Polovina srednjoškolaca srpske nacionalne manjine koji u Hrvatskoj pohađaju nastavu na srpskom jeziku i pismu želi studirati u Srbiji, trećina srednjoškolaca talijanske manjine u Italiji te 27,3 odsto učenika mađarske manjine u Mađarskoj, dok samo 10 odsto srednjoškolaca češke manjine planira studirati u Češkoj. Iako većina učenika, pripadnika manjina, kod kuće uglavnom govori maternjim jezikom, Česi najčešće u porodici govore hrvatskim jezikom, a više od polovine učenika mađarske manjine u kući jednako koriste i mađarski i hrvatski jezik. Učenici srpske manjine koji se školuju na srpskom jeziku i pismu u porodici uglavnom govore srpskim jezikom, a 43,5 odsto učenika talijanske manjine jednako koristi i hrvatski i talijanski jezik. Većinsko-manjinske razlike najveće su u Vukovaru i okolini, pokazalo je istraživanje “Obrazovni izbori i stavovi prema multikulturalizmu i asimilaciji većine i manjine u četiri hrvatske višeetničke zajednice“, prenosi Večernji list. U istraživanju je učestvovalo 1568 učenika osnovnih i srednjih škola, pripadnika većine i srpske, češke, talijanske i mađarske manjine, te 2000 njihovih roditelja iz Vukovara i okoline, Daruvara i okoline, Istre te Baranje. Među njima su bila 722 učenika koji se školuju na jeziku i pismu manjina te 846 učenika većine iz škola na hrvatskom jeziku u tim sredinama. Pravo školovanja na svom jeziku i pismu najviši je oblik zaštite manjinskog identiteta, deci omogućuje usvajanje jezika porekla i negovanje manjinske kulture, ističu autorke istraživanja. Nema razlike u poznavanju hrvatskog jezika između učenika manjina i većine jer u proseku svi učenici postižu vrlo dobar uspeh. Autorke istraživanja zanimalo je i kako se etnički izjašnjavaju učenici u Vukovaru, Baranji, Daruvaru i Istri koji pohađaju nastavu na manjinskim jezicima. Rezultati su pokazali da je samo nastava na srpskom jeziku i pismu monoetnična jer se 98 odsto dece izjašnjava Srbima, dok nastavu na drugim manjinskim jezicima pohađaju i učenici hrvatske većine te drugih manjina. U školama s nastavom na talijanskom jeziku tek je 23,7 odsto etničkih Talijana, a većina učenika izjašnjava se Hrvatima, u nastavi na mađarskom jeziku je nešto više od polovine Mađara i oko 30 odsto Hrvata, a u nastavi na češkom jeziku 48,5 odsto učenika izjašnjava se Česima, a Hrvatima njih 40 odsto.
Ministar finansija Zdravko Marić izjavio je kako su dugovi zdravstvenog sistema u zadnjem tromesečju dostigli iznos od devet milijardi kuna te je najavio neophodne promene i reforme kao bi sistem postao finansijski održiv. “Nije još 10 milijardi, ali dugovi rastu. Normalno da smo, s obzirom na koronu, imali i dodatne potrebe za finansiranjem zdravstva. Sistem se pokazao kao vrlo kvalitetan u smislu funkcionisanja lekara, sestara, tehničara i ostalih radnika, ali u isto vreme finansijske okolnosti su takve da je neophodno napraviti određene promene, reforme kako bi sistem postao finansijski održiv”, rekao je novinarima Marić nakon sastanka užeg kabineta Vlade. Na pitanje koliki je tačno dug, Marić je rekao da imaju podatke za prvo tromesečje ove godine, prema kojima je dug u zdravstvenom sistemu dostigao iznos od devet milijardi kuna.
