Novim pravilnikom o ambalaži, koji bi trebao da stupi na snagu sledeće godine, Ministarstvo privrede i održivog razvoja uvešće povratnu nadoknadu i za ambalažu volumena manjeg od 2 dcl, za tetrapak i koja nije od PET-a, a vrlo lagane plastične kese trgovci će naplaćivati. Pravilnikom se predlaže proširenje postojećeg sistema povratne nadoknade s ambalažom volumena manjeg od 2 dcl, s višeslojnom odnosno kompozitnom ambalažom s pretežno papir-kartonskom komponentom, kao što je tetrapak, te s plastičnom ambalažom koja nije od PET-a, nego na primer od krute plastike, pojasnili su iz Ministarstva. Vezano za proizvode u krutoj plastičnoj ambalaži, u Ministarstvu kažu da u sistem povratne nadoknade ulaze svi proizvodi koji potpadaju pod definiciju “piće”. To su alkoholna i bezalkoholna pića, prirodna mineralna i izvorska voda, voćni sirupi, sokovi i nektari, mleko i tekući mlečni proizvodi i ostali tekući proizvodi na voćnoj i drugoj bazi, te bilo koji drugi dodatak koji pakovan zajedno s tekućom bazom čini celovitu jedinicu primarne ambalaže, što znači da flaše za ulja i deterdžente, kao i svi ostali proizvodi koji nisu “piće” ne ulaze u sistem povratne nadoknade. Staklene flašice za alkoholna i bezalkoholna pića volumena od 1 dcl ulaze u sistem povratne nadoknade, kao i one koje su u ambalaži od plastike, ako su volumena jednakog i manjeg od tri litre. Pravilnikom se takođe predlaže da se sve vrlo lagane plastične kese, koje se koriste za voće i povrće i drugu rasutu hranu, a trenutno se ne naplaćuju, ubuduće moraju naplaćivati potrošačima te da se ne smeju izlagati i prodavati na blagajnama, a na mestima gde kupac u njih stavlja robu mora da bude istaknuta njihova cena, koju će odrediti prodavač, kažu iz Ministarstva privrede i održivog razvoja. Cilj uvođenja naplate laganih plastičnih kesa je sprečavanje njihovog nekontrolisanog besplatnog deljenja i prekomernog uzimanja, što često završava bacanjem takvih kesa u prirodu. Osim toga, želi se potaknuti korištenje debljih plastičnih kesa, jer one zbog svoje veće mase i mogućnosti za višekratnu upotrebu ređe završavaju odbačene.
U pomen na poginule i nestale u Vukovaru, sinoć je kod vukovarskog Ostrva sportova, niz Dunav pušteno 935 zapaljenih crvenih i belih lampiona, a reč je o projektu “Svetlosna reka sećanja” Željka Kovačića. Crveni lampioni su pušteni niz Dunav u pomen na nestale Vukovarčane, a beli za poginule branioce i civile. Organizatori događaja su Gradski muzej Vukovar i Zajednica sportsko ribolovnih udruženja Vukovar.
Potpredsednica Vlade iz redova Samostalne demokratske srpske stranke Anja Šimpraga juče je komentarisala okretanje leđa okupljenih građana u Škabrnji, koji su na taj način izrazili nezadovoljstvo zbog njenog dolaska, rekavši između ostalog da je tolerancija vrlina koja omogućuje mir i doprinosi zameni kulture rata kulturom mira. Rekla je da je, za naše društvo koje je još uvek snažno obeleženo tragičnom istorijom i ratnim sukobima, tolerancija osnova za daljnji razvoj i prosperitet. „Moj životni i politički put obeležen je upravo traganjem za tolerancijom i povezivanjem prekinutih niti života i mira među ljudima i s tim ciljem i mišlju odala sam počast nevinim žrtvama. Nažalost, neki i dalje smatraju da moje davanje počasti žrtvama nije poželjno, zbog toga ko sam i šta sam. A šta sam: čovek sad i uvek, devojčica koja se vratila u svoju zemlju, odrasla i probudila se jutros u veri da će okrenuta leđa sinoć, sutra doneti zdraviju budućnost”, poručila je Šimpraga.
Branioci iz poslednjeg rata spadaju među penzionere po posebnim propisima, jer im se penzije obračunavaju prilagođeno po uslovima iz Zakona o hrvatskim braniocima iz Domovinskog rata i članovima njihovih porodica te po Zakonu o delatnim vojnim osobama. Statistika Hrvatskog zavoda za penziono osiguranje otkriva da je penzija po Zakonu o hrvatskim braniocima za septembar u proseku iznosila 6666,58 kuna, a takvih korisnika je 71 222, piše portal mirovina.hr. Od ukupnog broja primalaca, 2288 prima najnižu penziju koja se kreće u rasponu od 2500 do 4500 kuna. Najviše je primalaca invalidske penzije, njih 52 283. Starosnu penziju prevedenu iz invalidske po Zakonu prima 1588 ljudi, a porodičnu njih 15 063. Čak 24 214 branilaca i članova njihovih porodica prima penziju višu od 8000 kuna, a u prosečna penzija u toj kategoriji iznosi 9884 kune. Invalidske penzije prima 16 308 branilaca, a najviše porodične penzije, s prosečnim iznosom od 9793,51 kuna, u oktobru su isplaćene za 7857 osoba. Posebna kategorija unutar Zakona su korisnici koji su pravo na penziju ostvarili prema ugovoru između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine o saradnji na području zbrinjavanja nastradalih u ratu u BiH, odnosno pripadnika HVO-a i članova njihovih porodica. Njih je, prema službenoj statistici, u septembru bilo 6764, a prosečna penzija im je 3798,48 kuna. Poslednja grupa penzionisanih branilaca su oni koji primaju penziju prema Zakonu o pravima iz penzionog osiguranja vojnih lica, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba. Njih je u septembru bilo 16 104, a primali su prosečno 4430,88 kuna.
Austrijski ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner protivi se širenju šengenskog prostora na Hrvatsku, Bugarsku i Rumuniju, objavila je nemačka agencija DPA, pozivajući se na austrijski list Kurier. “Nije prikladno glasati o proširenju kad sistem vanjskih granica ne funkcioniše”, rekao je konzervativni austrijski ministar Gerhard Karner tom austrijskom listu. Austrija je suočena s povećanim prilivom izbeglica koji su do nje stigli preko drugih zemalja Evropske unije na takozvanoj balkanskoj ruti. Po podacima austrijskog ministarstva, više od 90 hiljada ih je stiglo na austrijsku granicu od početka godine, a među njima 75 hiljada nije prethodno bilo registrovano u nijednoj zemlji Unije. “Zato se kao ministar unutrašnjih poslova koji je odgovoran za bezbednost, protivim širenju”, rekao je Karner. Hrvatska je ispunila uslove za ulazak u šengenski prostor i dobila zeleno svetlo Evropske komisije i Evropskog parlamenta. Konačnu odluku doneće Veće za pravosuđe i unutrašnje poslove koje se sastaje 8. i 9. decembra u Briselu. Češko predsedništvo je pripremilo dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumuniju, što otvara mogućnost da samo Hrvatska uđe u šengen, s obzirom da su u holandskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunije.
Na ulazu u Ostrovo iz smera Nuštra u noći sa 17. na 18. novembar osvanuli su grafiti sa ustaškim simbolima i pozivima na ubijanje Srba. Nakon poziva meštana koji su primetili ove grafite, policija je izašla na lice mesta i obavila uviđaj.