Čelnici sindikata i premijer Andrej Plenković su izrazili zadovoljstvo potpisivanjem sporazuma o rastu plata i materijalnih prava u državnim i javnim službama i poručili da će se pregovori ponovo pokrenuti i pre septembra ako to bude zahtevao inflacijski pritisak. “U manje od 12 meseci osnovica plata u državnim i javnim službama povećava se za 12,44, a godišnja inflacija biće 10,4 odsto”, istakao je premijer Plenković nakon potpisivanja sporazuma sa sindikatima. Poručio je da Vlada nije slepa ni nema, te da će, u skladu s okolnostima, sesti ponovo za sto sa sindikatima i pregovarati, što se u ovom trenutku ne može predvideti.
Sporazum sa Vladom o povećanju plata u ponedeljak je potpisalo 9 od 11 sindikata, a potpisivanje su odbili sindikat Preporod i Nezavisni sindikat nauke i visokog obrazovanja. Glavni sekretar tog sindikata Vilim Ribić juče je na N1 televiziji komentarisao sporazum Vlade i sindikata javnih i državnih službi rekavši da je Veliko veće sindikata jednoglasnom odlukom odlučilo da ta ponuda nije prihvatljiva i da se taj sporazum nije trebao potpisati. “Ja zato nemam tamo šta da tražim i uveličavam proslavu. Naš je najveći problem sledeća godina. Ove je godine i napravljen nekakav pomak, ali imamo rast plata od deset odsto, a inflacija je oko 12,8 odsto. Tek smo sada, pred kraj godine, došli blizu stope inflacije. Sve ovo vreme pre toga mi nismo imali odgovarajuće praćenje rasta cena, što znači da je Vlada isplaćivala plate u manjoj vrednosti. Profitirao je državni budžet, a oštećeni su naši članovi”, rekao je Ribić. “Imamo predviđeni rast plata od dva procenta i pregovore tek u devetom mesecu, a inflacija će sigurno biti veća do tada. Mora se posmatrati vremenski period u kojem je inflacija nastupila, odnosno od početka do kraja godine. Veliko veće sindikata to je prepoznalo kao problem i donelo odluku da se tako nešto ne potpisuje”, rekao je Ribić.
Ovogodišnji Svetski dan štednje Hrvatska je obeležila u završnoj fazi ulaska u evrozonu sa do sada najvećim nivoom depozita građana kod banaka od 263,4 milijarde kuna, od čega je gotovo 60 odsto štednje u evrima, istaklo je u saopštenju za javnost Hrvatsko udruženje banaka. Kako su naveli u objavi, stopa rasta depozita domaćinstava ubrzava od 2020. godine, u avgustu je rasla po stopi od oko deset odsto i u ovoj će godini verovatno postati dvocifrena zbog većeg priliva pre konverzije kuna u evre. Naime, očekuje se da će većina građana svoju gotovinu do kraja godine položiti na kunske račune u cilju automatske konverzije po fiksnom kursu i bez troškova. Udeo deviznih depozita u ukupnim depozitima iznosio je 59,4 odsto, odnosno 156,5 milijardi kuna, dok je udeo kunskih štednih i oročenih depozita iznosio 7,2 odsto ili 18,9 milijardi kuna. Udeo depozitnog novca, odnosno novca na transakcijskim računima građana, iznosio je 33,4 odsto ili 88 milijardi kuna u ukupnim depozitima domaćinstava.
Rak debelog creva najčešća je zloćudna bolest u Hrvatskoj, druga po smrtnosti, ali je odaziv na preventivna testiranja četiri puta manji od ciljanog. Ipak, u lečenju te bolesti hrvatski lekari postižu odlične rezultate. Uprkos vrhunskim postignućima u lečenju, od raka debelog creva umire oko dve trećine obolelih. Bilo bi ih mnogo manje da je odaziv na preventivne testove omogućene nacionalnim programom ranog otkrivanja raka veći. Trenutno se na jednostavan i besplatan test odazove samo petina pozvanih. „Preživljenje u najranijoj fazi ide i devedeset, 95 odsto, dakle nikad nije sto odsto, međutim u kasnijim fazama taj procenat značajno pada i nažalost, zato imamo tako loše rezultate u preživljenju kod karcinoma debelog creva”, poručio je voditelj Zavoda za onkologiju KBC-a Osijek, doktor Ilijan Tomaš. Iako od ove bolestu češće oboleva starija populacija, lekari rak debelog creva sve više otkrivaju i kod mlađih pacijenata, pa se i njima savetuje preventivno testiranje kod porodičnih lekara.
Vladin Savet za mlade provodi anketno istraživanje “Životni uslovi i prilike za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske”, a rezultati istraživanje koristiće se u svrhu razvoja javnih politika za mlade od 18 do 30 godina. Cilj je ispitati mišljenja i stavove mladih od 18 do 30 godina vezano uz životne uslove i prilike mladih u ruralnim i udaljenim područjima Republike Hrvatske, s naglaskom na kvalitetu života, migracijske namere i razvojne perspektive ruralnih i udaljenih područja. Rezultati anketnog istraživanja koje provodi Radna grupa za mlade u ruralnim i udaljenim područjima Saveta za mlade Vlade RH koristiće se u svrhu rada Saveta u razvoju javnih politika za mlade. Anketnom upitniku mogu da pristupe mladi u dobi od 18 do 30 godina koji imaju prebivalište u ruralnim i udaljenim područjima, naveo je u saopštenju Ivan Majstorić, koordinator Radne grupe.
Udruženje roditelja dece s teškoćama u razvoju Vukovarski leptirići je putem online platforme „Čini pravu stvar” pokrenulo kampanju s ciljem prikupljanja sredstava za nastavak rada poludnevnog boravka. Kampanja pod nazivom „Budi moja krila!” pokrenuta je jer uskoro završava projekat „Rastimo, igrajmo se i učimo zajedno – program poludnevnog boravka za decu Vukovara”, a novih konkursa i projekata iz kojih se mogu finansirati aktivnosti za decu s teškoćama u razvoju i socijalno ugroženu decu, nema, navode u saopštenju iz Udruženja Vukovarski leptirići. Zato pozivaju sve građane Vukovara, ali i iz drugih krajeva da se uključe u kampanju, kojoj je cilj skupiti pola miliona kuna.