Saborski zastupnici završili su sinoć raspravu o predlogu Državnog budžeta za 2022. godinu, koji opozicija smatra nerealnim jer smatra da je sličan ovogodišnjem i da u uslovima pandemije koronavirusa ne može biti ostvariv te najavljuju da ga neće podržati. Opozicioni zastupnici su između ostalog rekli da je iz predloga budžeta vidljiv izostanak reformi i da nema promene smera te upozorili da građani žive sve lošije, rastu cene, smanjuje se životni standard, a za to se ne nude rešenja.
Vest o zabrani skupa u Blajburgu, koju su prošle nedelje preneli austrijski mediji, vlada u Beču juče je ozvaničila. Do sada su bila zabranjena dva ustaška simbola – zastava i grb, a sada se listi zabrane dodaju i simboli novih fašističkih organizacija, kao što su “Hrvatske odbrambene snage” (HOS), čiji simboli su viđeni na ustaškim okupljanjima u Blajburgu. “U Austriji će time važiti i ono što je aktuelno u Hrvatskoj, a to je da manifestacije na kojima se prikazuju zastave HOS-a više neće moći da se organizuju”, ukazale su poslanice Zelenih u austrijskom parlamentu. To će važiti i za centralno spomen obeležje u Blajburgu, kao i za komemoraciju, koji će biti zabranjeni, odnosno neće više moći da se održavaju u dosadašnjem obliku.
U Brčkom su gradonačelnici Vinkovaca i Brčko distrikta, Ivan Bosančić i Esed Kadrić, potpisali Memorandum o uspostavljanju saradnje između Grada Vinkovaca i Brčko distrikta, kojim se želi unaprediti društveni i privredni razvoj ovih gradova kroz definisanje projekata od zajedničkog interesa. „Verujemo da ćemo kroz Memorandum imati priliku preneti jedni na druge iskustva iz različitih područja kao što su kultura, evropski fondovi, društvene delatnosti, obrazovanje. Ono što me posebno potaklo i posebno veseli je snažan entuzijazam i želja za saradnjom od strane kolega iz Brčkog. Siguran sam da ćemo u budućnosti puno toga zajednički učiniti te uspešno iskoristiti dostupna evropska sredstva, a za dobro svih stanovnika naša dva grada – rekao je gradonačelnik Bosančić, a brčanski kolega Kadrić objasnio je da se radi o uzvratnoj prijateljskoj poseti i podsetio da su ova dva grada oduvek bili međusobno povezani.
Veleučilište Lavoslav Ružička domaćin je dvodnevnog transnacionalnog partnerskog sastanka u okviru međunarodnog projekta pod nazivom „Digitalni alati i metode za sigurne tehnike za negovatelje u današnjem zdravstvenom sistemu”. Erasmus koordinator vukovarskog Veleučilišta Karolina Novinc pojasnila je da će tokom dva dana provoditi niz predavanja i radionica na kojima će učestvovati nastavnici s Veleučilišta Lavoslav Ružička kao i partnera iz Norveške, Danske, Švedske, Kipra i Španije. „Jedna od aktivnosti projekta je razmeniti znanja i inovativne metode sigurnih tehnika transfera nepokretnih, slabopokretnih i polupokretnih osoba. U projekat su uključeni negovatelji, predavači kao i osobe uključene u područje fizioterapije“, rekla je Novinc. Dodala je da su ovakvi međunarodni i Erasmus projekti kreirani da bi nadopunili znanja, iskustva i veštine osoba uključenih u projekat. Željko Sudarić, dekan Veleučilišta Lavoslav Ružička, pojasnio je da se radi o projektu vrednom 250 hiljada evra u kojem je vukovarsko Veleučilište samo jedan od partnera. Istakao je da će kroz glavne aktivnosti projekta biti kreirani inovativni način podučavanja primenjivanjem metoda kojim će se unaprediti veštine podučavanja o sigurnim tehnikama prenošenja nepokretnih ili teško-pokretnih osoba. „Pet naših nastavnika uključeno je u projekat da kroz predavanja i radionice nauče više o inovativnim metodama koje će potom prenositi studentima. U našem Veleučilištu jako su prisutni Erasmus projekti pa smo tako do sada imali 150 dolaznih ili odlaznih mobilnosti nastavnika i studenata“, rekao je Sudarić.
Svake godine je sve manje učenika prvog razreda u osnovnim školama, a u zadnjih sedam godina čak ih je 5000 manje, prenosi portal N1. Ono što zabrinjava jednako kao i sve manji broj učenika u prvim razredima, ako ne i više, je podatak da svake godine deo njih ponavlja razred. Pre 7 godina prvi razred palo je 213 učenika, tri godine kasnije njih 161, a prošle, pandemijske – 129, piše HRT. “To je zabrinjavajuća stvar, da i jedno dete padne razred. Obrazovanje je veoma važno za uspeh u životu čak i za zdravlje u životu”, pojasnila je profesorka s Odseka za psihologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu Gordana Kuterovac. Zabrinjava i podatak da svake godine učenici prvih razreda osnovnih škola imaju više od milion časova izostanaka, od toga neopravdanih oko 20 hiljada.
U prvih deset meseci ove godine u Hrvatskoj je zabeleženo 58 osoba kojima je utvrđena infekcija HIV-om, uključujući AIDS, što je manje nego u isto vreme prošle godine, kada je bilo 69 zaraženih, objavio je Hrvatski zavod za javno zdravstvo povodom Svetskog dana borbe protiv AIDS-a, koji se obeležavao juče. Među 58 novozaraženih, njih 18 je obolelo od AIDS-a, a 12 zaraženih HIV-om je umrlo, od čega tri od AIDS-a. Prema podacima iz Registra za HIV odnsno AIDS od 1985. i prvih slučajeva zaraze do danas u Hrvatskoj je utvrđeno 1886 osoba s tom dijagnozom među kojima ih je 590 razvilo AIDS. U istom je periodu od AIDS-a umrlo 240 osoba.