Radnička fronta kritikovala je predlog novog Zakona o radu, koji prema njihovom mišljenju donosi još jedan set antiradničkih politika. Smatraju da taj predlog Vlade gura navodno neophodnu “fleksibilizaciju” radnih odnosa i prilagođavanje potrebama “tržišta” na štetu radnika uprkos posledicama koje je takav politički pravac ostavio poslednjim velikim izmenama Zakona o radu 2014. godine. Javnost su podsetili da su spomenute zakonske izmene umesto najavljenog povećanja konkurentnosti donele nagli porast nesigurnih oblika rada poput agencijskog rada, rada na određeno i rada na crno, što je prema njima pridonelo masovnom iseljavanju radno sposobnog stanovništva. Radnička fronta upozorila je na sadržaj “vanrednih okolnosti” koje će biti regulisane novim zakonom. Radi se o okolnostima poput epidemije bolesti, zemljotresa, ekoloških incidenata i sličnih pojava. Kažu da će u takvom ambijentu poslodavci imati pravo da uskrate 30 odsto plate. “Smanjivanje plate je na ovaj način omogućeno bez propisivanja uslova pod kojima bi došlo do primene ovakve mogućnosti i nezavisno od toga koliki je poslodavac imao profit pre izbijanja vanrednih okolnosti da li su te okolnosti uopšte negativno uticale na njegovo poslovanje, poručili su iz ove stranke, dodajući da se tako poslodavcu omogućava znatna štednja na platama, bez ikakvog uvida u prihode “koji mogu godinama i mesecima biti značajno iznad proseka, dok je poznato da su radničke plate u RH ispod proseka EU”.
Članice Evropske unije užurbano izrađuju planove za smanjenje potrošnje energije zbog straha od nestašica koje prete na zimu. Rezerve gasa u EU trenutno su popunjene 71 odsto, oko devet odsto manje od cilja koji je EU postavio ranije ovog leta do 1. novembra. Zemlje članice obavezale su se da će smanjiti svoju potražnju za gasom za 15 odsto do marta kao deo mera. Ulozi nisu svi isti širom EU. U Nemačkoj bi zatvaranje ruskog gasa teško pogodilo industriju i uticalo na mogućnost ljudi da greju svoje stanove. U Švedskoj i Finskoj, gde gas čini manji udio u ukupnoj energetskoj shemi, uticaj bi bio manje drastičan.Brojne rizične zemlje, uključujući Nemačku i Francusku, donele su planove za smanjenje potrošnje energije. To će imati “veliki uticaj” na smanjenje potrošnje u EU, rekao je Antonin Chapelot, politički voditelj nevladine organizacije Koalicija za štednju energije. Naglasio je da će osim trenutnih mera usmjerenih na preživljavanje zime, vlade takođe morati da preduzmu dugoročne korake, poput renoviranja zgrada kako bi bile energetski efikasnije i prelazak na ekološki prihvatljivije tehnologije centralnog grejanja.
Neproizvodno orijentisana ekonomska politika RH mogla bi se ukoro dopuniti još jednom stavkom: gašenjem proizvodnje veštačkih đubriva. To bi podrazumevalo i pad agrara, zavisnost od uvoza i veće troškove života. Hrvatska vlada na tragu je smanjenja potrošnje gaa za čak 20 ossto – jednim potezom. Ili je tako barem ako je verovati pojedinim analitičarima iz poslovnih krugova, koji načelne izjave iz Vlade RH tumače u skladu sa situacijom na terenu. Oni naime pretpostavljaju da državna politika namerava da indirektno ugasi Petrokemiju, drugog najvećeg gasnog potrošača u RH. Na takav ih zaključak upućuje vladina inertnost prema kutinskoj industriji, u kojoj pogoni miruju već mesecima usled izloženosti rastućim tržišnim cenama energenata.
U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo razmišljaju o tome da se ukine izolacija obolelima od covida, odnosno onima koji imaju blage simptome. Međutim,, imali bi obavezu da nose maske prilikom izlaska. Potvrdio je to za Jutarnji list, epidemiolog Bernard Kaić. Dodao je da je to predmet rasprave. Visoki udeo pozitivnih testova u ukupnom broju testiranih govori nam da veliki broj zaraženih hoda okolo. Mnogi se ljudi testiraju kućnim testom pa ukoliko imaju blage simptome, izlaze van. Ako bi im rekli da više ne moraju u izolaciju nego mogu da slobodno hodaju s FFP2 maskom, nadamo se da bi to mnogi poštovali, rekao je Kaić. S tim se ne slaže imunolog Zlatko Trobonjača koji je za ovaj list prokomentarisao da je pitanje hoće li zaraženi stvarno da nose maske, pogotovo što ima jako puno neodgovornih građana, koji će izaći i kretati se normalno čim im to bude dozvoljeno. Upozorio je da imamo premalo vakcinisanih te veći broj umrlih poslednjih meseci, u odnosu na druge zemlje.
Vakcinisanje protiv koronavirusa u Hrvatskoj je gotovo stalo, rekla je ove nedelje za N1 voditeljka Službe za epidemiologiju Nastavnog zavoda za javno zdravstvo dr. Diana Nonković. Malo je građana koji su vakcinisani četvrtom dozom, a u poređenju sa zemljama EU nalazimo se na začelju jer se jednom dozom vakcinisalo tek 57,2 odsto ljudi, a s dve doze 55,5 odsto dok prosek EU iznosi 75,4 procenta vakcinisanih jednom, te 72,8 odsto vakcinisanih s dve doze. U Hrvatskoj je do sada, drugom dovakcinisanom dozom, odnosno četvrtom dozom vakcinisana 2651 osoba, naveli su iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ). Poslednje preporuke o vakcinisanju četvrtom dozom izdane su 13. aprila i obuhvaćale su samo starije od 80 godina te korisnike domova za starije, koji su stariji od 65 godina. Navode kako će se i to uskoro promeniti.
Kuna je na kursnoj listi Hrvatske narodne banke od juče, u odnosu na kurs od utorka, ojačala prema većini važnijih inostranih valuta, pri čemu prema evru za 0,05 odsto. Srednji kurs evra iznosi 7,505 kuna. U odnosu na švajcarski franak, kuna je ojačala za 0,57, a na američki dolar 0,51 odsto.