Hrvatska je sigurna zemlja i jedna je od retkih koja će ove godine imati turističku sezonu, rekao je potpredsednik Vlade i ministar unutrašnjih poslova Davor Božinović dodavši kako je preko sistema Enter Croatia svoj dolazak prijavilo više od 350 hiljada turista. “Hrvatska je percipirana kao zemlja u koju je poželjno doći na godišnji odmor, a u ovom trenutku možda smo jedina zemlja koja ima najave stranih turista i gužve na graničnim prelazima”, naveo je Božinović.Podsetio je kako je prošle godine Hrvatska brojila 20 miliona turista i više od 90 miliona noćenja. “Te brojeve ove godine verovatno nećemo dostići, ali u skladu s današnjim izveštajima možemo konstatovati da je celi sigurnosni sistem pokazao izuzetnu efikasnost u rešavanju kriza, bez obzira na to da li je reč o epidemijama, krivičnim djlima ili požarima”, istakao je. Božinović je još poručio kako je sve spremno za ovogodišnju protupožarnu sezonu upozorivši kako je od početka ove godine bilo dvostruko više požara nego u istom periodu prošle godine. “Ove godine preduzeli smo mere na vreme, donošenje protupožarnog plana za 2020. je garancija da je očekujemo spremni. Požara će biti u sledećih nekoliko meseci i taj period je ključan,” poručio je Božinović.
Gotovo 155 hiljada nezaposlenih beleži Zavod za zapošljavanje. Nakon talasa otkaza zbog koronavirusa od po 1000 dnevno, u junu se stanje ipak stabilizovalo. Josip Aladrović, ministar rada i penzionog sistema, izjavio je u HRT-ovoj emisiji “Otvoreno”, da je optimističan jer su kratkoročni ciljevi ispunjeni i da se o srednjoročnim pregovara. Najavio je donošenje mera koje bi do kraja godine omogućile ekonomski oporavak, a da bi se za to vreme donele one mere koje bi Hrvatsku dugoročno izvukle iz krize. Govoreći o uticaju koronakrize na ekonomiju Aladrović je naveo da je pritom svaka država u svetu tražila neki svoj modalitet borbe na tržištu rada, očuvanja ekonomije u celini. Hrvatska je reagovala vrlo brzo, ažurno i kvalitetno, objasnio je ministar i napomenuo da od početka maja postoje pozitivni faktori u vezi sa zaposlenosti, odnosno da je u “mesec i po dana povećan broj zaposlenih za oko 19 hiljada”. Smatra da ovo nije kraj krize, bez obzira na to što se epidemiološka situacija popravila i tvrdi da Vlada i dalje ima mere s kojima će se boriti protiv krize. -Mere za očuvanje radnih mesta dale su svoj rezultat. Bile su komplementarne s nizom drugih mera iz sfere porezne politike, drugih ministarstava koji se tiču ekonomskih resora. U sledećem periodu trebamo i dalje na dnevnoj bazi pratiti po sektorima šta se dešava s nezaposlenosti i zaposlenosti. To je ono što ćemo činiti sve vreme, a to će čekati i novu vladu nakon izbora, dodao je Aladrović.
U Iloku je, u okviru EU projekta „Poticanje prekograničnog poslovnog okruženja kroz razvoj centara poslovnih kompetencija i mreža“, koji se finansira iz programa prekogranične saradnje Hrvatske i Srbije održana stakeholder radionica na temu mogućnosti centra kompetencija. Cilj radionice je bio da upozna lokalne male i srednje preduzetnike, OPG-ove te naučne i razvojne institucije kao i lokalnu samoupravu sa samim projektom i mogućnostima razvoja koje će on pružiti. “Glavni cilj je poticanje održivog privrednog razvoja primenom inovativnih modela i pristupa u jačanju konkurentnosti lokalnih malih i srednjih preduzeća u prekograničnoj saradnji”, istakla je voditeljka projekta u gradu Iloku Marija Dobošević. O interakciji turizma, poljoprivrede i nauke, nakon uvodnog govora gradonačelnice Marine Budimir, izlagali su predstavnici Razvojne agencije TINTL, Fakulteta za agrobiotehničke nauke iz Osijeka i malih preduzeća koja su primeri dobre prakse. “Projekat ima za cilj da odgovori na ovaj izazov poboljšanjem pristupa relevantnim kompetencijama u programskom području kroz poboljšanje infrastrukture i usluga, programe obuke za nezaposlene i firme te uspostavljanje transnacionalnog modela umrežavanja, čime se podižu ukupni nivoi kompetencija i mogućnosti radne snage i malih i srednjih preduzeća”, rekla je Dobošević.