Izmenjeni zakon o porodiljnim i roditeljskim podrškama, kojim se uvodi očinski dopust za zaposlene i samozaposlene roditelje, stupa na snagu 1. avgusta. Novo pravo se uvodi za zaposlene i samozaposlene roditelje u trajanju od 10 radnih dana za jedno dete odnosno 15 u slučaju rođenja blizanaca ili više dece. Pravo se može koristiti najkasnije do navršenih šest meseci detetovog života, a otac ga koristi nezavisno o radnopravnom statusu majke. Za vreme korištenja, naknada plate će se isplaćivati u punom iznosu osnovice za nadoknadu plate, navode iz Centralne državne kancelarije demografiju i mlade. Zakonom se povećava i najviši, odnosno maksimalni iznos nadoknade plate koja se isplaćuje za korištenja očinskog dopusta, za prvih šest meseci ako to pravo koristi jedan roditelj ili prvih osam meseci ako ga koriste oba roditelja, i to na način da nadoknada iznosi 100 odsto osnovice za nadoknadu utvrđenu prema propisima o obaveznom zdravstvenom osiguranju, ali ne može iznositi više od 225,5 odsto budžetske osnovice odnosno 7500,13 kuna. Povećana je i nadoknada tokom korištenja prava na roditeljski dopust za rad na pola radnog vremena na 110 odsto budžetske osnovice odnosno 3658,60 kuna. Za korisnike koji će na dan stupanja na snagu Zakona biti zatečeni u korištenju prava na novčanu podršku u visini utvrđenoj sadašnjim Zakonom, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje će po službenoj dužnosti obračunavati nadoknade u visini propisanoj novim zakonom.
Vlada je juče donela novu Uredbu o utvrđivanju najviših maloprodajnih cena naftnih derivata kojom je utvrdila da će u periodu od naredne dve nedelje cena litre osnovnog benzina stajati 13,02 kune, a dizela 13,43 kune. Tako je od ponoći cena litre benzina 48 lipa niža, dok je kod cene dizela došlo do poskupljenja od 35 lipa. U sledeće dva nedelje cena plavog dizela iznosiće 9,45 kuna za litru, kao što je to bilo u protekla dve nedelje, a uredbom je utvrđeno i da će biti izjednačene cene goriva na autoputevima i van njih.
Hrvatski premijer Andrej Plenković rekao je juče da poseta predsednika Srbije ne može da bude privatna jer je to “stvar koja ima svoje političke implikacije” i da će do nje doći kada bude trenutak, nakon što je Aleksandar Vučić želeo da privatno poseti Jasenovac ali mu je to odbijeno. “Neslužbeno smo saznali da postoji želja da se dođe u nedelju, ali bez formalne najave što smatramo da treba prethoditi za svaku posetu, pogotovo ovog karaktera. Koliko god da se želi diskretno obaviti, to nije privatna poseta. To je stvar koja ima svoje političke implikacije”, rekao je Plenković u izjavi novinarima nakon sednice šireg Predsedništva HDZ-a. “Rekli smo da nije trenutak niti je metodologija bila za to ispravna. Kada dođe trenutak i kada se steknu uslovi, možemo o tome govoriti”, rekao je premijer. Reakciju iz Beograda nazvao je “munjevitom, histeričnom”, ne samo vlasti i funkcionera nego i medija, a za Hrvatsku je rekao da je “uključiva i tolerantna” i da ne želi zaraditi političke bodove na ovoj temi. Plenković je rekao da zna za Vučićevu inicijativu krajem februara. “Tada smo rekli da nije trenutak za takvu posetu. Nakon toga više nije bilo kontakata niti rasprava na tu temu”, rekao je premijer. “Važno je da se u međusobnim odnosima tretiramo s poštovanjem, vodimo računa da smo država. Države komuniciraju kao i ljudi”, rekao je te pojasnio da se svako ko dolazi u posetu i najavi. “Ista vrsta komunikacije treba biti i između država. Ovde to nije bilo na način koji bi odgovarao”, rekao je Plenković i najavio da će se o toj temi dalje razgovarati “kada se malo smire strasti”.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić sinoć je na konferenciji za medije komentarisao zabranu posete koncentracionom logoru Jasenovac rekavši da da je ovo bilo treći puta da pokuša da ode i oda poštu svim žrtvama. “Informaciju o mom neodlasku prvo je objavio Jutarnji list. Mi smo hteli u tišini da predamo notu. Krenuli su zato u napad sumanutim argumentima, Vučić će da dođe da položi cveće i položi sveće. Oni su rekli da želim da banem i dođem u tajnu posetu”, rekao je Vučić i pojasnio da se još 2. septembra prošle godine obratio Plenkoviću da poseti Jasenovac i dobio odgovor da posetu odloži. Zatim je 1. marta ponovio zahtev da poseti Jasenovac 5. marta. “Nakon dva dana dobili smo odgovor da poseta nije dobrodošla. Odložili smo posetu, niko nije saznao, to je bio početak kampanje za izbore i nismo hteli da idemo da neko misli da pravimo kampanju”, istakao je. Napomenuo je da se onda po treći put obratio Pupovcu i rekli da ćemo poći i doći u Jasenovac, i da će poći jedna kamera, a obavestiće javnost kada se događaj završi. Na pitanje da li je neko iz Hrvatske kontaktirao sa njim posle zabrane posete Jasenovcu, Vučić je rekao da je razgovarao samo sa Miloradom Pupovcem. “Mene zanima moja zemlja i moj narod, razgovarao sam samo sa Pupovcem, kad vam ovako neko nešto uradi, ne znam šta bih vam rekao. Ja da se nekom dodvoravam neću dok sam živ”, rekao je Vučić i dodao da to nije pitanje pomirenja nego pitanje poštovanja žrtava.
Ministarstvo poljoprivrede je juče objavilo peti Konkurs za provođenje podmere „Osiguranje useva, životinja i biljaka“ iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske koji će sufinansirati prihvatljive troškove premije osiguranja. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne podrške po Konkursu iznosi 200 miliona kuna, pri čemu je 150 miliona predviđeno za biljnu proizvodnju i 50 miliona za stočarsku proizvodnju. Konkurs je predviđen za fizičke i pravne osobe upisane u Upisnik poljoprivrednika, kao poticaj na ugovaranje osiguranja njihove proizvodnje odnosno da bi se umanjili ekonomski gubici prouzročeni nepovoljnim klimatskim prilikama i životinjskim bolestima.
Intenzitet javne podrške iznosi do 70 odsto prihvatljive premije osiguranja, a maksimalni iznos godišnje podrške po korisniku iznosi 75 hiljada evra za biljnu te 40 hiljada za stočarsku proizvodnju. U slučaju da korisnik podnese zahtev za isplaćivanje podrške koji sadrži police osiguranja koje pokrivaju štete i na stočarskoj i na biljnoj proizvodnji prvo će se utvrditi iznos prihvatljive podrške za biljnu, a tek onda za stočarsku proizvodnju pod uslovom da zajedno ne prelaze 75 hiljada evra. Do sada je u okviru navedene podmere za osiguranje useva, životinja i biljaka hrvatskim poljoprivrednicima isplaćeno gotovo 620 miliona kuna. Rok za podnošenje zahteva za isplaćivanje podrške i dostavljanje Potvrde o podnošenju zahteva je od 25. jula.