U Hrvatskoj je u poslednja 24 časa zabeleženo 1165 novih slučajeva zaraze koronavirusom, te je broj aktivnih slučajeva u Hrvatskoj danas 14 734. Među njima je 1127 pacijenata na bolničkom lečenju, od toga su na respiratoru 94 pacijenta, a preminule su 32 osobe, što je rekordan broj u Hrvatskoj. Od početka zaraze ukupno je registrovano 52 660 osoba zaraženih novim koronavirusom, od kojih je 594 preminulo, a ukupno se oporavilo 37 332 osoba, od toga 2293 u poslednja 24 časa. U samoizolaciji je trenutno 25 925 osoba. Testirane 507 163 osobe, od toga 5115 u poslednja 24 časa.
U Vukovarsko-sremskoj županiji, prema podacima pristiglim do 8 časova, u poslednja 24 časa je 69 novih pozitivnih osoba na COVID-19. Od 21 mesta naše županije, 23 pozitivnih je iz Vinkovaca, 6 iz Vukovara, 2 iz Bršadina, te po jedno iz Pačetina i Sotina, dok novih preminulih osoba nema. Od početka epidemije, ukupan broj obolelih je 2109, od kojih je 1618 osoba izlečeno, a 24 preminulo. Trenutno je u županiji 40 osoba hospitalizovano zbog COVID-19 bolesti. U protekla 24 časa testirano je 46 osoba, te je ukupno testiranih do sada na području županije 17 529. U samoizolaciji na području županije je 820 osoba, a policija je proteklog vikenda utvrdila 2 kršenja mere, o čemu je obavešten Državni inspektorat. Od ukupnog broja pozitivnih na COVID-19 u našoj županiji je pozitivno 38 zdravstvenih radnika, a u samoizolaciji ih je 78, navodi se u redovnom izveštaju Županijskog štaba civilne zaštite.
Agencija za lekove i medicinske proizvode u saradnji s Hrvatskim farmaceutskim društvom počinje kampanju o važnosti prijavljivanja sumnji na nuspojave lekova, čime se pridonosi sigurnijoj primeni lekova. Kampanja, čija je poruka “Svaka prijava je važna”, odvija se putem društvenih mreža Društva od 2. do 8. novembra u sklopu pete Nedelje svesnosti o važnosti prijava sumnji na nuspojave. Cilj je ukazati na važnost prijavljivanja svake sumnje na nuspojavu, čime pacijenti i zdravstveni radnici pridonose sigurnijoj primeni lekova za sve, poručuju iz HALMED-a. Lekovi koji su odobreni za stavljanje u promet sigurni su, delotvorni i odgovarajuće kvalitete, no uz njihovu primenu mogu se javiti nuspojave. Teško je predvideti kod koga će se nuspojava javiti, zato svaka nova prijava sumnje na nuspojavu leka pomaže u procesu prikupljanja podataka koji omogućavaju bolje razumevanje sigurnosnog profila leka te propisivanje i uzimanje lekova na najsigurniji način, ističu u HALMED-u. Pacijenti, odnosno roditelji dece, o sumnjama na nuspojave lekova i vakcina trebaju obavestiti lekara, farmaceuta ili drugog zdravstvenog radnika s kojim su došli u kontakt.
Kosta Bovan, docent s Fakulteta političkih nauka u Zagrebu, objasnio je za N1 TV šta stoji u korenu radikalizacije društva i gde je granica između radikalnog i terorističkog radikalnog potencijala.Prvo je pitanje bilo ako su najnoviji napadi u Francuskoj očito terorizam, da li je onda teroristički čini i napad automatskim oružjem na Markovom trgu? “Iako nema ustaljene definicije teorizma, često smo skloni nekakav nasilni čin, koji je u skladu s nekakvim našim stavovima, da opravdamo, dok čin koji je napravljen u političke svrhe s kojima se ne slažemo, skloni smo nazvati terorizmom. Međutim, ako ogolimo događaje u SAD-u, Francuskoj i u Hrvatskoj, reč je o politički motivisanom nasilju, o nasilju koje ima politički cilj. U tom smislu ovaj napad na Markovom trgu je oblik terorizma”, konstatovao je Bovan. “Dublje je pitanje da li je reč o istim ili o sličnim procesima, koji su prethodili tom terorizmu. Ako pitate naučnike koji se bave ovom temom, posebno nakon 9-11, uveden je koncept radikalizacije, to jest postepenog menjanja stavova, pa i ponašanja građana, određenih pojedinaca, koji se sve više identificiraju s određenim političkim ciljevima, do te mere da osećaju moralnu potrebu delovanja, koje može, ali i ne mora, uključivati i nasilne ispade”, objasnio je Bovan.
Građani Hrvatske imaju čak 220 milijardi na računima u bankama. Podaci pokazuju da depoziti rastu u svim županijama, osim u Osječko-baranjskoj.Najviše novca uštedeli su građani Istarske županije, koja se nalazi na prvom mestu sa 78.500 kuna po stanovniku, dok i ove godine namanje depozite imaju građani Vukovarsko-sremske županije i taj pokazatelj je 23.400 kuna, istakla je voditeljka Odelenja za finansijske institucije Hrvatske privredne komore Vanja Dominović. Više volimo štedeti u evrima nego u kunama, imati novac na računu nego oročiti štednju jer su kamate niske. Štedelo se najviše zbog trenutne situacije. Prisilna štednja za vreme lockdowna, građani nisu mogli trošiti, pa su u tim mesecima i depoziti snažno porasli. Drugo, građani su pojačano oprezni zbog rasta rizika gubitka posla, gubitka dohotka pa stavljaju za svaki slučaj nešto sa strane, smatra glavni ekonomista HNB-a Vedran Šošić.