Pod motom “Vukovar – moj izbor i u dobru i u zlu” u Vukovaru se danas obeležava 32. godišnjica vukovarske tragedije tokom rata. I ove godine, centralni komemorativni skup počinje u 10 časova u dvorištu Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, nakon čega će učesnici u Koloni sećanja vukovarskim ulicama proći do M;emorijalnog groblja žrtava rata na kojem će državne i druge delegacije da polože vence i zapale sveće. Ove godine će Kolonu, prema odlici gradskih vlasti Vukovara da predvode pripadnici HOS-a.
U dvorištu vukovarske bolnice sinoć je održana molitva, kojoj je prosistvovao veliki broj građana,a među njima je bio i potpredsednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved.”Vukovar je iznad svih nas i njegova žrtva je veća od svakog od nas i vodeći računa o tome upravo naša je Vlada i donela Zakon o Vukovaru, kao mestu posebnog domovinskog pijeteta s jasnim ciljem da naši i budući naraštaji na jasan i dostojanstven način iskazuju zahvalnost i poštovanje prema žrtvama Vukovara”, rekao je Medeved poručivši da u Vukovaru ovih dana nema i ne sme da bude mesta za nikakve politizacije.
Predstavnici Gradske organizacije SDSS Vukovar su juče, u ime porodica čiji su članovi ubijeni ili nestali kao civilne žrtve rata u Vukovaru, položili venac na groblju Aleja u znak sećanja na sve civilne žrtve rata. Venac su položili predsednik ogranka, Srđan Kolar i predsednik ZVO, Dejan Drakulić.
Isplaćivanje sredstava poljoprivrednim proizvođačima, koji su pretrpeli štetu od prirodnih nesreća u 2023. godini na području za koje je proglašeno takvo stanje počelo je juče. Prvi deo isplate u ukupnom iznosu od 19 miliona evra isplaćen je na račun 13 828 korisnika podrške, kojima je šteta u 2023. godini prijavljena u Registru šteta od prirodnih nesreća, zaključno s 31. oktobrom 2023. godine. Pravo na preostali iznos pomoći, u iznosu od 6 miliona evra, korisnici će da ostvare u 2024. godini, nakon provedenog, konačnog obrađivanja podataka o prijavljenim štetama od prirodnih nesreća u 2023. godini iz Registra šteta. Pomoć iz tog Programa dodeljuje se korisnicima koji ispunjavaju uslove Programa u iznosu najviše 50% od ukupno prijavljene štete od prirodnih nepogoda nastalih u 2023. godini u Registru šteta za svakog pojedinog korisnika. Najmanji iznos pomoći po korisniku je 50, a najveći 10 hiljada evra. Ukupan iznos omotnice je 25 miliona evra.
Hrvatski zavod za penziono osiguranje (HZMO) jednokratno će da isplati novac korisnicima doplatka za decu u utorak, 21. novembra sa ciljem ublažavanja posledica porasta cena energenata, navedeno je u objavi za medije iz Zavoda. Jednokratno novčano primanje (JNP) biće isplaćeno korisnicima doplatka za decu, ostvarenog u Republici Hrvatskoj, kojima su postupci ostvarivanja prava na doplatak za decu bili u toku, a pravo na isplaćivanje priznato im je do 30. septembra 2023. Zavod je osigurao ukupno 90 850 evra iz državnog budžeta, koje će da isplati za 1235 korisnika odnosno 1788 dece.
Inflacija u EU primetno je usporila i u oktobru, drugi mesec zaredom, prateći znatno blaži rast cena u evrozoni zahvaljujući jeftinijoj energiji, saopštio je juče Eurostat. Na nivou EU godišnja stopa inflacije, merena harmonizpvanim indeksom HICP, koji omogućava uspoređivanje među zemljama članicama, spustila se u oktobru 3,6 odsto, sa septembarskih 4,9 odsto. Eurostatove računice tako su pokazače osetno blaži rast potrošačkih cena drugi mesec zaredom, s 5,9 odsto u avgustu. U evrozoni inflacija je u oktobru iznosila 2,9 odsto, potvrdio je Eurostat procenu s kraja prošlog meseca. U septembru je iznosila 4,3 odsto, a u avgustu 5,2 odsto. Pad cena u toj grupi zemalja beležila je samo Danska, za 0,4 odsto. Među zemljama evrozone najviše su porasle cene u Slovačkoj, za 7,8 odsto. Slede Hrvatska i Slovenija s rastom cena merenim HICP-om za 6,7, odnosno 6,6 odsto u odnosu na prošlogodišnji oktobar.