Predsednik Školskog sindikata Preporod, Željko Stipić rekao je danas da je prema podacima od 10 časova, koji su još uvek nepotpuni, u srednjim školama 88 odsto njihovih članova u štrajku, dok je u osnovnim školama taj broj trenutno 79 procenata. To je gotovo 10.000 naših kolegica i kolega što je fantastično, a govorimo samo o jednom od ova tri sindikata, rekao je Stipić na konferenciji za medije u OŠ Kustošija, u kojoj je 90 odsto učitelja u štrajku zbog čega nije bilo moguće održati redovnu nastavu i provođenje nacionalnih ispita iz stranog jezika.
Od uvođenja tzv. očinskog dopusta, u avgustu 2022. godine do 2024. to pravo je iskoristilo 39.079 očeva, a trenutno ga koristi njih više od 1.500, navelo je danas Ministarstvo demografije povodom obeležavanja Dana očeva. Ovo je prilika da dodatno osvestimo važnost uloge oca u odrastanju dece i promovišemo ravnopravno roditeljstvo, poručio je ministar, Ivan Šipić, dodajući kako je stvaranje podsticajnog okruženja za porodicu, ključni zadatak Ministarstva.
Cene zemlje u centralnom delu Slavonije, poput Đakovštine, pa do krajnjeg istoka odnosno Iloka i Vukovara, kreću se, zavisno od lokaciji, blizine saobraćajnice ili veličine, od 10.000, 20.000, 25.000, pa čak do 30.000 evra, za hektar. Tvrdi to član Upravnog odbora Hrvatske poljoprivredne komore, Matija Brlošić. Prema zapadu Slavonije, cene su niže i hektar stoji od pet do deset hiljada evra, međutim i u tom su delu zemlje rasle. Iako je hektar poljoprivrednog zemljišta u Hrvatskoj u 2023. godini bio najjeftiniji u EU-u, poslednjih nekoliko godina cene hektara drastično skaču a dižu ih špekulanti koji nemaju veze s poljoprivredom – agenti za nekretnine, građevinari. Njima sama zemlja nije resurs za poljoprivrednu proizvodnju, nego biznis, dobra prilika. Zbog toga cena hektara negde dostiže i više desetina hiljada evra.
U Vukovar je jutros pristao prvi ovogodišnji kruzer AmaVerde, a goste je dočekao i pozdravio gradonačelnik Ivan Penava s pročelnicom Upravnog odeljenja za privredu, Martinom Prepunić i direktorkom Turističke zajednice grada Vukovara Marinom Sekulić. To je prvi kruzer od čak 389 najavljenih, a istim je u Vukovar pristalo 140 putnika, uglavnom iz Sjedinjenih Američkih Država. Na put su krenuli iz Budimpešte prema Rumuniji, a u Vukovaru će da posete Gradski muzej Vukovar i Muzej vučedolske kulture. Gradonačelnik Ivan Penava im je poželeo dobrodošlicu i prijatan boravak u Gradu istakavši da je rečni kruzing veliki potencijal vukovarskog turizma, a Dunav naš zaštitni znak. Prošle godine samo putem putničkih brodova grad je posetilo više od 54 hiljade gostiju s rekordnih 366 kruzera. Optimistični ulazimo u godinu, uskoro očekujemo početak radova na rušenju postojećeg Hotela Dunav i izgradnji novoga hotela čime će ovaj deo grada biti dodatno osnažen i ulepšan. Na desnoj obali Dunava u toku su intenzivni radovi na novoj obaloutvrdi s 10 ha novog zemljišta, četiri pristaništa za putničke brodove, novov marinu te lukobranu od 700 metara, rekao je gradonačelnik Penava. Direktorka Turističke zajednice, Marina Sekulić podsetila je da se početak kruzing sezone u Vukovaru tradicionalno obeležava dočekom gostiju i dobrodošlicom uz domaće, lokalne proizvode poput rakije, kobasice i kulena. Sezona će trajati do 1. januara 2026. godine, a i ove godine očekujemo rekordan broj pristajanja. Najavljeno je 505 pristajanja, od toga deo obavlja samo carinsku kontrolu, a čak 389 je putničkih brodova koji će pristati i čiji će putnici obići naš grad. Putnici s ovoga broda većinom su iz Sjedinjenih Američkih Država, a Amerikanci i inače čine gotovo 50 odsto gostiju s kruzera, rekla je Sekulićeva podsetivši da je prošle godine zabeležen rast u dolascima kruzera od 5,5 odsto u odnosu na 2023. godinu kao i povećanje dolazaka i noćenja.
Predsednici veća bošnjačke, mađarske, rusinske, slovačke i srpske nacionalne manjine, kao i predstavnici albanske, nemačko-austrijske i ukrajinske manjine, na jučerašnjoj su sednici Koordinacije nacionalnih manjina u Vukovaru istakli važnost zajedničkog delovanja i saradnje svih manjinskih zajednica. Na sednici je usvojen izveštaj o radu i finansijski izveštaj za 2024. godinu, koji su detaljno predstavili članovi Koordinacije. Posebna pažnja posvećena je postignućima u protekloj godini, kao i izazovima sa kojima su se suočavale nacionalne manjine u ostvarivanju svojih prava i očuvanju kulturnog identiteta.Prošle godine, Vlada je donela novi Pravilnik o nagradama i naknadama za predsednike, zamenike predsednika i većnike nacionalnih manjina. Nakon inicijative za primenu ovog pravilnika, u dogovoru sa predstavnicima županije, doneta je odluka o nadoknadi koja će da iznosi 30% od nadoknade većnika u Vukovarsko-sremskoj županiji. Predsednik Koordinacije, Svetislav Mikerević, izrazio je zadovoljstvo takvom odlukom, istakavši da je ona rezultat konstruktivnog dijaloga i međusobnog razumevanja. Podsetio je da zakonodavac predviđa mogućnost da nadoknada iznosi i do 75% od naknada županijskih predstavnika, što ostavlja prostor za dalju diskusiju i unapređenje položaja manjinskih predstavnika.Dogovoreno je da se Dan nacionalnih manjina Vukovarsko-sremske županije održi 11. maja u Vukovaru, uz domaćinstvo predstavnika ukrajinske nacionalne manjine. Posebna tačka dnevnog reda bila je posvećena predstojećim lokalnim izborima. Naglašeno je da pripadnici nacionalnih manjina treba da u što većem broju izađu na izbore, kako bi dodatno potvrdili legitimitet svojih predstavnika i osigurali kontinuitet u ostvarivanju svojih prava. U tom kontekstu, istaknuta je važnost informisanja i motivisanja birača kroz različite aktivnosti i kampanje. Mikerević je istakao važnost Koordinacije u realizaciji brojnih programskih sadržaja.Sastanku je prisustvovao i zamenik župana, Srđan Jeremić, koji je pohvalio rad Koordinacije i izrazio spremnost županijskih vlasti da nastave pružati podršku nacionalnim manjinama u ostvarivanju njihovih prava i inicijativa, navodeći podatak o povećanju županijskih sredstava za 25 odsto, namenjenih radu manjinskih veća.