Prema pisanju hrvatskih portala, juče su dogovorene nove mere koje će važiti od utorka, a biće predstavljene danas, na konferenciji za medije Nacionalnog štaba civilne zaštite. Uvodi se zabrana kretanja između županija uz ponovo uvođenje propusnica te zabrana okupljanja ljudi iz više od dva domaćinstva. Ovog puta će pravila za propusnice biti stroža, odnosno međužupanijsko kretanje biće dozvoljeno primarno radnicima službi kojima je to zaista potrebno te u nekim izuzetnim slučajevima. Firme više neće moći masovno dobijati propusnice, nego će se izdavati se samo u izuzetnim slučajevima, za zaposlene koji ne mogu raditi od kuće. Izdavanje propusnica građani će moći zatražiti preko sistema e-propusnice. O većini će odlučivati županijski štabovi, ali u slučajevima posebnih okolnosti, poslovnih ili privatnih, odlučivaće Direkcija civilne zaštite. Lični slučajevi za putovanja u pravilu se neće dozvoljavati, s izuzetkom, na primjer, posete lekaru. Moguće je izdavanje propusnica i u drugim retkim izuzetnim slučajevima, o čemu će, kako smo naveli, odlučivati Direkcija civilne zaštite. Plan je da se ograničenje kretanja među županijama i propusnice 8. januara ukinu. Od utorka će vrediti i zabrana okupljanja više od dva domaćinstva. Ta će se odredba pridodati dosadašnjem ograničenju privatnih okupljanja od najviše deset osoba. Na snazi, u sklopu produženja postojećih mera, ostaje zabrana rada kafića, a i restorani ostaju zatvoreni za goste. Rad trgovina i šoping-centara regulisan je drugom odlukom kojom je dodatno ograničen broj ljudi u trgovinama i šoping-centrima. Ona vredi do 10. januara i tu neće biti promena. Ovaj će paket mera biti na snazi do 8. januara, kada bi se ukinule propusnice, no većina drugih mera bi se produžila na još dve nedelje kako bi se videlo kakve će posledice imati praznična okupljanja na brojeve novozaraženih. Među merama koje bi se produžile i nakon 8. januara je i zabrana rada kafićima te posluživanja gostiju u restoranima.
Premijer Andrej Plenković najavio je juče da bi prve, manje količine doza vakcine protiv covida-19 u Hrvatsku mogle doći u sklopu Evropskih dana vakcinisanja planiranih za 27., 28. i 29. decembar. Na pitanje znači li to da će prve doze vakcine u Hrvatsku doći i pre 4. januara, kako je ranije najavljeno, Plenković je odgovorio potvrdno. S obzirom da distribucija prvih doza vakcina zavisi o odobrenju Evropske agencije za lekove, rekao je kako trenutno postoji intencija te agencije da pomeri prvi rok za odobrenje vakcine od 28. decembra na nekoliko dana ranije. “To bi omogućilo prvu distribuciju doza u jednoj manjoj količini”, rekao je Plenković. Podsetio je da je Hrvatska kroz sporazume koje je zaključila Evropska komisija u ime država članica, naručila 5,7 miliona doza vakcina od svih proizvođača, od čega oko milion doza Pfizerove, koja bi prvo trebalo dobiti odobrenje u Evropskoj uniji.
Direktorka zagrebačke Klinike za infektivne bolesti “Dr Fran Mihaljević” Alemka Markotić potvrdila je juče da bi se prvo vakcinisanje u Hrvatskoj s manjim brojem doza trebalo dogoditi pre kraja ove godine. “Iza toga slede kvote koje bi trebale već biti dogovorene na nivou Evropske unije i u jednom trenutku bi u svim zemljama u isto vreme početi vakcinisanje. Još uvek se vode razgovori na nivou Evropske komisije, pokušava se na osnovu toga šta farmaceutske kompanije mogu isporučiti napraviti pošten raspored i distribucija vakcina po zemljama”, odgovorila je Markotić u Dnevniku HTV-a na pitanje kakvu dinamiku vakcinisanja možemo očekivati kada ono počne i kada će na red doći većina građana koji ne pripadaju prioritetnim grupama. Dodala je kako će se prvo vakcinisati ugrožene grupe, odnosno stariji ljudi, zatim zdravstveni radnici i radnici u sistemu socijalne brige. U odnosu na dinamiku koju će farmaceutske kompanije moći pratiti, vakcinu će dobiti svi ostali. Iskreno se nadamo da će to biti što pre, i da će se u nekih četiri do pet meseci veći deo moći vakcinisati, ali to ne mogu reći sa sigurnošću dodala je dr Markotić.
