S ciljem povećanja sigurnosti snabdevanja gasom.Vlada je na jučerašnjoj sednici, donela odluku o izgradnji gasovoda Zlobin – Bosiljevo i povećanju kapaciteta LNG terminala na Krku na 6,1 milijavura. Radi se o strateškoj odluci jer udvostručujemo kapacitete LNG terminala na Krku, a ide se i u izgradnju novog gasovoda, sve kako bi se pojačala sigurnost snabdevanja u Republici Hrvatskoj, ali i kako bi se pozicionisali kao lider u novoj raspodeli karata kada govorimo o energetici u ovom delu Evrope, izjavio je na sednici vlade ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović. Ukupna vrednost investicije iznosi 180 miliona evra, od čega se 25 miliona namerava da uloži u samo proširenje kapaciteta LNG-a, a 155 miliona u proširenje gasovodne mreže. Da je ovo strateška i važna odluka za energetsku sigurnost i snabdevanje Hrvatske gasom, istakao je i predsednik Vlade Andrej Plenković, apostrofirajući važnost uloge Plinacroa, kao i korištenje mera iz plana RepowerEU. Ocenio je da Hrvatska na taj način postaje regionalni energetski centar, kada je reč o kvalitetnom korištenju terminala za ukapljeni prirodni gas. Kao zanimljiv podatak je izdvojio Nemačku koja još nema nijedan LNG terminal, a dva takva terminala, koji bi trebali da budu izgrađeni do 2024., zajedno će imati kapacitet od 13 milijardi kubnih metara gasa godišnje.
Prema službenim statističkim podacima, lani smo imali približno 1,7 miliona radno aktivnog stanovništva i skoro 1,6 miliona zaposlenih. Podaci za jun ove godine pokazali su da nam raste čak i radno aktivno stanovništvo, u šest meseci 25 hiljada više, uprkos padu nataliteta i iseljavanju – od kojih je gotovo rekordnih 1,6 miliona zaposlenih, jer u odnosu na rekordnu pretkriznu 2008. Hrvatska ima samo tri i po hiljade manje zaposlenih. Podaci su, za hrvatske prilike fantastični, međutim, da bi zadržali dobar trend, trebalo bi znati zašto. Ekonomista Velimir Šonje razloge za rast zaposlenosti vidi upravo u tome što je sadašnji novo BDP-a prilično iznad one iz slavne 2019.
Tzv. tajni kupci trebali su da ovog utorka izađu na teren kako bi u trgovinama različitih proizvoda i usluga proverili kako ide preračunavanje cena iz kuna u evre. Cilj je zaštititi potrošače od moguće zloupotrebe i zaokruživanja cena na više iznose. Mđutim, Ministarstvo privrede još nije pripremilo aplikaciju, koja je tajnim kupcima neophodna za rad jer u nju moraju da unose podatke s terena. U međuvremenu je navedeno da je aplikacija spremna za obučavanje, a u punoj primeni će biti od 5. septembra.
Hrvatska nabavlja 10.000 doza leka Vekluryja (remdesivira) za lečenje teških covid pacijenata, kojima je potreban dodatni kiseonik, odlučeno je juče na sednici Vlade, prvoj nakon letnje pauze. Zbog trenutne epidemiološke situacije i potrebe nabavke dodatnih količina remdesivira, na osnovu mišljenja struke, iskazana je potreba za tim lekom za područje Hrvatske za period do 30. septembra u količini od 10.000 doza, saopštio je na sednici Vlade ministar zdravstva Vili Beroš. Reč je o leku za lečenje težih covid pacijenata, odnosno onih obolelih od upale pluća, kojima je potreban dodatni kiseonik, rekao je ministar. Finansijska sredstva za nabavku ovog leka osiguravaju se u planu HZJZ-a, a za provođenje su zaduženi Ministarstvo zdravstva, HZJZ i Klinika za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević”. Direktorka te Klinike Alemka Markotić, u ime RH, je ovlaštena je da naruči nove doze remdesivira do 30. septembra 2022.
Na Dravi u Osijeku juče je izmeren istorijski minimum vodostaja od minus 170 centimetara, a merenja se provode od 1827. godine, Izjavio je to generalni direktor Hrvatskih voda Zoran Đuroković u centrolnom Dnevniku HTV-a uz napomenu da je prethodni minimum od minus 168 centimetara zabeležen 2003. godine. Iako je najavio padavine, one neće bitno pomoći u oporavljanju vodostaja. Komercijalna plovidba rekom Dravom više nije moguća, a na Dunavu je težina tereta ograničena. Plovni put na Dunavu trebao bi da ima 250 centimetara dubine, a sada iznosi 160 centimetara, pa brodovi moraju za polovinu da smanji količinu tereta, kako se ne bi nasukali, rekao je Đurović.
U culju očuvanja proizvodnje mleka na svom otkupnom području Dukat po sedmi put u ovoj godini podiže otkupnu cenu mleka. Tako će od 1. oktobra Dukat za svaku predanu litru mleka svojim kooperantima plaćati dodatnih 15 lipa, odnosno 95 lipa više od početka godine. Otkupna cena mleka ovim će povećanjem biti čak 40 odsto veća u odnosu na lanjski oktobar. Za povećanje otkupne cene mleka od početka godine izdvojili smo ukupno 121 milion kuna kako bi našim kooperantima barem delom kompenzovali strelovit rast ulaznih troškova i cene energenata. Međutim, prerađivačka industrija ne može u potpunosti preneti povećane troškove u proizvodnji mleka na gotov proizvod i tako dodatno optereti potrošače. Kao najveći otkupljivač i vodeći prerađivač mleka čvrsto stojimo uz naše kooperante i činimo sve kako bi očuvali njihove farme, međutim, industrija ne može samostalno da reši probleme u primarnoj proizvodnji mleka, koja je na kolenima, istakao je direktor Dukata Duško Glišić, u saopštenju medijima.
Povodom praznika Preobraženja Gospodnjeg, u manastiru Uspenja Presvete Bogorodice u Dalj planini održava se crkveno-narodni Preobraženjski sabor. U prisustvu brojnih vernika i predstavnika drštveno-političkog života, sinoć je služeno praznično večernje bogosluženje, a program je nastavljen koncertom Tamburaškog sastava “Dunavske zore” iz Borova. Na praznik Preobraženja Gospodnjeg, Svetu arhijerejsku liturgiju danas će služiti episkop osečkopoljski i baranjski, gospodin Heruvim s početkom u 9 časova.