopuštenosti referendumskih pitanja, čime se žele dodatno da zaštite prava, posebno nacionalnih manjina. “U ovih 20 godina provođenja zakona imamo razlog da budemo zadovoljni, ali isto tako ukažemo na probleme. Pripadnici nacionalnih manjina i danas se susreću sa kršenjem svojih prava, uočen je nedostatak političke volje na lokalnim nivoima u provođenju ustavnog zakona”, rekla je potpredsednica Vlade za ljudska prava Anja Šimpraga. Predsednik saborskog Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Milorad Pupovac je poručio da se teško mogu promeniti stvari koje su se događale u prošlosti, ali da se to može popraviti.
Vukovarsko-sremski župan Damir Dekanić juče je posetio Hrvatsko nacionalno veće u Subotici i poručio da će naša županija nastaviti da podržava projekte hrvatske zajednice, čiji je cilj njihov opstanak te očuvanje kulturnog i verskog identiteta. “Dolazili smo često, susretali se, razgovarali i delovali zajedno po pitanju raznih projekata s Hrvatima u Srbiji. S obzirom na to da radimo aktivno sa srpskom zajednicom u Vukovarsko-sremskoj županiji, povlačimo paralele i pomažemo da Hrvati u Srbiji na isti način i sa sličnim projektima realizuju svoje potrebe. Saradnja je intenzivirana u poslednje vreme na svim planovima i siguran sam da ćemo u narednom periodu imati značajno bolje rezultate nego što je to bilo do sada”, rekao je Dekanić. Župan je izrazio zadovoljstvo što je predstavnik Hrvata Tomislav Žigmanov postavljen za ministra u Vladi Srbije i dodao da je siguran da će to doprineti boljem ostvarivanju prava pripadnika hrvatske zajednice u Srbiji.
Stručnjaci su upozorili da privatizovani penzioni sistem srlja u propast i pozvali Vladu da se u uslovima globalne krize hitno počnu baviti tim problemom, da bi sprečili štetu koja se zbog interesa obaveznih penzionih fondova nanosi budućim penzionerima. Drugi penzioni stub nije ni izdaleka ostvario postavljene ciljeve, ali uprkos tome Hrvatska je ostala jedina članica Evropske unije s drugim stubom, upozoravaju u pismu Ljubo Jurčić, Drago Jakovčević, Gojko Bežovan, Ivan Lovrinović i Željko Garača. Hrvatska je u reformu penzionog sistema, koji je uključio drugi obavezni stub, ušla 2002., a slične reforme provedene su i u drugim postsocijalističkim zemljama, ali su ukinute nakon što se to pokazalo kao promašeno. Profesor sa zagrebačkog Pravnog fakulteta Gojko Bežovan izjavio je za agenciju Hina da je Međunarodna organizacija rada još 2018. izradila veliku studij, koja je pokazala da je to bio neuspešan eksperiment pa je preporučila da se taj sistem napusti. Prema tom modelu zaposleni koji će u penziju da idu iz drugog stuba imaće manje penzije. “Oni su izgubili novac i nastaviće da ga gube i narednih godina”, upozorio je Bežovan i dodao da su obavezni penzioni fondovi uložili novce u državni dug što znači da država sama sebi posuđuje novac putem posrednika, koji joj naplaćuje velike provizije i kamate. Procenjuje se da će se smanjivati udeo osiguranih, koji će penziju dobijati iz drugog stuba jer će im se više isplatiti da u penziju idu iz prvog stuba. Penziona osiguravajuća društva koja isplaćuju penzije moraju da ih usklade sa visinom inflacije pa će, ukoliko inflacija nastavi da galopira i u idućoj godini, doći u situaciju da neće imati odakle da isplaćuju penzije, tvrde stručnjaci.