Iz Ministarstva zdravstva su, nakon sastanka s predstavnicima porodičnih lekara, obavestili da prvoj fazi vakcinisanja njihova uloga neće biti toliko naglašena jer će se prvo vakcinisati zdravstveni radnici. Do početka vakcinisanja šire populacije sve će biti usaglašeno, najavljeno je iz Ministarstva. Ministar zdravstva Vili Beroš rekao je kako nije bio prisutan na sastanku, ali i dodao da mu je drago čuti da je razgovor bio konstruktivan, da se saslušalo njihovo viđenje situacije i prihvatili dodatni predlozi kako bi se realizovao plan vakcinisanja. Predsednica Koordinacije hrvatske porodične medicine Nataša Ban Toskić izjavila je nakon sastanka da ne može biti zadovoljna jer ministra Beroša nije bilo, a pozvao je lekare porodične medicine na dogovor o vakcinisanje.
Evropski sud za ljudska prava presudio je da je Hrvatska povredila pravo na poštovanje privatnog života učitelju srpske nacionalnosti iz Darde koji je dobio otkaz jer nije predavao na standardnom hrvatskom jeziku. Sud je otpuštenom učitelju dosudio 5000 evra na ime nadoknade neimovinske štete, te 850 evra za troškove postupka. Škola je smatrala da učitelj nije bio kompetentan za osposobljavanje za predavanje na hrvatskom jeziku s obzirom na dob i radni staž jer je u vreme otkaza imao je 55 godina i 29 godina staža. Evropski sud je zaključio da je odluka o otkazu predstavljala mešanje u njegov privatni život jer se temeljila na činjenici da je on zbog svojih godina i dugogodišnjeg načina predavanja te zbog nemogućnosti prilagođavanja radnom mestu dobio otkaz što po stavu tog suda čini deo fizičkog identiteta osobe, a fizički identitet je bitan aspekt privatnog života pojedinca.
Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju juče je na adrese 43 poljoprivrednika poslala ugovore o finansiranju projekata iz Programa ruralnog razvoja 2014.-2020., čija vrednost prihvatljivih ulaganja dostiže gotovo 46 miliona kuna. Ukupna vrednost podrške iznosi 30,5 miliona kuna, a uključuje osam projekata u sektoru tovnog govedarstva, jedan projekat za korištenje obnovljivih izvora energije te čak pet za investicije u osnovnu infrastrukturu javnog navodnjavanja. Tri ugovora poslana su korisnicima za zbrinjavanje, rukovanje i korištenje stajskog đubriva u cilju smanjenja štetnog uticaja na životnu sredinu te jedan za povećanje dodane vrednosti poljoprivrednim proizvodima. Najveći broj ugovora dobiće korisnici koji su se javili na konkurse u okviru Mere 6 – Razvoj poljoprivrednih gazdinstava i poslovanja – njih osamnaest za podršku ulaganju u pokretanje nepoljoprivrednih delatnosti u ruralnim područjima te sedam za podršku razvoju malih poljoprivrednih gazdinstava, saopšteno je iz Ministarstva poljoprivede. Ove nedelje isplaćeno je i više od 53 miliona kuna korisnicima Programa podrške proizvođačima radi obnove narušenog proizvodnog potencijala u sektoru govedarstva za zadnju godinu provođenja Programa. Za kupovinu steonih junica kombinovanih ili mlečnih pasmina podršku od 8 miliona primila su 273 proizvođača, a 45 miliona kuna za gubitak prihoda u uzgoju rasplodnih junica kombinovanih i mlečnih pasmina dobilo je 5314 korisnika. Ukupno je kroz Program podrške kupovine steonih junica i gubitka prihoda u uzgoju rasplodnih junica u Republici Hrvatskoj od 2018. – 2020. godine korisnicima isplaćeno 183 miliona kuna, navode iz Ministarstva.